Koje su novosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu? – Do 2012. upravljanje poljoprivrednim državnim zemljištem bilo je na jedinicama lokalne samouprave. Taj je sustav, istina, imao mane, ali pokazalo se da je funkcionirao mnogo bolje nego postojeći sustav preko Agencije za poljoprivredno zemljište. Naime, u svakoj od više od 500 općina i gradova to je radilo petero ljudi, što je 2500 ljudi na nacionalnoj razini, a danas o dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta odlučuje 20 ljudi u Agenciji. Znači, potpuni zastoj sustava, jer ako netko još od 2013. traži raspisivanje natječaja, onda ne možemo reći da je država efikasna. Novi je Zakon gotov, bio je na javnoj raspravi i uvažit ćemo sve argumentirane primjedbe. Uključujemo više i županije kao još jedan stupanj kontrole, uz maksimalnu kontrolu DORH-a i Ministarstva poljoprivrede. Očekujemo brže raspisivanje natječaja, ali ne po bazi i stričevima. Bilo je toga i prije, ali se nažalost pokazalo da je mnogo više bilo u zadnje četiri godine dok je to radila Agencija.
Što je još novo? – Vraćamo prioritet obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ali samo onima koja plaćaju poreze i doprinose temeljem rada u poljoprivredi. Domicilni poljoprivrednici imat će prednost, što prema sadašnjem zakonu iz 2012. nije slučaj. Taj je zakon stvorio nepravedan i ne-transparentan sustav. Logično je da zemlju u, primjerice Slavoniji dobiju Slavonci, a tek ako oni nisu zainteresirani, na red dolaze drugi. Dat ćemo prednost i dosadašnjim zakupcima, ali onima koji su uredno ispunili svoj gospodarski program, a ne onima koji su prije deset godina napisali da će se baviti stočarstvom, a bave se ratarstvom. Razmišljamo i o nekim drugim prioritetima, o mladima, stočarima… Nadam se da će Zakon biti usvojen do ljetne stanke u Hrvatskom saboru. U svakom slučaju očekujem stavljanje ukupnog poljoprivrednog zemljišta u funkciju i ispravljanje nepravdi. Imamo bizarnih situacija gdje ljudi po pet godina ne plaćaju zakup zemljišta, a primaju poticaje.
