Kako preživjeti skupe naknade za licencije? Koji je poslovni model iza licencija i kako je pad tiska utjecao na taj segment medijskog tržišta u regiji, bit će tema jednog od panela na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu. Deseti Weekend i ove će godine od 21. do 24. rujna u Rovinju okupiti cijelu marketinšku industriju.
Od mnogih etabliranih svjetskih časopisa koje smo nalazili posljednjih petnaestak godina danas možemo pronaći samo manji broj onih koji su preživjeli dramatične promjene na medijskom tržištu koje su donijeli ekonomska kriza i rast interneta. Licencije su, čini se, jednako pogođene kao i svi ostali tiskani medijski proizvodi.
– U veljači 2008., pola godine prije izbijanja ekonomske krize, bio sam u posjetu tvrtki Libertas u Ateni koja je bila nositeljica licenciranih prava za cijeli Balkan velikog američkog izdavača Conde Nasta u čijem su portfelju bili Vogue, Glamour i Vanity Fair. Dogovarali smo buduće izdavanje njezinih časopisa u našoj regiji. A onda je došla kriza te smo shvatili da je novim okolnostima primjerenije izdavanje kulinarskog časopisa Pošalji recept, koji je u najboljim danima dosezao 300.000 primjeraka. Prije četiri godine pročitao sam da je Libertas bankrotirao s 350 milijuna eura duga – opisuje opsege krize na medijskom tržištu Robert Čoban, suvlasnik i predsjednik srpske tvrtke Color Press Group koja izdaje časopise Hello!, The Economist, BravaCasa, Ljepota i zdravlje, Scandal, a ima licenciju i za Gloriju u Srbiji.
Najčešći uzrok neuspjeha licenciranih magazina, osim ekonomske krize, bili su neprilagodenišnost lokalnoj publici, nedostatak publike i preveliki troškovi.
– Forbes je sletio u Hrvatsku u ne baš najpovoljnijem trenutku, na početku velike krize. Unatoč tome imali smo solidan rezultat i nakladu koja je bila veća od domaćeg prosjeka prodaje poslovnih publikacija – objašnjava Viktor Vresnik, bivši glavni urednik časopisa Forbes.
Mihovil Švigir, izdavač i glavni urednik Playboya, glavni problem u Hrvatskoj vidi u nedostatku publike, ali i vremena za čitanje te previsokoj cijeni distribucije.
– Novine, časopisi i knjige kod nas gotovo izumiru, danas se u Hrvatskoj izdavanje bilo kojega časopisa može svesti na puko preživljavanje. Problem nije u licenciji, nego u golemoj krizi u kojoj je izdavaštvo i koja je izdavanje časopisa dovela na rub postojanja. Nove generacije očito su izgubile naviku čitanja na papiru, i to je ključni razlog zbog kojega se mnogi naši časopisi gase. Dodatni su razlozi nedostatak slobodnog vremena, distribucija te osiromašenje stanovništva – zaključuje Švigir.
