Radna skupina koju je vodio Nedeljko Štefanić s FSB-a hrvatsku je platformu izradila još u rujnu prošle godine, otkad čeka Vladinu potvrdu kako bi postala i službeni nacionalni dokument u sklopu europske strategije. Još pet zemalja nije ni počelo raditi na takvom dokumentu.
Četvrta industrijska revolucija u Hrvatskoj je poput seksa kod tinejdžera. Svi pričaju o njemu, a rijetki ga prakticiraju – dao je jezgrovit uvod u Liderovu konferenciju o četvrtoj industrijskoj revoluciji Vedran Antoljak iz Sense Consultinga. Na događaju za koji nije slučajno odabrana stara zgrada Hrvatskoga državnog arhiva niz stručnjaka iz akademskih zajednica i poslovnog sektora pokušao je prisutnima ovog ponedjeljka približiti nerijetko zbunjujuće procese koje obuhvaća četvrta industrijska revolucija. Nakon kratkog pozdravnoga govora glavnog urednika časopisa Lider Miodraga Šajatovića, koji nije krio strah od naglih promjena proizašlih iz strelovitog razvoja nove tehnologije, Antoljak je poručio kako pametni sustavi pomažu uštedjeti novac i energiju mnogo efikasnije nego što bi se moglo bez pomoći tehnologije.
Profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Bojan Jerbić u svom je predavanju o naprednoj robotici prisutnima objasnio zašto se trebaju pomiriti s time da će u skoroj budućnosti stvari proizvoditi strojevi, a ne ljudi, ali i da će uvođenje robota u proizvodnju otvoriti nova radna mjesta. Druga utješna vijest došla je od Dunje Mladenić iz Instituta ‘Jožef Stefan’ u Ljubljani, koja je upozorila na to da strojevi mogu pomoći u obradi velikih količina podataka i u nizu različitih procesa, ali da nemaju svijest i nisu inteligentni u smislu u kojem je to čovjek. Kako strojevi obradom velikih količina podataka mogu znatno olakšati život ljudima i dati im uvide do kojih bi sami teško došli pokazala je na nekoliko primjera, od kojih se ističu analiza navika korisnika jedne internetske stranice i strojevi koji analiziraju ponašanje strojeva i upozoravaju na moguće probleme.
Da je digitalna revolucija nezauzavljiva potvrdio je još jednom Herbert Vitzthum is Siemensa, koji je zaključio da će pobjednici četvrte industrijske revolucije biti oni koji uspiju inovativnim procesima stvoriti kompleksan proizvod. S druge strane, vrte koje se ne prilagode digitalnom dobu bit će izbrisane s karte relevantnosti, bio je odrješit Vitzthum.
Slavko Vidović iz Infodoma upozorio je na to da su podaci novo pogonsko gorivo i da nas zbog digitalizacije čeka kompletna transformacija poslovanja usporedo s padom cijena u digitalnoj industriji (robota, dronova, 3D pisača…). Malotko još nije čuo za kognitivni sustav Watson koji je razvio IBM, a Peter Harrison je ukratko pojasnio što je Watson i kako se može primijeniti u poslovnim procesima. Primjerice, češki osiguravatelj Češka Pojištovna primjenom Watsona došao je do stopostotne analize interakcija s klijentima i 22 posto bržeg procesiranja zahtjeva za odštetom, ali je broj primjena Watsona velik.
Nešto drugačiju aplikaciju jedne od tehnologija u sklopu četvrte industrijske revolucije predstavio je Mauro Faccin iz Dassault Systèmes, koji je prikazao načine na koje se njegova kompanija koristi virtualnim svijetom i 3D-om za dizajniranje proizvoda, 3D modeliranje i upravljanje životnim ciklusom proizvoda. Na pitanje koliko je četvrta industrijska revolucija prisutna u Hrvatskoj, i je li uopće, pokušali su na prvom okruglom stolu odgovoriti Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska, Mladen Fogeć, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatske, profesor na FSB-u Nedeljko Štefanić te Nedjelko Perić, ravnatelj FER-ovog inovacijskog centra Nikola Tesla. Prevladavajući ton bio je optimističan, sudionici su uz određene rezerve zaključili da Hrvatska ne stoji tako loše u pogledu digitalizacije, ali je Kovačević napomenula da je najveća prepreka uspješnoj implementaciji četvrte industrijske revolucije u Hrvatskoj strah od promjena i dodala da Hrvatska treba reviziju pametnih specijalizacija, kao i da je nedopustivo da ne daje potpore za istraživanje, razvoj i inovacije.
