To je pitanje koje se postavlja godinu dana nakon masovnog prosvjeda ‘Hrvatska može bolje’, organiziranog zbog zaustavljanja kurikularne reforme. Organizatori tog prosvjeda obilježit će 1. lipnja novim okupljanjem, netom nakon izbora dijela povjerenstva za nastavak reforme, koja se sad odvija pod nadzorom HDZ-ove politike i svjetonazora. Taj prosvjed nije jedini koji se počeo obilježavati. Eto male kronologije najznamenitijih hrvatskih prosvjeda.
-
svibnja 1991. Prosvjed pred splitskom Banovinom izazvala je višednevna blokada i opsada Kijeva u Dalmatinskoj zagori, koje je danima te 1991. bilo bez vode, hrane i medicinske pomoći. Nezavisni sindikat Brodospita pozvao je tada radnike da se upute pred Banovinu, a pridružili su im se građani i radnici iz svih splitskih poduzeća. Sa zgrade je skinuta jugoslavenska zastava, a istaknuta hrvatska, te je s transportera JNA iščupan mitraljez. Datum se obilježava svake godine.
-
srpnja 1996. Prosvjed ispred zgrade Komande 5. Vojne oblasti majki vojnika koji su silom zadržani u ondašnjoj JNA kad se Jugoslavija raspodjela. Tada je Vlado Gotovac održao jedan od svojih i hrvatskih najznamenitijih govora: ‘I kad bih morao birati hoću li s vama umrijeti ili s generalskim strašilima živjeti, izabrao bih smrt.’ Datum je i zbog uzroka i zbog Gotovčeva govora ostao zapisan u povijesti hrvatskog prosvjedovanja.
-
veljače 2001. Najveći prosvjed u Hrvatskoj održan je te 2001. Na splitskoj rivi u znak podrške Mirku Norcu okupilo se 150.000 ljudi. Nakon toga HSLS je izazao iz koaličke vlade. Tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nije bio slučajno na Rivi. Bila je to utvrda u smjenu Račanove vlade, koja je ipak izdržala do kraja mandata 2003.
