LIDER INVEST

Novoizabrani zadarski župan Božidar Longin najavio je nastavak realizacije velikih infrastrukturnih projekata. U Istri su više okrenuti privatnim investitorima i lokalna vlast svjesna je da mora biti na usluzi poduzetnicima.

Čvrstom tezom da zdrav rast nije moguć bez jake industrije, proizvodnje i izvoza, Lider drugu godinu zaredom prepoznaje, nagrađuje i promiče proizvodne investicije koje povećavaju izvoz, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju dodanu vrijednost. Nakon Bjelovara i Slavonskog Broda predstavljanje projekta ‘Lider invest’ nastavljeno je u Zadru i Puli. Ključno pitanje na koje se tražio odgovor bilo je kako stvoriti poticajno investicijsko okružje i pokrenuti novu proizvodnu investiciju. Za okrugli stol sjeli su lokalni poduzetnici i predstavnici institucija koje bi im trebale olakšati ulaganja. Koje je proizvodne investicije ove godine prepoznao stručni odbor ‘Lider investa’, doznat će 27. listopada, a investicije se mogu nominirati do 15. srpnja.

O jednom od temeljnih problema hrvatskoga gospodarstva, neuskladenosti obrazovne politike i tržišta rada, bilo je riječi ovog utorka u Zadru na Investicijskom forumu Dalmacije i južne Hrvatske, posljednjem ovogodišnjem predstavljanju ‘Lider investa’. John Karavanić, predsjednik Uprave najvećega domaćeg brodara Tankerske Next Generation, tvrtke koja je u tri nova tankera uložila gotovo milijardu kuna, rekao je da su školstvo i gospodarstvo uglavnom dva paralelna svijeta, ali i da oni nemaju problema s pronalaženjem kadra jer surađuju sa zadarskom srednjom pomorskom školom i fakultetom. Uime Cromarisa, našega najvećeg proizvođača bijele ribe koji je u mrijestilište u Ninu uložio 120 milijuna kuna i izvozi 80 posto proizvedene ribe, govorila je Renata Barić i istaknula da i njezina tvrtka surađuje sa zadarskim sveučilištem, i to na novome projektu osposobljavanja budućega kadra u industriji marikulture.

Problema nedostatka kadra HSTEC, izvozno orijentirana zadarska tvrtka koja se bavi robotikom i pametnom automatizacijom i uskoro otvara novi proizvodni pogon, rješava sama, tako da uz mentorsku potporu izravno u proizvodnom procesu educira buduće deficitarne operatere na CNC strojevima. Na okruglom stolu govorila je i Vedrana Jelušić Kašić, regionalna direktorka EBRD-a, i uz ostalo naglasila važnost lokalne samouprave u poticanju investicija. Ustvrdila je da lokalna samouprava mora osigurati komunalnu infrastrukturu i biti efikasan servis investitorima, ali i da ne smije bježati od uvođenja privatnog sektora u djelokrug komunalnih usluga koje onda prema modelu javno-privatnog partnerstva otvaraju dodatni investicijski potencijal.

Na svome prvom javnom nastupu u Zadru je govorio novoizabrani župan Božidar Longin istaknuvši da će gospodarstvo Zadarske županije nastaviti rasti, velikim dijelom i zbog nastavka provedbe velikih infrastrukturnih projekata. Da Zadarska županija posljednjih godina bilježi gospodarski rast najviše zahvaljujući turizmu, brodarstvu, ribarstvu i marikulturi, izložio je predsjednik Županijske komore Zadar Dario Jurin.

Kako se to radi u Istri, ispričala je pak prošlog tjedna u Puli Lorena Brgić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Istarske županije, istaknuvši da je kod njih na snazi sinergija javnog i privatnog sektora, da je cjelokupna administracija na usluzi investitorima i zaključila da je to recept kojim se postiže razvoj. Infrastruktura u poduzetničkim zonama i poticajna sredstva iz fondova EU teme su koje su izazvale najviše rasprave na okruglom stolu u sklopu Investicijskog foruma Istre, Primorja i gorske Hrvatske. Ivan Stojnić, predsjednik Uprave tvrtke S.I.C., koja se bavi preradom i trgovinom ribe i zapošljava 180 ljudi, pohvalio se ondje kako je u četiri godine iz Unijinih fondova sa svojom ekipom izvukao 20 milijuna kuna. Rekao je da je u poduzetničkoj zoni u Višnjanu podignuo proizvodni pogon, što je povećalo proizvodnju i proširilo kapacitete, ali postavio je i pitanje koliko je u Istri potrebno poduzetničkih zona pa zaključio da svako selo želi imati svoju, no da ljudi koji ih vode imaju višak ambicije, a manjak znanja.

Na to se nadovezao Boris Sabatti, direktor Regionalne razvojne agencije Istarske županije, rekavši da je od 34 zone u Istri samo 16 potpuno infrastrukturno opremljenih, a pojedine jedinice lokalne samouprave zbog malih proračuna nemaju dovoljno novca za osnovnu infrastrukturu, pa zaključio kako je rješenje u decentralizaciji.

Da zona bez infrastrukture ne može uspjeti, ustvrdio je Irvin Badurina, direktor Indijske zone Kukuljano, najveće u Hrvatskoj, u kojoj u zaleđu Bakra 170 tvrtki zapošljava oko 4000 ljudi. Poduzetnici su se u Puli požalili i na složenu proceduru za dobivanje sredstava iz fondova EU koju je, priznali su čak i u Bruxellesu, zbog straha od pogreške suvišnim kontrolnim mehanizmima dodatno zakomplicirala hrvatska administracija. Čuli smo primjere da je za prijavu na pojedine natječaje trebalo priložiti tridesetak kilograma dokumentacije i podatak da je od gotovo 11 milijardi eura, koliko je raspolaganju do 2020., zbog usporene administracije i komplikirane procedure ugovoreno samo 15 posto.