piše MATILDA BAČELIĆ

Ante Vlahović u protekloj godini dobio 118 milijuna dividende, a 100 milijuna uložio je u kupnju dodatnih dionica. Poznavatelji kažu da se približava udjelu od 25 posto, kad nastupa obveza davanja javne ponude, što mu sigurno nije u interesu.

Adris je najveći Agrokorov nebankovni vjerovnik i jedan je od rijetkih koji su osigurani, ali zalog na dionicama upitne je vrijednosti. Stoga će i Adris morati otpisati dio duga, što ga neće ugroziti, ali dioničari se u tišini bruse za 14. lipnja.

Naime, prema priopćenju koje je objavio Vladin izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, Adris grupa je zaključno s 31. ožujka bila pojedinačno najveći nebankovni kreditor Agrokora s 967 milijuna kuna. Prema nekim drugim izvorima, Adrisov kredit Agrokoru iznosi 998 milijuna kuna. Za razliku od Sberbanka, koji je najveći neosigurani bankovni zajmodavac s 8,1 milijardom kuna odobrenoga kredita Agrokoru, Adris grupa jedan je od rijetkih osiguranih vjerovnika. To je dobra vijest za rovinjsku kompaniju, ali osiguranje je zalog na dionicama Agrokorovih poduzeća, vjerovatno perjanica poput Jamnice, Leda ili Zvijezde, a problem je, kao što upravo ovih dana izlazi na vidjelo, što su kompanije poput Leda opterećene jamstvima matici koja višestruko prelaze vrijednost njihove imovine. Tek kada se proces rašišćavanja stanja u Agrokoru i nagodbe s vjerovnicima privede kraju znat će se ima li išta od tog osiguranja, odnosno kolika će na kraju biti vrijednost kolateralna. Već sada jasno je da će tzv. hair-cut ili otpis potraživanja doživjeti svi vjerovnici. Pitanje je samo koliko će biti bolan.

Adris će stoga vjerojatno izgubiti dobar dio svog potraživanja. Premda ga to neće boljeti kao što će, primjerice, Franck, nije lijepo ni ugodno izgubiti toliko novca. Čak i da mora otpisati svih gotovo milijardu kuna zarobljenih u Agrokoru, Adris ima dovoljno snage i novca na računu da ga to ozbiljno ne uzdrma, međutim, Uprava na čelu s Vlahovićem trebala bi dioničarima objasniti zašto se uopće dovela u tu situaciju i snositi nekakvu odgovornost za eventualni gubitak. Jedan dio potraživanja navodno su uspjeli naplatiti od Agrokoru u prva tri mjeseca ove godine, ali nije poznato koliki. Osim toga, u 2016. napravljeno je vrijednosno usklađenje i otpisana gotovo trećina toga kredita. Tako da su odnos s Agrokorom i financiranje Todorićeva koncerna već negativno utjecali na Adris. Doduše, dok je sve ‘dihtalo’, to vjerojatno nije bila neracionalna odluka s obzirom na to da oni koji poznaju Vlahovića kažu da sigurno nije dao novac na lijepe oči već da je dobio dobru kamatu na sredstva koja je posuđivao Todoriću.

Sada je jasno da je visina kamate u odnosu na bankarsku bila u korelaciji s rizikom koji je nosilo kreditiranje prezaduženog Agrokora. No sigurno je imao koristi od financiranja tada najvećega kupca i najmoćnijeg čovjeka u državi pa su osobni odnosi dijelom vjerojatno zamaglili strogo poslovne.

Kako bilo, pitanje o tom kreditiranju i neka druga vezana uz poslovanje u 2016. te buduće poslovne planove mogla bi postaviti i nova udruga dioničara koja je osnovana nedavno, baš uoči glavne skupštine. Njezin predsjednik Mihovil Prpić nije želio podrobnije komentirati razloge osnivanja udruge, koga okuplja i što planira. Rekao je samo da je Udruga dioničara Adris grupe osnovana s ciljem da bude servis dioničarima. – Želimo biti sredstvo spajanja i rasta – neodređeno nam je odgovorio Prpić. Inače, Prpić je poznat u financijskim i menadžerskim krugovima. Trenutačno s partnerom Hrvojem Puljizem vodi tvrtku za financijski konzalting Lulu Island Enterprises, a prethodno je vodio investicijski fond Honestas Private Equity te bio predsjednik uprave Atlasa i Metroneta.

Osim očekivanih pitanja dioničara o kreditu Agrokoru, dnevni red skupštine uobičajen je, jedino je dividenda, u skladu s prethodnim Vlahovićevim najavama, veća nego lani i iznosi 17 kuna po dioni. Odgovore na pitanje o izloženosti prema Agrokoru i druga vezana uz poslovanje nismo, kao i najčešće, dobili ni iz Adris grupe ni od drugog najvećeg dioničara (12,3 posto), nekadašnjeg člana Uprave i bliskog suradnika Ante Vlahovića, Plinija Cucurina. Inače, Cucurin od razlaza s Vlahovićem nije bio aktivan na skupštinama Društva. Štoviše, nakon navodnog pokušaja neprijateljskog preuzimanja Adris grupe zajedno sa slovačkim investicijskim fondom J&T, u potpunosti se pritajio.

S druge strane, Vlahović se aktivirao. Adris je kao odgovor na potencijalno neprijateljsko preuzimanje odlučio pokrenuti niz investicija kako bi se povećavala vrijednost kompanije, u tri godine četiri milijarde kuna ulaganja, a kao krajnji cilj je naveden izlazak Adrisa na Londonskom burzu 2018. godine. Nije poznato u kojoj je fazi taj proces sada, budući da iz Adrisa nisu dali odgovor na to pitanje. No Vlahović je aktiviran i u kupovanju dionica koje je otpuštala Adris grupa. U zadnje dvije godine kupio je ukupno 240 tisuća dionica (120 tisuća u 2016. i isto toliko u 2015.), što ga je stajalo otprilike sto milijuna kuna. Istovremeno je putem dividende kao najveći pojedinačni dioničar (s udjelom od 20,3 posto) u zadnje dvije godine dobio 118 milijuna kuna. U posljednje vrijeme u kupnji Adrisovih dionica aktivna je i Marica Šorak Pokrajac, koja je, kao i njezin suprug Anton Pokrajac, u top-deset dioničara. Supružnici Pokrajac su, poznato je, na strani Vlahovića pa ako se njegovom udjelu pripoji i njihovih šest-sedam posto, može se reći da zajedno kontroliraju gotovo 30 posto Adrisovih dionica. Naime, Vlahovićev udio je, može se neslužbeno čuti, i nešto viši od 20 posto i približava se granici od 25 posto kada nastupa obveza davanja javne ponude, što mu sigurno nije u interesu.

Inače, Adris grupa, prema zadnjim financijskim izvješćima, posluje dobro i može se reći da se uspješno transformirala nakon prodaje TDR-a. U prvom kvartalu ostvaren je prihod od 1,1 milijardu kuna, što je 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit je, unatoč izraženoj sezonalnosti turističkog dijela poslovanja, pozitivna i iznosi devet milijuna kuna što je, u usporedbi s prošlom godinom kada je ostvaren negativan rezultat od 90 milijuna kuna, snažan rast.

Osim toga, Adris je i u velikom investicijskom ciklusu, jer samo u 2017. planira se ulaganje od 450 milijuna kuna. U turističkom dijelu Grupe, koji intenzivno investira u obnovu i povećanje kvalitete postojećih proizvoda, trenutačni booking je, u usporedbi s prošlogodišnjim, bolji za osam posto, a ukupna planirana ulaganja u 2017. godini iznose 450 milijuna kuna. Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. ostvario prodaju za osam posto manju nego u prva tri mjeseca prošle godine. Trendovi pak u travnju i prognoze za prvi dio godine ukazuju, kažu u Adrisu, na daljnji rast prodaje i prihoda.

Nakon prodaje duhanskog biznisa, treći i najveći stup današnje Adris grupe, Croatia osiguranje, i dalje drži vodeću poziciju na hrvatskom tržištu s ukupnim udjelom od 34,5 posto, a nedavno je preuzelo i malog osiguravatelja BNP Paribas Cardif. U prvom kvartalu ostvarena je ukupna bruto zaračunata premija u Hrvatskoj u iznosu od 905 milijuna kuna te neto dobit od 67,8 milijuna kuna, što je rast od 71 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Dosadašnje restrukturiranje donijelo je poboljšanje rezultata, a fokus je i dalje na optimalizaciji prodajnog portfelja i rastu troškovne efikasnosti. Da stvari nisu jednostavne i lake u tom novom biznisu Adris grupe govori i činjenica da je Vlahović tamo za predsjednika Uprave postavio jednog od svojih najboljih ljudi Damira Vandelica.

Ono što je nekad bio duhanski biznis za Adris to je danas osiguranje s obzirom na to da čini najveći dio u ukupnim prihodima grupacije. No za novi stožerni biznis bitno je, što je najavljivao i naglašavao Vlahović, regionalno širenje. Ne može se reći da Adris u vezi s tim ništa ne radi, ali zasad mu ne ide. U Sloveniji je našao na politički otvor i muči se s preuzimanjem Sava Re osiguranja, a Triglav je velik zalogaj. Spekulira se i o potencijalnom preuzimanju srpskog Dunav osiguranja, koje ide u privatizaciju, ali i to je još na dugom štapu. Zbog svih tih strateških pitanja, ali i iznimno složene situacije s Agrokorom, dioničari bi na predstojećoj skupštini mogli tražiti detaljnije informacije o poslovanju Adrisa i planovima vodstva na čelu s Vlahovićem. I od nekih malih dioničara, koji nisu u novosnovanoj udruzi, mogu se čuti takve najave. Premda je kredit Agrokoru osiguran, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi Koncern i koloplet jamstava kojima su premrežene njegove kompanije, teško da itko može smatrati da su mu potraživanja osigurana. Dugoročno, glavno je pitanje koja je daljnja strategija Adris grupe s obzirom na njezin i dalje veliki investicijski potencijal. Zajednički cilj svih malih dioničara, a i šire javnosti, veća je transparentnost iz Rovinja.