Agrokoroovo posrtanje zaustavilo je uvođenje inovacija u Konzumove trgovine. Strani se konkurenti mijenjaju, a domaći su znatno suzdržaniji. No dronovi i roboti doći će nam brže nego što se očekuje. Izgledna promjena Konzumova vlasnika tu će budućnost i kupcima i svim trgovcima još više približiti.
Konzum je kao vodeći nacionalni trgovački lanac u Hrvatskoj i regiji, sve do kraha cijelog Agrokora, praktički bio zadužen predvoditi u implementaciji novih tehnologija u maloprodaji. Prvi veći tehnološki iskoraci bili su primjerice sustav za samoskeniranje (eng. self-scanning), kojim su kupci u prodavaonicu mogli skenerom očitavati proizvode, stavljati ih u svoju košaricu i plaćati na brzoj blagajni. Sustav je kasnije unaprijeđen i metodom shop&touch, ustvari prvim hrvatskim pametnim kolicima. Zaslon osjetljiv na dodir koji služi za komunikaciju s korisnikom te barkodni čitač za jednostavno učitavanje informacija o proizvodu montirali su se na kolica, što je ne samo olakšavalo šetnju kroz trgovinu nego i omogućavalo automatsku naplatu kupljenih proizvoda na blagajni, jer su kupci sami skenirali sve proizvode koje su kupili bez dugih čekanja u redovima. Konzum je među prvima (tada, doduše, kao Mercator), uveo i samonaplatne blagajne. Među prvima je uveo i be-skontaktne POS uređaje. A produžena ruka Konzumovih trgovina trebao je biti i bio je sve donedavno Konzum klik, online platforma za kupnju i dostavu. No kako je drama u vezi s cijelim sustavom uzela maha, tako je veći dio tih već implementiranih rješenja pao ne u drugi, već u zadnji plan. Osigurati kredite, nesmetanu isporuku robe i plaće, osnovne su brige Vladina povjerenika Ante Ramljaka, s kojima se još uvijek muči.
Nije Konzum jedini u Hrvatskoj uvodio napredna tehnološka rješenja. Ostali igrači na tržištu, posebice trgovački lanci u stranom vlasništvu, uvodili su svoja rješenja koja su mahom testirana i implementirana na ostalim europskim tržištima, pa im je u Hrvatskoj takav pohvat bio mahom lakši i jeftiniji. Iako su promjene uvodili oprezno, u njima su prednjačili Spar i Lidl, a pogotovo dm. No domaći trgovački lanci za Konzumom su itekako kaskali, a kamoli za inovativnim standardiziranim rješenjima iz Europe. Premda Plodine imaju samonaplatne blagajne, drugi napredni tehnološki iskoraci još se ne naziru, barem ne golim okom. Vidljivijih tehnoloških rješenja nema ni NTL, a kao glavni razlog tome direktor Martin Evačić navodi da je NTL prije svega lanac malih trgovina u pretežito ruralnom kraju gdje je prosječni kupac pripadnik starije populacije i slabije se koristi čak i danas ‘jako starim’ tehnologijama poput interneta.
Novi trendovi u maloprodaji stvar su koje Hrvatska svakako mora pratiti, ali njihova primjena treba slijediti razvoj ne samo hrvatskog potrošača već i ukupnog poslovanja koje će tu tehnologiju primijeniti. Primjerice, samoposlužna blagajna koja iziskuje tri dodatna trgovca da kupcu pomognu obaviti transakciju kod nas nema smisla. Prepisivanje stranih tehnologija za koje naše društvo nije spremno i nema taj razvojni kontinuitet predstavlja manu, a ne prednost u poslovanju. Ni mnogi strani trgovci nisu u Hrvatskoj uveli sve tehnološke pogodnosti koje imaju njihove trgovine u matičnim zemljama, s druge strane Konzum je prednjačio u uvodjenju novih tehnologija u Hrvatskoj pa se to ipak nije pokazalo presudnim za dobro poslovanje – ističe Evačić i dodaje kako to ne znači da NTL nema modernoga kupca u gradovima u kojima je prisutan i, naravno, da ne uviđa potrebu primjene novih tehnologija. Ali radi to oprezno, uza sagledavanje svih efekata za i protiv.
