BLOKADA KATARA

Vijest da su Saudijka Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein izolirali Katar zbog veza s terorističkim skupinama dočekana je više-manje kao posljedica Trumpova posjeta Saudijcima i pritiska na Iran. No ako ovakva situacija potraje, problemi bi se mogli osjetiti mnogo šire od Katara i Bliskog istoka i opasno bi ugrozila mnoge države.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein, predvođeni Saudijskom Arabijom, naglo su prekinuli diplomatske odnose s Katarom prije nekoliko dana zbog ‘prihvaćanja različitih terorističkih i sektaških skupina usmjerenih na destabilizaciju regije’, što uključuje Muslimansko bratstvo, Al-Kaidu, Hamas, ISIL i skupine koje podupire Saudijskoj Arabiji omraženi Iran. Blokadi male, ali iznimno bogate zemlje potom su se pridružile vlada u Libiji te Maldivi. Saudijci su toliko kivni na nekadašnjeg prijatelja, da su ga potpuno blokirali, što otkriva brzi pogled na kartu, znači da Katarci nemaju previše opcija omeđeni Perzijskim zaljevom i Saudijskom Arabijom. Svatko tko je ikad otvorio novine ili neki portal zna koliko je to objašnjenje smiješno, otprilike kao da Mao Ce-tung proziva nekog zbog previše komunizma.

Odgovor treba potražiti u zadnjem dijelu objašnjenja, Iranu, s kojim se Saudijci natječu za premoć u regiji i čiju varijantu islamska preziru (šijiti i suniti itd.), ali i Muslimanskom bratstvu, koje je protuzakonito u KSA i UAE jer ugrožava sustav nasljedne vlasti u tim zemljama. Nestašni Katar malkice se previše osokolio i počeo previše solirati u svojim često vrlo zbujujućim međunarodnim politikama, pa je kažnjen zbog druženja s Iranom, onim klincem s kojim popularna djeca u regiji nikad nisu bila u dobrim odnosima, ali i drugima (s kojima se i Saudijci zapravo potajno vole podružiti). Tenzije su rasle godinama, a razmahanom Kataru zamjera se sada podupiranje islamističkih pokreta na Bliskom istoku tijekom Arapskog proljeća, premda je to tek zgodna PR priča.

Saudijka Arabija staklenik je vjerskog radikalizma i jedna od dvije zemlje u kojima su da našnje udarne igle islamskog terorizma pažljivo uzgajane (druga je isto američki saveznik Pakistana), tako da je navođenje bratimljenja s terorističkim organizacijama samo prikladan spin dodan s ciljem dodvoravanja SAD-u, koji je tijekom nedavnog posjeta predsjednika Donald Trumpa širom otvorio vrata svojih skladišta i arsenal. Svaki sukob u regiji u nekoj je varijanti sukob Saudijke Arabije i Irana, koji se redovito mogu naći na suprotnim stranama i to je ključna riječ u ovoj priči, ostalo je samo aranžman. Analitičari naglašavaju kako je povod za neočekivano žestok potez Saudijaca Trumpovo nedvosmisleno svrstavanje protiv Irana, čime je očito ohrabrio spomenute države na obračun s neistomišljenikom Katarom. Sa svoje strane, Katar je osupnut potezom susjeda i odbacuje optužbe. U svojoj je izjavi tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo ‘duboko žaljenje i iznenađenje potezima Kraljevstva Saudijke Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kraljevstva Bahreina koji su zatvorili granice i zračni prostor i prekinuli diplomatske veze s Katarom, imajući u vidu da su te mjere neopravdane i temeljene na lažnim tvrdnjama i pretpostavkama’. Sve ono što mu se stavlja na teret, Katar energično odbacuje i smatra proizvodom kampanje laži kojom se želi destabilizirati države.

U cijeloj aferi nije nimalo nevažna informacija da je Katar, kao uostalom i sve te zemlje, istovremeno dom oveće količine američkih vojnika, ali i islamskog radikalizma (samo u Kataru Amerikanci drže oko deset tisuća vojnika i jednu od najvažnijih baza u regiji, al-Udeid).

Što se tamo događa, stoga je iznimno važno Washingtonu, koji arapske zemlje upotrebljava kao izravno i neizravno sredstvo pritiska na Iran, ali i za sve ostale dnevne politike u regiji. Trumpov prethodnik Barack Obama počeo je povlačiti poteze kojima bi se težište odmaknulo od radikalnih arapskih režima, poput dogovora s Iranom i uklanjanja dijela sankcija, ali novi je predsjednik čvrsto odlučio vratiti se staroj politici bliskih odnosa sa zemljama poput Saudijskih Arabije i kinjenja Irana. Nije nikakva tajna da je veliki protivnik bilo kakvog dogovaranja s Irancima, čija je varijanta islama, iako prema zapadnim standardima isto ekstremna, znatno manje militantna i agresivna. Iako na prvi pogled sve izgleda kao komično natezanje djece u školskom dvorištu, posljedice odluke vrlo su opipljive. Zračni promet prema i iz Katara uvelike je prekinut (Qatar Airways bi prema procjenama mogao izgubiti oko trećinu prihoda), burza u Kataru izgubila je ubrzo nakon odluke oko osam posto vrijednosti, a postoji i strah od nestašica osnovnih potrepština s obzirom na ovisnost države o protoku robe kroz Saudijsku Arabiju (oko 40 posto hrane dolazi iz Saudijske Arabije, pa su građani trenutačno ispraznili police trgovina).

Naravno, kada je riječ o toj regiji, prvo pitanje koje se postavlja je što će se događati s cijenom nafte. Efekt se u tom pogledu zasad i nije osjetio, cijena barela je malo skočila u početku, ali se ubrzo vratila na prijašnju razinu, što i ne čudi jer je Katar najmanji proizvođač nafte unutar naftnoga kartela OPEC. Sasvim bi druga priča mogla biti s ukapljenim plinom, tu je Katar na vrhu, a Egipt i UAE glavni kupci. Plinovod Delfin, od Katara do Emirata opskrbljuje tu zemlju četvrtinom dnevne potrošnje ukapljenog plina, zato nije nikakvo iznenađenje da su pomorski putovi ostali otvoreni za izvoz nafte i plina. Ako ovakva situacija potraje, problemi bi se mogli osjetiti mnogo šire od Katara i Bliskog istoka. Državica u pitanju nekritično razbacuje novac gdje god stigne toliko da je prilično zbuđujuće koga i što sve financira, od raznih ekstremističkih skupina po svijetu do infrastrukturnih projekata u Americi i Europi, a ne treba zaboraviti i Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. za koje se gradi potrebna infrastruktura, u čemu sudjeluju razni interesi. Plin, idu procjene, ne bi trebao biti žrtva jer bi to predstavljalo eskalaciju koja bi opasno ugrozila cijeli niz država, među njima i neke koje sudjeluju u blokadi.