S lijedom načelne želje nekih članica za produbljivanjem ekonomske i monetarne unije, Europska komisija predstavila je moguće načine za realizaciju toga. Riječ je o dokumentu utemeljenom na Izvješću pet predsjednika iz 2015. (Tusk, Juncker, Schulz, Draghi i Dijselbloem) koji smjera potaknuti raspravu o toj (vječnoj) temi i iznaći zajedničku viziju europske budućnosti. Dokument izlaže konkretne korake koji bi mogli biti poduzeti do sljedećih europskih izbora 2019. ‘Dovršetak ekonomske i monetarne unije nije sam po sebi cilj, nego je potreban kako bi se osigurala radna mjesta, rast, socijalna pravednost, ekonomska konvergencija i financijska stabilnost. Odgovornost i solidarnost, smanjenje rizika i njegova podjela neće se moći razdvojiti. Sve države članice trebale bi moći postati dio ekonomske i monetarne unije, a postupak odlučivanja mora postati transparentniji i odgovorniji’, stoji u priopćenju Komisije.
S tim na umu u Komisiji su zaključili da formiranje tješnje unije zahtijeva dovršavanje financijske unije, uspostavu integriranije ekonomske i fiskalne unije, učvršćivanje demokratske odgovornosti i jačanje institucija eurozone. Prvo se odnosi na dovršavanje nedavno uspostavljene bankarske unije (napredak u pogledu smanjenja i podjele rizika u bankarskom sektoru te mjere za povećanje otpornosti europskih banaka) kao i napredak u području tržišta kapitala kako bi se realnom gospodarstvu osigurali raznovrsniji načini financiranja, među ostalim i na tržištima kapitala. Snažnija suradnja na području ekonomije i javnih financija drugi je element, a podrazumijeva veću koordinaciju nacionalnih proračuna i makroekonomskih politika na središnjoj europskoj razini, premda mnogo toga ovisi o pojedinim interesima članica. Neke bi više središnje kontrole, neke misle da je i sada previše upletanja nadnacionalnih tijela u njihove poslove.
