Rastavi na što manje dijelove. Podijeli otkaze. Ukini neprofitabilne linije. Uzmi domaća jamstva i potpore. Uzmi svjetske kredite. Uzmi savjetničke usluge svjetskih konzultanata. Uvjeri javnost u važnost željezničkog sustava. Promijeni upravu. Pa ispočetka…
- Prvi postupak restrukturiranja u HŽ-u uz jak sindikalni otpor i štrajkove, broj zaposlenih radikalno se reže, nekoliko tisuća na godinu.
1995./1996. Darovnim ugovorom Svjetske banke i RH financirana prva izrada prave studije o restrukturiranju HŽ-a; slijede masovna otpuštanja, sindikalni otpor jača, Vlada kupuje socijalni mir izdašnim kolektivnim ugovorima, sindikalna se scena segmentira.
-
Druga misija Svjetske banke i treće restrukturiranje – nastavak priprema i pregovora o projektu s IBRD-om i EBRD-om na konceptu modernizacije i restrukturiranja HŽ-a koji obvezuje Vladu RH da ubrza modernizaciju strategijskih pravaca Zagreb – Split, Zagreb – Vinkovci – Tovarnik i Zagreb – Rijeka. U prosincu potpisan ugovor o zajmu s EBRD-om vrijedan 35 milijuna dolara namijenjen modernizaciji vučnih vozila.
-
Potpisan ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom vrijedan 101 milijun dolara kao potpora projektu restrukturiranja HŽ-a (obnova pruga, vagona i vozila, otpremnine, zaštita okoliša…).
2000./2001. Vlada Ivice Račana u prvoj godini mandata donosi svoj program modernizacije i restrukturiranja HŽ-a. Izdvajaju se djelatnosti koje nisu neposredno vezane uz osnovnu djelatnost, odnosno uz prijevoz putnika i tereta, kako bi se racionalizirali troškovi i novi pravni subjekti, ovisna društva, usmjerili na tržišno poslovanje i ugovaranje poslova s naručiteljima izvan HŽ-a. U tom je procesu do 2003. osnovano je ukupno 17 ovisnih društava. Sljedeći korak u restrukturiranju bila je privatizacija ovisnih društava. Vlada je sa Svjetskom bankom potpisala Ugovor o zajmu za prilagodbu Hrvatske za ulazak u Europsku uniju (PAL 1 i PAL 2). U skladu s preuzetim obvezama Vlada se, među ostalim, obvezala restrukturirati i Hrvatske željeznice, što je pretpostavljalo privatizaciju HŽ-ovih ovisnih društava (u prvoj fazi tri društva, a u drugoj fazi sedam). Uz to, Vlada donosi socijalni program HŽ-a za zbrinjavanje viška zaposlenih pa se podižu krediti vodećih svjetskih financijskih institucija uz državna jamstva za stimulativne otpremnine; spominje se iznos od 15 milijardi kuna.
