Ali imate dva problema: strategiju, odnosno platformu, nije potpisala ministrica Dalić, a novac na koji računate iz Europske unije mora najprije proći ministrnicu Žalac i natječaj. Bez toga sve pada u vodu. – Imate pravo, no u ovom trenutku u Europi prihvaćeno je 14 nacionalnih platformi za digitalizaciju, osam ih je u ‘pipelineu’, a pet zemalja nije napravilo ništa. Uvjerem sam da će naša platforma biti potpisana do kraja srpnja. Potpis nije uvjet da platforma nastavi raditi. Ona nam je dala uvid u to gdje su problemi, što moramo napraviti, koje su slabe točke i tko se kako mora prilagoditi. Na račun nacionalne platforme Hrvatskoj je na raspolaganju oko 100 milijuna eura. Vjerujem da ćemo bez problema uzeti taj novac.
No postoji objektivna opasnost da sav taj trud padne u vodu jer je birokracija vrlo spora. Realno, to se može napraviti u roku od 24 sata. – Tako je, no oborujao sam se velikim strpljenjem i voljom i to ne može pasti u vodu. Vjerojatno ciljate i na priču o kurikularnoj reformi.
Eto, koliko je takvih ideja, planova, strategija propalo? – Ali stvar je u tome da ovo nikad neće propasti. Tržište tjera industriju prema naprijed. Napravili smo dobru priču, povezali smo znanost, industriju i javnu upravu, tjeramo ih da surađuju zajedno. I Nijemci imaju problem s odlučivanjem, predugo traje. Ministrica Dalić pokrenula je uvođenje ‘leana’ u svoje ministarstvo kako bi povećala djelotvornost.
Koje su okosnice platforme? – Digitalizacija proizvodnog procesa i proizvoda, vertikalna i horizontalna integracija poduzeća te uvođenje ‘leana’. Drugi je stup obrazovanje zaposlenika za digitalne vještine. Treća je okosnica digitalizacija javne uprave, bez toga ne ide; ona je povezana s prethodna dva koraka. Četvrta je korak djelotvorno iskorištavanje resursa da biste bili konkurentniji. Peti je uspostavljanje pravne regulative za primjenu industrije 4.0. Šesti je stup postavljanje tehničkih standarda da se digitalizacija uopće može provesti, a sedmi kibernetička sigurnost.
To više zvuči kao popis lijepih želja nego što je stvarnost u Hrvatskoj, pogotovo kad je riječ o kapacitetima u tijelima javne uprave. – To jest popis lijepih želja, no kad biste vidjeli nacionalne platforme ostalih zemalja članica EU, i to su takvi popisi. Od nečega morate krenuti. Europska komisija želi uzeti sve nacionalne platforme i napraviti europsku platformu za digitalizaciju industrije. Znate li zašto je uopće počela ta priča s izradom platformi? Jer je Europa izgubila prvenstvo u industriji u svijetu. Prije je na europsku industriju otpadalo 36 posto bruto svjetske vrijednosti, danas 24 posto. I sklon je padu. A doprinos Hrvatske u tim strategijama i industriji potencijalno je velik, naši su startupovi odlični. Velike strane tvrtke dolaze u Hrvatsku i organiziraju razna natjecanja kako bi pokupovale najbolje ideje. To moramo zaustaviti i za-držati te ideje i inovacije u Hrvatskoj te ih staviti ih na raspolaganje svojim gospodarstvenicima.
