100 proizvodnih investicija vrijednih do 40 milijuna kuna

U industrijskim zonama od Ludbrega do Gradišta i od Kukuljanova do Dugopolja gotovo svakodnevno niču novi proizvodni pogoni ili se nabavljaju i instaliraju novi strojevi. Izdvojili smo stotinu malih proizvodnih investicija u posljednjih godinu dana čija je vrijednost od tri do 40 milijuna kuna i koje izravno pridonose povećanju izvoza i zapošljavanja te jačanju konkurentnosti gospodarstva.

Osnovna konstrukcija obložena sendvič-panelima ocrta obrise novoga proizvodnog pogona u poslovoj zoni Ambarište u Općini Gradište pokraj Županije. Montažnu halu na terenu od 82.000 kvadrata uz državnu cestu prema Vinkovcima podignuo je Multinorm i u listopadu u njoj pokreće proizvodnju naprava, alata i uređaja za zavarivanje u automobilskoj industriji. Tvrtka u vlasništvu oca i sina Milana i Alena Magdića danas zapošljava više od 150 ljudi i njezini su proizvodi traženi i u BMW-u, Audiju i Volkswagenu. U Gradište se sele zato što susjedna općina Cerna nema industrijsku zonu i jer su im u Ambarištu ponudili bolje uvjete, od infrastrukturne opremljenosti do geostateške prednosti na sjecištu prometnih koridora, zbog čega je isporuka proizvoda brza i efikasna.

Novi industrijski zamah Multinorm u preseženje ulaže gotovo 40 milijuna kuna, od kojih je 14 nepovratno sufinancirano u sklopu projekta Europske unije ‘Povećanje tehnoloških i prostornih kapaciteta za diversifikaciju proizvodno-uslužnog procesa’. Uz proširenje proizvodnje planira širiti uslugu i na kompleksnije i profitabilnije montaže finalnog proizvoda te zapošliti još 22 ljudi. Na novoj opremi u novim prostornim kapacitetima cilj mu je jačati izvozni potencijal i svoju tržišnu konkurentnost te usput pridonositi industrijskom rastu, povećanju izvoza, jačanju konkurentnosti metaloprerađivačke industrije te rastu slavonsko-baranjskog i nacionalnoga gospodarstva.

Za razliku od ulaganja u infrastrukturu vrijednih stotine milijuna kuna čiji se neposredni učinci čekaju godinama, mala privatna ulaganja u proizvodnju prolaze ispod radara javnosti iako upravo ona neposredno utječu na otvaranje novih radnih mjesta, rast proizvodnje i izvoza.

Potkraj svibnja u Lideru smo objavili istraživanje u kojemu smo nabrojili stotinu najvećih investicija u Hrvatskoj u posljednje četiri godine. Ovaj put, služeći se podacima Agencije za investicije i konkurencnost, HAMAG BICRO-a i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, izdvojili smo stotinu najvažnijih malih proizvodnih investicija, vrijednih od tri do 39 milijuna kuna, koje su provedene ove ili prošle godine ili su uz osigurana sredstva već u početak fazi provedbe. Ovotjedno Liderovo istraživanje pokazuje nekoliko trendova. Zamjetan je velik broj investicija ostvarenih uza sufinanciranje iz strukturnih fondova Europske unije. Osim na industrijski snažnom sjeveru zemlje, sve se više u proizvodnju ulaže u gospodarski slaboj i osiromašenoj Slavoniji, pomalo i u turistički razvijenoj Dalmaciji, a nekad industrijski jaki gradovi poput Siska, Karlovca i Šibenika nizom malih proizvodnih ulaganja doživljavaju nov industrijski zamah. Ulaže se u gotovo svim industrijama, prema broju projekata najviše u metaloprađivačkoj i drvoprađivačkoj. Investiraju tvrtke u domaćem i stranom vlasništvu, male, srednje i velike, a među stotinu najvažnijih većina se odnosi na gradnju novih proizvodnih pogona.

Prije neki dan, primjerice, počela je proizvodnja u novom pogonu tvrtke TTO Thermotechnik u Lukežima u riječkom zaleđu. U pogon za proizvodnju razdjelnih ormarića ta je visokodohodna tvrtka koja 90 posto proizvodnje izveze uložila 23 milijuna kuna i otvorila 26 novih radnih mjesta.

Zahvaljujući gradnji postrojenja na površini od 1900 četvornih metara omogućili smo uvođenje nove tehnologije i unapređenje poslovanja. I do sada smo vrlo uspješno poslovali. Prihodi su nam lani bili 75 milijuna kuna, ali razdjelnim ormarićima zaokružili smo proizvodnju u kojoj smo se dosad bavili opremom za toplo-vode grijanja i razdjelnicima – rekao je direktor Radisav Držević, uza sestru Tamaru Vukušić i svušlask tvrtke koja zapošljava više od stotinu ljudi.

Ulaže se i u Ozlju, gdje je tvrtka Fest pokrenula prvu tvornicu u regiji za proizvodnju opreme za manifestacije na otvorenome. U njoj proizvodi klasične šatore i one za glamping, kućice, cerade, podove, poligone, trampoline, pozornice, ograde i drugu opremu. Uložila je oko 17 milijuna kuna, od čega je proizvodni pogon nazvan Čarobnjak iz Ozlja s oko četiri milijuna kuna financirala Europska unija.

Strojevi rade i u zgradi bivšeg Instituta Željezare Sisak u kojoj je prije desetak godina Siščanin i naturalizirani Amerikanac Matt Darko Sertić sa svojom američkom tvrtkom Applied Ceramics pokrenuo proizvodnju keramičkih dijelova za izradu mikročipova. Ove godine u Sisak iz SAD-a dovodi i solarni biznis, proizvodnju solarnih čelija koje će se poput Teslinih moći spajati u različite strukture i prilagođavati naručiteljima. Ulažu vlastitih 17 milijuna kuna, zaposlit će još dvadeset ljudi pa će broj zaposlenih narasti na 120. Novi pogon trebao bi biti otvoren do kraja godine.

Na šibenskim Podima pak ovih dana počinje proizvodnja visokotlačnih cijevi, posuda pod tlakom te druge procesne i energetske opreme. Zadovoljna uvjetima, povoljnom cijenom zemljišta, uslugom, infrastrukturom i prometnim položajem, posao pokreće Milenka Barać, vlasnica i direktorica tvrtke Industrius iz sela Bajagića u okolici Sinja.

U proizvodnu halu i poslovnu zgradu uložili smo dva milijuna eura, a u strojeve 1,3 milijuna. Ulaganje smo financirali vlastitim novcem, bez kredita i uz poticaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u vrijednosti od 40-ak posto investicije – rekla nam je u svibnju pokazavši proizvodnu halu u rastućoj šibenskoj industrijskoj zoni dok su monteri skidali ostatke plastične folije i instalirali posljednje strojeve za obradu metala.

Od svibnja je u pogonu nova hala za proizvodnju visokobrzinskih motora i robotike. Na sjevernom ulazu u Zadar sagradila ju je najuspješnija tamošnja proizvodna tvrtka HSTec i otvorila u njoj 25 novih radnih mjesta. Inovativno i izuzetno orijentirano poduzeće izraslo je iz SAS-a, a njegov novi pogon vrijedan gotovo 12 milijuna kuna sagrađen je na ratnoj ruševini te poznate zadarške tvornice specijalnih strojeva. Projekt je s 35 posto financiran nepovratnim europskim novcem, a ostatak vlastitim i HBOR-ovim kreditom. Mladen Šarlija, koji je na direktorskom položaju zamijenio nedavno umirovljenoga dugogodišnjeg direktora Željka Goju, povrat investicije očekuje za četiri godine.

Pozitivna kretanja na tržištima, prije svega rast automobilske industrije i prateće industrije strojogradnje, povoljno su utjecali na naš rast. Proteklih godina bilježimo stalan rast u svim segmentima, od izvoza visokobrzinskih motorvretena, automatizacije i robotizacije proizvodnih procesa do usluga servisiranja svih tipova motorvretena. Investicija će pridonijeti povećanju tvrtkine konkurentnosti i prihoda te otvaranju novih radnih mjesta – rekao je Šarlija, uvjeren da će HSTec učvrstiti položaj regionalnog lidera u proizvodnji rješenja pogonske tehnike, specijalnih obradnih strojeva i robotskih sustava automatizacije proizvodnih procesa.

Ovoga je mjeseca otvoren i novi pogon za proizvodnju ambalaže za pakiranje jaja. Proizvodnu liniju vrijednu 24 milijuna kuna, financiranu vlastitim sredstvima, pustila je u pogon u svojoj koprivničkoj tvornici danska tvrtka Hartmann.

Investicija je zaposila 19 novih radnika, a najveća je vrijednost osiguranja dovoljnoj kapaciteti za jugoistočnoeuropsko tržište odnosno skraćenje rokova isporuke. Nismo imali većih problema jer je projekt ovisio isključivo o nama. Nije trebalo tražiti dozvole, što bi znatno produljilo proces. Od odluke do provedbe prošlo je šest mjeseci – istaknula je Melita Bačić, direktorica Hartmann Hrvatske.

Problem s dobivanjem dozvola nemaju u Međimurju, regiji koja zahvaljujući učinkovitoj javnoj administraciji, povoljnim uvjetima u tamošnjim poduzetničkim zonama, industrijskoj tradiciji, kvalitetnoj radnoj snazi i odličnom prometnom položaju u Hrvatskoj kotira kao raj za ulagače. U Prelogu, recimo, gotovo svake godine neka od tvornica u domaćem ili stranom vlasništvu gradi nove pogone. Tvornicu za proizvodnju žičanih jezgara za madrace proširuje trenutačno američki LPT koji u Prelogu zapošljava 380 ljudi, a i lani je u proširenje proizvodnje uložio 70 milijuna kuna. Investicijski je živo i u ‘središtu svijeta’, gradiću Ludbregu u Varaždinskoj županiji, koji posljednjih godina proživljava gospodarski procvat. Među mnogim uspješnim proizvodnim tvrtkama posluje ondje i talijanski Ducati komponenti koji je početkom godine u proširenje proizvodnih kapaciteta za proizvode zelene energije i kondenzatorskih baterija uložio 38 milijuna kuna vlastitog novca.

U novom pogonu zaposleno je 32 novih ljudi, do kraja godine očekujemo zapošljavanje još dvadeset pa bi broj zaposlenih trebao narasti na dvjestotinjak. Okrenuti smo razvoju i istraživanju i svake godine dio prihoda ulažemo u razvoj novih proizvoda – rekao je Dražen Crnković, direktor tvrtke koja u Ludbregu uz ostalo proizvodi elektromopede, električne bicikle, male vjetrogeneratore, akumulatore električnih vozila i punionice baterija za električna vozila.

Malo ulaganje za veliku korist. Stotinu izdvojenih ulaganja iz našeg istraživanja ukupno vrijedi 1,43 milijarde kuna, dvadesetak puta manje od 32 milijarde kuna kolika je, prema Liderovu istraživanju od kraja svibnja, bila ukupna vrijednost stotinu najvažnijih ulaganja u posljednje četiri godine. Za razliku od pojedinih velikih investicija, mala privatna ulaganja u proizvodnju prolaze ispod radara javnosti iako upravo ona neposredno utječu na otvaranje novih radnih mjesta, rast proizvodnje i izvoza. Cijena čija se vrijednost mjeri u stotinama milijuna kuna, pa i u milijardama, posebno financijski izdašnih ulaganja javnog novca u prometnu infrastrukturu ili sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, i najmanja investicija u proizvodnju izravno pridonosi povećanju izvoza, zapošljavanju i posljedično jačanju konkurentnosti gospodarstva.