EU vs. GOOGLE Kazna od šest i pol milijardi dolara nije najgore što se IT divu može dogoditi

Kazna od šest i pol milijardi dolara nije najgore što se IT divu može dogoditi. Google bi mogao biti ponosni vlasnik do sada najveće kazne koju EU traži zbog kršenja Antimonopolskog zakona za neku kompaniju. No ako bi tvrtkama koje imaju svoje tražilice na internetu bilo zabranjeno favorizirati svoje proizvode, koji im na kraju i donose zaradu, Google bi to stajalo mnogo više.

Nije nikakva tajna da briselska administracija predvođena povjerenicom za tržišno natjecanje Dankinjom Margrethe Vestager drugačije definira slobodno tržište od tehnoloških giganata iz Silicijske doline. Nakon što je prošle godine Europska komisija zaključila da Apple Irskoj mora isplatiti rekordno visoku kaznu od 13 milijardi eura, budući da toj državi godinama nije uplaćivao dovoljno poreza, sada i Google čekaju natezanja s europskim institucijama pravde.

Tvrtka iz Silicijske doline tereti se za kršenje Antimonopolskog zakona EU (Antitrust law) jer se, kako tvrde Vestager i društvo, uspoređivanjem proizvoda putem Googleove tražilice korisnike navodilo na kupnju putem također Googleove usluge (Google Shopping). Preživjet će Google i moguću kaznu od šest i pol milijardi dolara (što je deset posto Googleova godišnjeg prihoda, koliko je propisana kazna u Europskoj uniji za taj prekršaj) zbog ‘iskorištavanja dominantnog položaja na tržištu pretraživanja interneta da promovira svoju uslugu’, ali spoznaja da bi de facto tim zakonom Googleov poslovni model bio pravno okarakteriziran kao protuzakonit, mogla bi uzrokovati ozbiljne poremećaje u Silicijskoj dolini.

Ako bi tvrtkama koje imaju svoje tražilice na internetu bilo zabranjeno favorizirati svoje proizvode, koji im na kraju i donose zaradu, jasno je da bi i cijeli Googleov sustav bio ugrožen. Ono što je za američki IT sektor legitiman način borbe za pozornost konzumenata, za Euroljane je školski primjer nelojalne konkurencije.

Tužba je rezultat sedmogodišnje istrage Europske unije, ali EU je pokazao da misli ozbiljno tek kad je stvari u ruke preuzela Margrethe Vestager. Nedugo nakon što je Dankinja od Joaquina Almunije 2014. godine preuzela funkciju povjerenice za tržišno natjecanje, pripremila je niz optužnica u kojima se Google optužuje za kršenje ‘antitrust’ pravila EU. Vestager je saslušala izlaganja američke tvrtke, a zatim je odlučila smanjiti obujam optužnice, odlučivši se koncentrirati isključivo na dijelove optužnice vezane uz online trgovinu, vjerujući da će njih Googleovi odvjetnici najteže pobiti.

Globa od šest i pol milijardi američkih dolara bila bi daleko najveća koju je jedna tvrtka morala platiti Europskoj uniji zbog kršenja Antimonopolskog zakona. Google bi mogao dobiti i obvezu da u zadanom roku ponudi rješenje za ukidanje nepoštene poslovne prakse. Propusti li to učiniti na vrijeme, mogao bi biti suočen s dodatnim penalima za svaki dan kašnjenja (u visini od pet posto ukupnih dnevnih prihoda).

Do sada je neslavni rekord za prekršaj takve vrste držao Intel, koji je 2009. godine Europskoj uniji morao platiti kaznu od milijarde dolara zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu procesora i namjere da s tržišta istisne jedinog ozbiljnog konkurenta, tvrtku Advanced Micro Devices. Ipak, u Googleu su optimistični.

Njegovi predstavnici uvjereni su da će uložena žalba na europskim sudovima uroditi plodom, a zanimljivo je kako ih tješi ranije spomenuta odluka Europske komisije iz 2014. godine da se istraga za kršenje zakona usredotoči samo na e-trgovinu, a ne i na druge usluge koje Google nudi preko svog pretraživača.

Potkraj protekle godine, osjetivši da je tužba vjerojatno vrlo izgledna, oglasio se i Googleov potpredsjednik Kent Walker, izrekavši stajalište koje njegova tvrtka zastupa. – Zaključci Europske komisije potpuno su krivi. Nemaju dokaza da potvrde ono za što nas optužuju te su ekonomski, kao i pravno gledano potpuno besmisleni. Poboljšati kvalitetu usluge rangiranjem najboljih usluga na tražilici ne znači ići protiv kompetitivnosti tržišta, već suprotno. Ne možemo ići protiv naših kupaca, dajući prednost malim i jeftinijim tvrtkama, na štetu onih koji su kvalitetniji i traženiji. Na kraju, konzumenti su zadovoljni, a oni odlučuju – poručio je Walker.

Mali web-dućani koje se natječu s Googleom boje se da će odluka o kažnjavanju biti odgođena do jeseni ove godine. No iz sedmogodišnje istrage proizašlo je još saznanja koja će zasigurno zadati glavobolje Googleovim odvjetnicima. Europska unija tako priprema još dvije optužbe protiv moćne kalifornijske tvrtke. U jednoj od njih razmatra se je li Google minimizirao prisutnost konkurentskih tvrtki na web-stranicama koje su se koristile njegovom tražilicom i oglasima. Istražuje se i kako to Google plaća i ograničava usluge pružateljima usluga mobilnog telefoniranja koji upotrebljavaju njegov softver Android i trgovinu aplikacijama Play. Riječ je o iznimno važnom slučaju za Google, budući da čak 79 posto Europske unije internetu pristupa putem svog mobilnog telefona, a većina njih koristi se Androidom.

Europska unija i američka IT industrija vode tihi rat već desetak godina. Margrethe Vestager vodi tim od 900 ljudi koji poput jastreba vrebaju što rade svjetski IT titani i spremni su penalizirati svaku njihovu pogrešku. Za američki poslovni svijet ‘europsko igranje prema pravilima’ doima se poput europskog protekcionizma vlastitih tvrtki. ‘Visokomoralna stajališta prikrivaju duboko cinične poteze osmišljene da zaštite vlastite komercijalne interese’, izjavio je 2015. bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, a takvo stajalište i dalje najbolje odražava mišljenje Amerikanaca.

Nakon skandala oko izbora Donald Trumpa za predsjednika SAD-a, europska birokracija dodatno je pojačala kontrolu poslovanja online platformi. Svakako treba napomenuti i kako od svibnja 2018. na snagu stupa nova regulativa EU za zaštitu osobnih podataka (General Data Protection Regulation – GDPR), a tvrtke koje se ogluše na zakonske propise trebale bi biti sankcionirane kaznom od 20 milijuna eura ili, ako im ukupni prihod uvelike nadmašuje taj iznos, s do četiri posto od njihova godišnjega globalnog prihoda. Kombinacija zaštite prava privatnosti i tržišnog natjecanja čini se kao najbolji način na koji bi utjecaj američkih tvrtki na europskome trgu mogao biti koliko-toliko ograničen. Dosadašnji postupci Margrethe Vestager jasno ukazuju na to kako su najutjecajniji ljudi poslovnog svijeta Tim Cook, Sundar Pichai i Jeff Bezos napokon na Starom kontinentu dobili respektabilnog suparnika.

U povodu tridesete obljetnice programa Erasmus Europska komisija na čelu s predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem predstavila je novu mobilnu aplikaciju Erasmus+. Dizajnirana za studente, aplikacija bi trebala europskim studentima olakšati Erasmus Plus iskustvo. Predsjednik Jean-Claude Juncker poručio je kako vjeruje da je ta aplikacija korak dalje u promociji programa Erasmus Plus, koji vidi kao najbolju platformu za formiranje novih vođa Europe.

Ovo je povijesni dan za Europu. Svaki euro koji ulažemo u Erasmus Plus investicija je u budućnost; u budućnost mladih ljudi i naše europske ideje. Ne mogu zamisliti ništa vrednije od naše investicije u europske lidere sutrašnjice. Dok slavimo devet milijunta osobu koja sudjeluje u programu, pobrinimo se da budemo devet puta ambiciozniji u budućnosti – zaključio je Juncker.

Mobilna aplikacija Erasmus+ omogućit će sudionicima programa da jednostavno prate svoj napredak u različitim administrativnim koracima prije, tijekom i nakon boravka u inozemstvu. Pomoću nje studenti će se moći sporazumjeti i potpisati svoje studijske ugovore sa sveučilištima putem interneta, podijeliti svoja mišljenja vezana uz projekt, kao i zatražiti savjete kako bi se lakše integirali u lokalnu zajednicu. Putem platforme Erasmus+ Online Linguistic Support studentima će, pak, biti ponuđeni online tečajevi i interaktivno mentorstvo uživo, a sve kako bi usavršili željeni strani jezik.

Da podsjetimo, Erasmus Plus program je za obrazovanje, usavršavanje i mladih Europskima koji je 2014. zamijenio sedam dotadašnjih programa Erasmus: tri programa za cjeloživotno učenje Erasmus (Leonardo da Vinci, Comenius i Grundtvig), četiri programa Mladi na djelu, (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink) te Program suradnje s industrijaliziranim zemljama. Projekt bi trebao trajati do 2020. godine, ukupno će u njega biti uloženo nešto manje od 15 milijardi eura, a u protekle je tri godine više od dva milijuna ljudi iz 33 europske zemlje sudjelovalo u programu Erasmus Plus (svih 28 država članica EU, Turska, Republika Makedonija, Norveška, Island i Lihtenštajn).

Europska komisija nedavno je pokrenula i Erasmus+ Generation Online Meeting Point. Riječ je o web-stranici koja mladim Europoljima nudi priliku da se uključe u rasprave s vršnjacima, kao i stručnjacima za obrazovanje i osposobljavanje te tim putem predlažu teme, identificiraju probleme i iznose rješenja.