Otkup pšenice AGROKOROVE ĆE SILOSE OVE GODINE POPUNITI DRUGI…

Ostavljanje Agrokora, ali i, kako se sve glasnije govori, teškoća najvećeg otkupljivača pšenice Granolija, mogli bi izazvati promjene na tržištu otkupa ove žitarice. Upravo u vrijeme kad se približava žetva još nije izgledno tko će te otkupljivače zamijeniti ako ne budu mogli otkupiti svu pšenicu koju su inače otkupljivali. Izgledno je jedino da će Agrokorove silose, a možda i Granolijeve, popunjavati drugi veliki otkupljivači, ne oni prijašnji. Najveći otkupljivač Granolio, u vlasništvu Hrvoja Filipovića, tradicionalno šuti na svaki novinarski upit, no prema informaciji s tvrtke glavne skupštine održane početkom lipnja (objavljeno na Zagrebačkoj burzi), od siječnja do ožujka 2017. tvrtka je ostvarila gubitak od 13 milijuna kuna, što premašuje polovinu njezina temeljnog kapitala od 19 milijuna kuna.

Cijena niska, ali previsoka. Granolio je preuzimanjem mlinarskog biznisa od Agrokora prije dvije godine postao najveći mlinar u zemlji i tada smo u Lideru najavljivali da bi se Ivica Todorić mogao polako osloboditi i otkupljivanja pšenice, što se i ostvarilo jer je Granolio osim 120 tisuća tona pšenice na godinu u posljednje dvije godine i od Agrokora otkupljivao još 50 tisuća tona. Iako su informacije doista šture i dobri poznavatelji stanja na tržištu otkupa pšenice ne mogu predvidjeti koliko će Granolio otkupiti količina, neće biti iznenađenje ako odustane od dijela otkupa, s tim da je teško procijeniti koliko će manje otkupiti. Naime, ako je suditi prema tvrdnjama nekih otkupljivača, ove bi godine cijena pšenice trebala biti 88 lipa za kilogram (lani je bila 92 lipa, prema HGK-ovim podacima), što znači da bi Granolio trebao izdvojiti oko 150 milijuna kuna ako bi želio otkupljivati količine kao lani. Kažu sugovornici da će to ići teže, pogotovo zato što je to tvrtka koja kao i mnoge druge budno prati hoće li joj Agrokor i koliko vratiti novca, no to ne znači da je Granolio sigurno pao. Agrokor pak sve manje, a pogotovo posljednje dvije godine, ima važnu ulogu u otkupu iako je na njega vezan velik dio kooperanata koji mu prodaju pšenicu najviše za njegove potrebe.

Kad smo prije mjesec dana razgovarali s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, rekao nam je da ne vjeruje da će biti problema s otkupom pšenice, to više što Agrokor nije najveći otkupljivač, a s druge strane naći će se netko drugi tko će otkupiti pšenicu od kooperanata ako to Agrokor ne bude mogao. Međutim, u Agrokoru nas uvjeravaju da je sve pod kontrolom i da će njegove poljoprivredne tvrtke Belje, PIK Vinkovci i Vupik otkupljivati pšenicu i ostale ozime kulture. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i član Vjeroničkog vijeća Agrokora Mato Brlošić također vjeruje da ne bi smjelo biti problema.

Razgovarajući s Agrokorovim izvanrednim povjerenikom Antom Ramljakom mogu zaključiti da je situacija sa sigurnošću i prodajom pšenice u koncernovim poljoprivrednim tvrtkama stabilna i da naši poljoprivrednici ne trebaju strahovati – poručuje Brlošić. Iako u Agrokoru kažu da planiraju otkupiti dio pšenice, nisu htjeli govoriti o količinama jer će one ovisiti, kažu, o rezultatima uroda, kapacitetima silosa i potražnji na tržištu za tim kulturama. Procjenjuje se da bi urođ trebao biti između 500 i 600 tisuća tona (u odnosu na gotovo milijun lani, navode u HGK-a). Silosa, kao što čujemo, ima dovoljno i ako ih neki veliki otkupljivači ne budu mogli napuniti, dopunit će ih drugi, no potražnja na tržištu izazvati će velik problem. Nije u pitanju otkup jer su otkupljivači spremni otkupiti svu pšenicu, pitanje je cijene.

Vlasnik tvrtke CBI Ivica Čapo, posrednik u otkupljivanju pšenice, kaže da su zalihe pšenice na svjetskoj razini nikad veće, a u okružju su, koje najviše diktira cijenu u Hrvatskoj, npr. u Srbiji 600 tisuća tona, a u Mađarskoj 700 tisuća tona, s tim da je cijena pšenice ondje jedna kuna za kilogram, a ona je bolja, s tim se svi slažu, od hrvatske pšenice. Kad stigne vrijeme žetve, cijena će padati i pitanje nije hoće li otkupljivači htjeti kupiti pšenicu, nego hoće li je domaći ratari htjeti prodati za tako nisku cijenu (88 lipa, kao što predviđa Čapo). Doduše, u Žitu predviđaju otprilike 95 lipa, možda i kuno, ali napominju da je ostalo još dvadesetak dana do žetve i da se svašta može dogoditi na burzi.

Brlošić kaže da cijena pšenice najlošije kvalitete ne bi smjela padati ispod kune, što je gotovo nepomirljiva razlika u odnosu na predviđanja otkupljivača. U svakom slučaju, dodaje, ako netko ne bude želio prodati pšenicu po ponuđenoj cijeni, moći će se skladištiti u silose. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su skladišni kapaciteti u Hrvatskoj 1,6 milijuna tona, no problem je što su raštrkani po zemlji, a u Slavoniji ih najviše trebaju. Brlošić očekuje da će se usklađiti između 100 i 150 tisuća tona.

Iz Agrokora poručuju da će i drugima ponuditi dio silosnih kapaciteta. Silose ćemo iznajmljivati, već imamo dogovorene količine za skladištenje u njima. Interes za unajmljivanje velik je pa nećemo moći zadovoljiti sve one koji žele skladištiti svoju robu kod nas jer ćemo imati i svoje robe, a i one koju ćemo otkupljivati od kooperanata i svih drugih proizvođača koji iskažu interes za suradnju s našim tvrtkama – poručuju iz Agrokora. Dakle, situacija je naizgled mirna, što pokazuju i smiren odgovor ministra Tolušića te poruka iz Agrokora i HPK-a. No Čapo vjeruje da će zbog Agrokorovih posrtaanja ipak biti nekih promjena, ali teško mu je pretpostaviti kakvih.

Smanjeni otkup bilo kojeg od velikih otkupljivača znači da će netko drugi otkupiti te količine robe i usmjeriti ih na tržišta na kojima tradicionalno završavaju hrvatski viškovi. Većinom je to talijansko tržište, a za otkup i izvoz robe na njega ima sasvim dovoljno zainteresiranih kupaca, što domaćih, što inozemnih, zato tu ne očekujem veće poremećaje – kaže Čapo. Pretpostavimo da Agrokor i Granolio neće moći otkupiti sve predviđene količine pa je pitanje tko bi mogao ‘uletjeti’ umjesto njih. Naša je pretpostavka da bi to moglo osječko Žito iako u to tvrtki ne spominju tu mogućnost. Međutim, trebamo se prisjetiti intervjuja vlasnika Žita Marka Pipunića Lideru prije tri mjeseca kad je govorio o tome bi li bio spreman preuzeti neku Todorčevu tvrtku. Tada je izjavio da bi bilo najbolje da ostanu u Agrokorovu sustavu, no ako bi zatrebalo, bili bi spremni, u granicama svojih mogućnosti, preuzeti neke poljoprivredne dijelove Agrokora.

Iz Žita su poručili da su u posljednjih pet godina otkupljivali između 150 i 160 tisuća tona pšenice, a njihovi su kapaciteti do 250 tisuća tona. Upravo na temelju Pipunićeva intervjuja od prije tri mjeseca i prema ovim podacima možemo zaključiti da bi samo Žito moglo otkupiti ono što eventualno ne bi mogli Agrokor i Granolio, no ne treba isključiti ni još jednoga velikog otkupljivača, Ameropu žitni terminal u švicarskom vlasništvu.

Moguće je da će i Čakovečki mlinovi otkupiti dio jer, kao što najavljuje predsjednik Uprave Stjepan Varga, otkupit će svu ponuđenu pšenicu za ljudsku prehranu iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije, otprije 15 tisuća tona, no rekao je da će dio otkupiti i od ‘partnera u Slavoniji’. Iako to ne znači da je riječ o dosadašnjim Agrokorovim dobavljačima, očito je da u Čakovcu bacaju pogled i prema istoku zemlje. Kao i svake godine, Čakovečki mlinovi formirat će otkupnu cijenu prije početka otkupa i plaćati pšenicu u dva radna dana. Otkupljivat će je u skladu s Kodeksom otkupa žitarica i uljarica, a stočna pšenica neće se otkupljivati – poručuje Varga.

Valja reći da prema podacima koje nam je dao Čapo Čakovečki mlinovi na godinu otkupljaju i do 40 tisuća tona, no nemojmo zaboraviti još jednoga velikog srijemskog igrača, Cezareju iz Nijemaca, koja je otkupljivala 50 tisuća tona pšenice, no ove je godine treći veliki otkupljivač koji bi se mogao naći u problemima jer je u travnju uhićen direktor te tvrtke Marijan Novoselac zbog navodne utaje nekoliko desetaka milijuna kuna poreza. Kako će to utjecati na tvrtku, za sada nije poznato, no možda će se zbog te situacije nekom drugom pružiti prilika. Među najveće otkupljivače još se ubrajaju požeški Agronom i Podravka, svaki s 30 tisuća tona otkupa, te sisački Mlin i pekare s 25 tisuća tona. Tko će od njih povećati svoj udio u otkupu pšenice i hoćemo li kao novog lidera ili lidere dobiti Žito ili Ameropu žitni terminal, znat ćemo možda već za mjesec ili dva.