Potrošače na računima treba upozoriti na potrebu za domaćom energijom

Hrvatska je na posljednjem mjestu u svijetu prema iskorištavanju potencijala vjetra. Zašto? Zbog hajke na domaću proizvođača neodgovornom političkom komunikacijom zaustavili smo sva financiranja ili isplate svih komercijalnih banaka u sektoru OIE-ja, a HBOR je donio odluku o prekidu financiranja projekata povezanih s tim. Položaj na ljestvici konkurentnosti ugrozili smo i zbog najava retroaktivnih mjera jer se zbog rizika zemlje podignuo trošak osiguranja. Hrvatska je posljednja u EU i prema percepciji poduzetništva već četiri godine zaredom, što govori o nama, o našem društvu i političkom djelovanju. Ni to nam nije dovoljno, nego smo od 500 milijuna eura za energetsku učinkovitost i OIE potrošili samo nekoliko postotaka. Kako onda omogućiti da građani, poduzetnici, poljoprivrednici, turistički iznajmljivači imaju na svojem krovu obnovljivi izvor energije? Imamo i najveći trošak kapitala u Jugoslovenskoj Europi, zato u Hrvatskoj nije bilo novih projekata OIE-ja. Već dvije godine nije donesen nijedan podzakonski propis za to područje. Sve to utječe na nove investicije u OIE, ali i na sliku Hrvatske u svijetu.

Što učiniti da se položaj promijeni? Unatoč svemu Hrvatska ima 16 posto domaćih proizvodnje iz obnovljivih izvora, tako smo uvoz smanjili za milijardu kuna na godinu. To je sâm iznio privatni sektor. Uvozimo 30 posto električne energije, pola toga uspjeli smo riješiti domaćom proizvodnjom. Na tome sada ne smijemo stati. Sve zemlje kroče prema energetskoj tranziciji, same upravljaju svojim resursima i imaju domaću proizvodnju energije. To su bogate zemlje jer je energija za njihovu industriju i građane dostupna i nije štetna za okoliš. To može i Hrvatska. Uvjerene da bismo mogli krenuti tim putem izjava je novog ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića koji je jedini na pitanje kako riješiti problem poskupljenja struje odgovorio dugo-ročnim povećanjem standarda građana. Jedini su put sinergijsko djelovanje, jasna politička vizija, transparentno iznošenje javne politike što obnovljivi izvori znače za industriju i građane te da je u njima budućnost Hrvatske. Možemo regionalno razviti domaće resurse s bioplinom i biomasom u Slavoniji, vjetrom i suncem u Dalmaciji, nove projekte geotermalne energije ili energetske kulture koje možemo zasaditi na svim nepoljoprivrednim površinama i osigurati sirovinu za industriju, proizvodnju topline ili struje. Što prije moramo uvesti sustav proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje decentraliziranim razvojem mikrosolara.

Kako razviti svoje modele? Jednostavno, odmah krenuti s konkretnim potezima. Rješenje je isključivo u povezivanju industrije, poduzetništva i energetike, iskorištavanju svih resursa te kreiranju ‘equity’-fonda u koji ćemo uključiti i građane. Stalno gledamo tuđu dobru praksu, a ne želimo osmišljavati svoje dobre primjere i pronalazimo izlike u tehničkim ili financijskim zaprekama. To nije istina, prepreke su isključivo u našim glavama. Projekt ugradnje 100.000 mikrosolara za poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike i iznajmljivače čeka već četiri godine. Dobili bismo svoj zeleni energet na razini troška održavanja elektrane i otvorili priliku za tisuće radnih mjesta u lokalnim zajednicama. Izvrsna prilika i za HEP da u sklopu jedinstvene virtualne inteligentne ‘prosumer’ mreže otvori i zadrži tržište potrošača. OIE Hrvatske zauzimaju se za pokretanje novih poslovnih modela u energetici kao što su energetsko poduzetništvo, javno-privatni modeli financiranja u koje možemo uključiti štednju građana, razvoj energetsko-poduzetničkih zona u kojima domaća energija osigurava struju, toplinu i hlađenje industriji te modeli kombiniranja OIE-ja i bioplinskih postrojenja.

Je li OIE skup, kako neki tvrde? Kako bismo razbili i tu predrasudu, profesor Slavko Krajcar s FER-a napravio je studiju koja pokazuje da je zbog ulaska OIE-ja na tržište električne energije cijena za krajnjega korisnika niža i da potporne sheme imaju ekonomsko opravdanje. Pozitivan utjecaj bit će to veći ako cijene goriva, dakle ugljena i plina, te cijene ugljikova dioksida u budućnosti budu rasle. Sve su zemlje prošle jednak put: najprije su poticale domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora i danas imaju viškove besplatne energije koje mi uvozimo i preskupe plaćamo, ali i sami možemo u srednjo-ročnom razdoblju imati svoju besplatnu energiju. Zato smo predložili novi model obračuna struje nazvan ‘Transparentno’. Umjesto dosadašnjeg sustava zelene naknade na računima bi stajalo koliko je obnovljive energije potrošeno i kolika je cijena. Potrebna je transparentnost kako bi potrošači uvidjeli potrebu za domaćom energijom.