Globalno poslanje ne postaje lakše, gospodarstvo se nije potpuno oporavilo od financijskoga kraha 2009. Ipak, Srednjoistočna Europa ove i protekle godine odaje dojam sigurne luke, o čemu svjedoči i sve veći interes investitora. Manje-više sve zemlje te regije bilježe rast, Rumunjska posebno.
Investicije na globalnoj razini bile su umjereni oporavak, a projekcije za 2017. govore o opreznom optimizmu. Očekivana veća stopa ekonomskog rasta u svim glavnim regijama, ponovni rast u trgovinskoj razmjeni te oporavak dobiti mogli bi dovesti do blagog rasta izravnih stranih ulaganja. Globalni tokovi i prognoze govore o povećanju na gotovo 1,8 bilijuna dolara, uz daljnje povećanje na 1,85 bilijuna dolara u 2018., što je još uvijek manje od rekorda ostvarenog 2007. Nesigurnost u području politike i geopolitičkih rizika mogli bi ugroziti oporavak, a promjene poreznih zakona mogle bi se bitno odraziti na prekogranična ulaganja.
Rast izravnih stranih ulaganja u zemljama u razvoju je u 2016. nakon oštrog uzleta zabilježenog 2015. izgubio zalet, što govori u prilog još brojnim krivinama na putu k oporavku. Dotok sredstava u zemljama u razvoju osobito se pogoršao. U usporedbi s ulaganjima portfelja, doznakama pojedinaca iz inozemstva i službenim potporama i pomoći za razvoj, izravna strana ulaganja za zemlje u razvoju i dalje su najveći i najstabilniji vanjski izvor financiranja. Politika ulaganja postaje sve kompleksnija, raznovrsnija, ali i nesigurnija. Održivi razvoj postavlja nove, razne izazove. Također, sve su veće razlike u pristupu kojim društva i vlade nastoje odgovoriti na posljedice globalizacije, a time i politici ulaganja. Sve to, zajedno sa sve više intervencija vlada, smanjilo je mogućnost predviđanja investitora u kontekstu investicijskih politika. Digitalna ekonomija jedan je od glavnih zamašnjaka rasta i razvoja. Ona može potaknuti konkurentnost u svim sektorima, otvoriti nove prilike poduzećima i poduzetničkim djelatnostima, ali i nove putove k inozemnim tržištima, uza sudjelovanje u očekivanoj vrijednosti globalnih lanaca. Ujedno je i sredstvo za rješavanje tvrdokornih razvojnih problema. Svakako biva popraćena nizom promjena politika, što uključuje potrebu za premošćenjem digitalnog jaza, smanjenjem potencijalnih negativnih utjecaja na društvo i razvoj, ali i rješavanje pitanja složenosti regulative o poslanju putem interneta.
Globalno poslanje ne postaje lakše te se bez problema može ustvrditi da se globalno gospodarstvo i poslanje nisu potpuno oporavili od financijskoga kraha 2009. Mnogi izvršni direktori žale se na kroničnu letargiju potrošača i klijenata, kao i na danas višestruko teže i zahtjevnije poslanje u svim aspektima nego prije 2009. Ipak, Srednjoistočna Europa izgleda relativno zdravo i održivo u odnosu na zabilježeni trend slabljenja, čak se u odnosu na Europu javlja kao regija snažnijeg, dinamičnijeg rasta od onog zabilježenog u eurozoni, a neke zemlje regije čak su i u sastavu eurozone. Riječ je o srednjoročno održivom trendu, koji bi se mogao protegnuti sve do uključivo 2022., ali ipak uz blaži rast BDP-a na tržištima regije paralelno njihovom sazrijevanju.
