INOVATIVNI NAČINI POTICANJA IZVOZA

Jedna od inovativnih mjera kojima država nastoji potaknuti izvoz bila je ona da se on zabrani. Izvoz čega? Pa hrastovih trupaca. Mjeru dvogodišnje zabrane izvoza hrastovih trupaca ministar poljoprivrede i šumarstva Tomislav Tolušić mogao je naložiti jer se na području Hrvatske pojavio potkornjak. Maleni kukac koji je nanio milijunsku štetu šumama Gorskoga kotara. Službeno, mjera zabrane izvoza trupaca izrečena je kako bi se otklonila sva moguća fitosanitarna i zdravstvena ograničenja. Ne-službeno, kako bi se švercerima drvenom sirovinom napokon stalo na kraj. Prilika je to stvorena iz neprilike, koju su domaći drvoprerađivači dočekali s oduševljenjem.

– Navedenu odluku doista možemo smatrati srećom u nesreći. Ta odluka pomaže finalistima jer stranci mogu, zbog svojeg stabilnog okružja i jeftinijeg financiranja (visina kamatne stope), uvijek ponuditi veću cijenu za sirovinu od hrvatskih proizvođača – finalista. Pozdravili bismo donošenje trajne odluke o zabrani izvoza hrastovih trupaca. Smatramo da bi takva dugoročnija odluka povoljno i izravno utjecala na razvoj industrije finalnih proizvoda od drva u RH – službeno je stajalište Uprave Požgaj grupe, koje prenosi i sažima šefica marketinga Božena Nemec.

Dakle, iako je temelj odluke da se privremeno obustavi izvoz hrastove sirovine, u Požgaju ističu da se time napokon staje na kraj svim onim tvrtkama koje su lažno deklarirale trupce i građu kao finalni proizvod. Upravo je to, ističe taj proizvođač parketa, jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju domaći drvoprerađivači.

Svoj put prema stranim tržištima vlasnik domaćih tvrtki koja prodaje inovativan i tehnološki napredan proizvod, brod s pogonom na solarne ploče, nazvan iCat, poduzetnik i inženjer brodogradnje Tomislav Uroda pronašao je djelujući unutar klastera. Uroda je predsjednik Hrvatskoga klastera konkurentnosti pomorske proizvodnje, čiji je osnivač Ministarstvo pomorstva.

– Govoreći iz perspektive poduzetnika, klaster konkurentnosti zgodan je alat za međunarodno umrežavanje i suradnju. Naš klaster čvrsto surađuje s talijanskim Mare FVG, a već četiri godine, u suradnji sa srodnim klasterima s Malte, Cipra, iz Rumunjske, Bugarske i spomenute Italije, surađujemo s brojnim poduzetnicima iz sektora brodogradnje – kaže Uroda.

Osim kontakata koje ostvaruje unutar klastera, Urodi iCat vjetar u jedra dobio je i kada mu je Ministarstvo gospodarstva odobrilo sufinanciranje komercijalizacije iz fondova EU u iznosu od milijun i 300 tisuća kuna.

– Dodijeljeni novac iskoristit ćemo za izradu prototipa solarnog broda i testiranje u stvarnom okružju – kaže Uroda, koji je nedavno brod predstavio i na sajmu u Norveškoj.

To je pak rezultat suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom, koja je u sklopu priče o ‘norveškom grantu’ odradila ulogu gospodarske diplomacije pa spojila domaće brodare s dvije norveške agencije.

– Od 2012. do kraja 2016. godine HGK je organizirao 742 posjeta gospodarskih delegacija inozemstvu te dolaznih u Hrvatsku, u koje je bilo uključeno 8500 predstavnika hrvatskih tvrtki. Redovito se provode ankete nakon organizacije delegacija radi praćenja potreba i interesa članica. Upravo ovakav format događaja redovito se ocjenjuje kao iznimno uspješan, a prema svjedočenju članica, vidljivo je da postoji potreba za još više takvih događaja – kažu u HGK.

Klasteri, kvalitetno definirani uvjeti kreditiranja, izvori novca EU, potpora resornih ministarstava, jačanje gospodarske diplomacije – sve su to adrese na kojima je moguće pronaći inovativne načine poticanja izvoza. Međutim, jedna stavka, koja doduše ne ulazi u kategoriju inovativnog načina poticanja izvoza, doista je nezaobilazna.

– Podrška HNB-a sprječavanjem daljnje aprecijacije kune, odnosno poticanje deprecijacije, iznimno je važna, posebno s aspekta očuvanja poslovanja i zaposlenosti kod netoizvoznika koji poglavito pridonose rastu BDP-a. Neki će vjerojatno reći da to nije inovativan način poticanja izvoza, ali isto su svojedobno radile ili još rade i druge središnje banke (u SAD-u, na europodručju, Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Kini, Japunu itd.) jer su znale da su takvi šokovi najbrži mehanizam djelovanja na promjenu strukture gospodarstva u smjeru povećanja vrijednosti (inovacije) – uz veću domaću proizvodnju, razvoj izvoznih aktivnosti i manju uvoznu zavisnost. Ovih dana svi naveliko komentiraju uspon Rumunjske, što je svakako rezultat veće konkurentnosti njihovih poduzetnika i izvoznika s obzirom na niži porezni teret, porezne beneficije, niže troškove rada i stimulativnije investicijsko okružje u zemlji. Međutim, ne spominje se da je od sredine 2007. do danas rumunjska valuta oslabjela prema euru za više od 45 posto – poručuje Marijana Ivanov uime Hrvatskih izvoznika.

Najveći pomaci u načinu kako se potiče izvoz vide se u kvalitativno definiranim uvjetima dodobravanja kredita, jamstava i osiguranja koji se realiziraju preko državnih razvojnih banaka i agencija, poput HBOR-a, HAMAG-a itd., odnosno kvalitativno definiranim uvjetima za projekte koji se financiraju iz fondova EU.

– To, među ostalim, znači da nije dovoljno samo da poduzetnik ostvaruje barem 30 posto prihoda od izvoza, nego ujedno treba imati visok razmjer netoizvoza (visok omjer prihoda od izvoza i troškova uvoza), odnosno – što je posebno važno – u njegovoj proizvodnji treba biti i visok udio inputa (sirovina, poluproizvoda, dijelova, rada) koji su izvorno domaćeg podrijetla. To je upravo ono što promiču razvijene ekonomije pod krilaticom ‘Exporting is great’ – kaže Marija Ivanov.

Tvrtka Požgaj u posljednje dvije godine nije uzimala kredite kojima je cilj poticanje izvoza, što je strateška odluka uprave te kompanije, a ne naznaka kako u Hrvatskoj ne postoji dostatan izvor svježeg novca namijenjenog upravo domaćim proizvođačima/izvoznicima. Dapače, Hrvatska banka za obnovu i razvoj nije samo izvozna banka, nego je i razvojna, pa sudjeluje u financiranju brojnih poslova koji nisu izvozno orijentirani.

– Posljednjih godina sve više dolazi do izražaja usmjerenost na kreditiranje aktivnosti u turizmu pa je pitanje dostatnosti kreditnog potencijala za veće financiranje proizvodnje i robnog izvoza – kaže prof. dr. sc. Marijana Ivanov, stručna suradnica udruge Hrvatski izvoznici.

Međutim, konkurentnost izvoza, osim inovativnosti i kvalitete proizvoda, određena je nizom čimbenika koji, uza svu potporu nastojanja da se potakne izvoz, katkad jednostavno nisu dovoljni.

– Događaju se situacije u kojima hrvatski izvoznici zadovoljavaju sve uvjete vezane uz kvalitetu, tehnološku opremljenost, certifikate, referencije i cjenovnu konkurentnost, ali ne zaključuje se posao jer inozemnim kupcima ne mogu ponuditi uvjete plaćanja kakve nudi konkurencija iz drugih zemalja: uz dulju odgodu plaćanja, razdoblje počeka od dvije do tri godine, otplatu kredita tijekom 15 i više godina te povoljnu cijenu financiranja (niske kamatne stope). To posebno vrijedi u slučaju izvoza kapitalnih dobara ili sudjelovanja u velikim infrastrukturnim projektima za kupce naručitelje iz inozemstva kod kojih se financiranje kupnje proizvoda velikih vrijednosti ili financiranje ulaganja u izgradnju tipično provodi tzv. kreditima inozemnom kupcu ili kreditiranjem banke kupca u inozemstvu. Iako takvi oblici kredita postoje u ponudi kako HBOR-a tako i banaka, i dalje je riječ o ponudi samo rudimentarnih oblika kreditiranja uz više troškove financiranja i druge nepovoljnije uvjete u odnosu na one koji postoje u drugim zemljama – objašnjava Ivanov.