Home / Biznis i politika / Najveću korist od ulaska u EU imaju mladi

Najveću korist od ulaska u EU imaju mladi

Razumljivo je da je dio mladih iz Hrvatske odlučio potražiti perspektivu u drugim zemljama Europske unije, što ne znači da se neće vratiti, i to s novim elanom i idejama.

Četiri je godine Hrvatska punopravna članica Europske unije. Za nju je odluka o pristupanju bila strateška i s njom se složila većina građana, kao i većina stranaka, prepoznajući povijesnu priliku za društvo u cijelini i za buduće naraštaje, podsjeća Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Prema njegovu mišljenju, najbolje što je proizišlo iz tog procesa za Hrvatsku povećanje je političke, gospodarske i pravne sigurnosti, koje su temelj za razvoj zemlje. No to nije jedino dobro od ulaska u Uniju, rekao je Baričević za Lider.

– Sigurno je da je ulazak Hrvatske na jedinstveno tržište Europske unije, tržište s petstotinjak milijuna stanovnika, značilo promjene u gospodarskom okružju. To je većini poduzetnika donijelo nove prilike jer je uklonjena niz zapreka, primjerice carinske, i kako je pojednostavljeno promet robom i uslugama domaćih proizvoda. Tu su i drugi pozitivni učinci hrvatskog članstva u EU od kojih korist imaju svi građani, od slobode kretanja do većih prava potrošača do razvoja jedinstvenoga digitalnog tržišta, da nabrojim samo neke. Nedavno ukinjanje roaminga samo je jedan primjer. Dostupnost novih tehnologija i digitalizacija osnove su suvremenih gospodarstava. U tome se Hrvatskoj otvaraju velike mogućnosti.

  • Čime je Hrvatska pridonijela Uniji? – Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije ima važnu ulogu u njoj u širenju stabilnosti na jugoistok Europe. Zbog zemljopisnog položaja ima važnu ulogu u osiguravanju energetske povezanosti ne samo u ovom dijelu nego u cijeloj Europskoj uniji. Upravo je potpisan Memorandum o takozvanoj reverzibilnoj isporuci plina između Hrvatske i Mađarske, što će svakako pridonijeti toj energetskoj stabilnosti. Spomenuo bih i hrvatski doprinos razvoju inovacija i živo startup-područje, za koje očekujem da će u budućnosti biti sve važnije i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji. Hrvatska je također učinkovito djelovala tijekom migracijske krize, pridonijevši tako stabilnosti i sigurnosti. Jednako je tako važno spomenuti da hrvatski predstavnici aktivno sudjeluju u kreiranju politika Unije. Taj rad često nije medijski eksponiran pa javnost nije s tim upoznata, stoga je važno skrenuti pozornost na to. Naravno, tu su i kulturni aspekt i doprinos europskoj kulturi čija vrijednost počiva upravo na bogatstvu različitih kultura i jezika. Hrvatska kulturna baština u EU postaje još prepoznatljivija i atraktivnija.

  • Negdje ste spomenuli da ste najsretniji zbog ulaska Hrvatske u EU zbog mladih ljudi koji će moći živjeti normalnim životom. Njima je takav život omogućio otvaranje granica, a ne ‘normalna’ i stabilna Hrvatska u EU. – Doista mislim da mladi imaju najveću korist od ulaska u EU sada kada se njihov svijet doslovce proširio na još 27 europskih zemalja s visokim standardom po kojima mogu slobodno putovati, učiti u njima, raditi, pa i živjeti ako tako odluče; prijašnjim generacijama to nije bilo moguće. Kad je riječ o Hrvatskoj, stvari idu nabolje, to pokazuju i brojke. Na kraju krajeva, zemlja je nedavno izišla iz postupka u slučaju prekomjernog deficita, za što mnogi nisu mislili da je moguće u dogledno vrijeme. S druge strane, slažem se da može mnogo bolje; Hrvatska bi morala ambiciozno provoditi ključne reforme o kojima stalno govorimo, od reforme u mirovinskom sustavu do obrazovnog i ne manje važnog sektora javne uprave. I Komisija je u preporukama Europskog semestra naznačila koje se to ključne reforme trebaju provesti. Kao i u mnogo drugih europskih država politička nestabilnost s kojom je zemlja bila suočena usporila je neke procese, možda ih i zaustavila na nekim područjima. Međutim, izgubljeno vrijeme ne možemo vratiti, pa je to važnije da se snažno kreće u reforme za dobrobit svih u društvu, ponajviše mladih.

  • Može li i kako Hrvatska zaustaviti iseljavanje mladih? Kako na taj problem gleda Komisija? – Nezaposlenost mladih kao izravna posljedica dugotrajne financijske i gospodarske krize u nekim je dijelovima Europe dosegla 50 posto u nekim godinama. Hrvatska je bila među tim zemljama, zato je razumljivo da je dio mladih iz nje odlučio potražiti perspektivu u drugim zemljama EU, što ne znači da se neće vratiti, i to s novim elanom i idejama jer je pretpostavka da će Hrvatska u međuvremenu napredovati na svim poljima i tako biti atraktivna za njihov povratak.