Nastavak s prethodne stranice

POTIČE STVARANJE KOLAGENA, KOJI ZATEŽE I POPUNJAVA KOŽU, A S OBZIROM NA TO DA JE I SNAŽAN ANTIOKSIDANS, VITAMIN C NEUTRALIZIRA ŠTETNE SLOBODNE RADIKALE KOJE SUNCE OSLOBADA U KOŽI. ZATO JE UZ KREMU SA ZAŠTITNIM FAKTOROM POŽELJNO UPOTREBLJAVATI PRIPRAVKE S TIM VITAMINOM. Budući da vitamin C sprječava proizvodnju melanina, naše prirodne zaštite od sunca, smanjit će se stvaranje tamnih mrlja od sunca.

Hrvatska ima vodu, tehnologiju i projekte. Šteta je što se oni ne provode jer bi smanjili uvoz energije, zaposlili elektroindustriju i građevinsku operativu te višestruko pozitivno utjecali na domaći gospodarstvo.

Što takva transformacija znači za hrvatska energetska poduzeća? Prvi je bitan zaključak da Hrvatska ne mora biti trendsetter. Mora pratiti što drugi oko nje rade. Veliki projekti o energetskim strategijama na neki su način promašena tema jer su takve strategije već napisane. Što više, Europska komisija već ih je pretvorila u paket mjera koje će trebati provesti. Dakle, dobro razumijevanje smjernica koje šalje Europska komisija i stvaranje kompatibilnog zakonodavnog okvira ključno je za daljnji razvoj hrvatskih energetskih poduzeća.

Drugi je bitan zaključak da je energija ključna za razvoj društva. U mojem je djetinjstvu na jadranskoj obali uvijek nestajalo električne energije kad je grmjelo, a pamtim i redove pred benzinskim crpkama zbog nestašice goriva. Danas to više nije tako, elektroenergetski sustav stabilan je, a ima i goriva. To znači da naša energetska poduzeća trebaju braniti tu stabilnost tako da se što manje oslanjaju na uvoz. Tamo gdje je uvoz energi nata nužan treba smanjiti ovisnost o samo jednom dobavnom pravcu. Ako hrvatskom energetskom sustavu treba bazni izvor električne energije (a treba), onda se ne smije gasiti lokacija u Plominu jer tamo ugljen dolazi morskim putem, tj. ne ovisi o samo jednom rudniku kao što je to slučaj s termoelektranama u regiji. Isto tako treba gledati i LNG terminal, pogotovo sada kad je EU potaknula njegovu gradnju te rafineriju u Rijeci jer i tamo nafta dolazi pomorskim putem i dobavni pravac ne ovisi o samo jednom dobavljaču.

Treci je bitan zaključak da investicije u energetici moraju imati multiplikativni efekt na cijeli gospodarski sustav. Najbolje je kad zemlja ima energetski resurs i tehnologiju koje može pretvoriti u jako izvozno gospodarstvo. No rijetke su zemlje koje u tome uspiju jer su često meta interesa koji ih destabiliziraju. Hrvatska je mala zemlja i treba malo u globalnim razmjerima da taj rast postigne. Hrvatska nema ugljena i malo pokriva tu tehnologiju. Zato s termoelektranama na ugljen treba biti oprezan. One imaju smisla ako se ugljen može dobaviti iz različitih pravaca ili ako postoji dugoročna garancija o njegovu otkupu. Hrvatska isto ima rezerve nafte i plina, zbog čega treba dalje razvijati njihovo istraživanje u partnerstvu s globalnim energetskim kompanijama. Jedino ćemo tako dobiti konkurentan ‘know how’ i potaknuti razvoj prateće domaće industrije. U vjetru i solaru postoji energetski potencijal. No tehnologija je uglavnom uvozna i još je treba subvencionirati državnim novcem. S time treba biti jako oprezan i ulaganja raditi samo ako ona za sobom donose i proizvodnju tehnologije koja će jačati izvoz.

Na kraju dolazi voda, koja je najpovoljniji energetski resurs za Hrvatsku jer vode ima, a postoji tehnologija i gotovi projekti. Zbog toga je prava šteta da se oni ne provode jer bi smanjili količine uvoza energije, zaposlili bi elektroindustriju i građevinsku operativu te imali višestruko pozitivan efekt na domaći gospodarstvo.

Hrvatska mora prihvatiti da jedino u partnerstvu s velikim igračima može ostvariti svoje energetske ciljeve. To za energetska poduzeća znači da trebaju ulaziti u partnerstva koja će donositi i razvoj poslovanja, a ne samo pokrivanje tržišta. A da bi naša energetska poduzeća znala sklapati takva partnerstva, trebaju i sama postati kupci energetskih poduzeća u regiji. Kao što svake godine potvrđuje BCG-ov M&A Report, poduzećima koja akviziraju raste brže vrijednost i imaju stabilnije poslovanje. Hrvatskim bi energetskim poduzećima akvizicije donijele znanja o ostvarivanju svojih interesa u drugim zemljama, čime bi se poduzeća pripremila i spremnije dočekala strateške partnerne koje će sigurno zakucaati na njihova vrata.

Broj trgovinskih zapreka u svijetu lani povećan za 10 posto. Europski izvoznici lani su prijavili 36 novih trgovinskih zapreka. Rast protekcionizma bit će i jedna od središnjih tema Liderove Konferencije o izvozu, koja se održava idući tjedan u Zagrebu.

HBOR je podupro gradnju najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu, koji Brodogradnja industrija Split gradi za kompaniju Star Clippers iz Monaka. HBOR je prepoznao vrijednost tog visokosofisticiranog projekta te podržao Brodosplit na tom putu izdavši policu osiguranja. Time je HBOR preuzeo rizik povrata dijela kredita, a Brodosplit je dokazao svoju kompetitivnost u gradnji jednog tako jedinstvenog broda, od projektiranja do gradnje i opremanja složenom opremom te luksuznim interijerom.

Iznimno mi je drago što je HBOR podržao ovaj vrijedan projekt i još jednom dokazao kako je potpora državne razvojne i izvozne banke neophodna u ostvarenju uspješnih izvoznih poslova. Izvoz je ogledalo nacionalne ekonomije i svima nam je u interesu ostvariti što bolje rezultate na tom području – izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Jedan od vodećih norveških distributera električne energije, tvrtka BKK NET AS, objavila je da Dalekovod planira dodijeliti ugovor za gradnju 420 kV dalekovoda Modalen – Mongstad. Nakon evaluacijskog procesa ponuda tvrtke Dalekovod d.d. odabrana je kao najpovoljnija prema kriterijima natječaja. Vrijednost natječaja iznosi više od 35 milijuna eura, a ugovor će biti potpisan nakon potvrde konačne investicijske odluke tvrtke BKK NET AS.

Dalekovod, čiji je predsjednik Uprave ve Alen Premužak, inače, već je angažiran na gradnji dalekovoda u Norveškoj, ali za tvrtku Statnett. S tom je tvrtkom prije godinu dana Dalekovod potpisao dva ugovora za gradnju dviju tras dalekovoda ukupne dužine gotovo 200 kilometara. Vrijednost tih poslova veća je od 65 milijuna eura.