Hrvatske financijsko-tehnološke tvrtke

Bankarstvo je nužno, banke nisu – rekao je Bill Gates sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća. Taj isprva zanemaren citat, s popularizacijom fintecha postaje omiljena izreka progresivnije struje financijskih analitičara.

Pojam Financial Technology (financijska tehnologija) u početku se ponajprije odnosio na pozadinsku tehnologiju već uspostavljenih potrošačkih i trgovinskih financijskih institucija. No potkraj prošlog desetljeća počinje označavati svaku tehnološku inovaciju u financijskom sektoru, uključujući i financijsku pismenost i edukaciju, bankarstvo za građane, investicije te čak i kriptovalute kao što je Bitcoin.

Fintech kompanije mijenjaju način pružanja financijskih usluga i nedvojbeno utječu na ubrzavanje strateških inicijativa digitalne transformacije poslovanja kreditnih institucija, prije svega banaka. Pritom fintech kompanije i njihovi poslovni modeli u financijski sektor unose prilike, ali i rizike. Banke ih ponekad smatraju prijetnjom zbog rizika preuzimanja dijela tržišta financijskih usluga, međutim, u posljednje vrijeme sve češće prepoznaju i potencijalne prilike suradnje s tim kompanijama – poručuju nam iz Hrvatske narodne banke.

Jednostavniji i jeftiniji prijenos novca, nove trgovinske platforme, personalizirana rješenja na mobitelima/tabletima, softverska robotika, financijske transakcije zasnovane na blockchain tehnologijama, crowdfunding te internet stvari (IoT). Sve to je fintech.

Emil Perić poslovni tajnik HGK-ova Udruženja za IT, tvrdi kako fintech u Hrvatskoj nije jako raširen te postoji samo nekoliko IT tvrtki (od njih ukupno 4000) koje se bave financijama. Ipak rast je prisutan. Kako se povećava broj fintech startupova, tako i sve više domaćih tvrtki implementira njihova rješenja.

Najveći izazov s kojim se tradicionalni bankari suočavaju ubrzani je tempo promjena zahtjeva i preferencija potrošača koji su ponajviše pod utjecajem tehnoloških noviteta: – Nove tehnologije temeljene na samouslužnim platformama omogućuju još neposrednije poslovanje te će od milenijaca ili generacije Z stvoriti prve bezgotovinske generacije – objašnjava Damir Škrtić, izvršni direktor Poslovne tehnologije Addiko banke.

Financijske institucije tradicionalno su ustrojene i sporije mijenjaju način poslovanja. Tako su agresivnijim pristupom i inovativnošću, fintech kompanije postale disruptori financijskog sektora.

Fintech tehnologija ujedno je i komplementarna i disruptivna. Banke je mogu upotrijebiti kako za nadogradnju postojećih servisa tako i za potpunu transformaciju poslovanja, a oni koji se ne transformiraju jednostavno će nestati s tržišta – smatra Draženko Kopljar, član Uprave za IT i operacije u PBZ-u.

Većina banaka u Hrvatskoj već je strateški usmjeren prema digitalizaciji poslovanja te ima konkretno planove razvoja inovativnih usluga. Izazov je u primjeni strategije, a posebno s obzirom na to da držanje koraka s inovativnim fintech kompanijama zahtijeva velike promjene u pristupu razvoju novih proizvoda, što – naravno – nije moguće promijeniti ‘preko noći’.

Banke različito pristupaju tom izazovu – traže modele ulaska u partnerstvo s fintech kompanijama, osnivaju vlastite fintech tvrtke/odjele s agilnijim pristupom razvoju novih usluga ili pokušavaju ostvariti sinergijske efekte na razini matičnih grupa (npr. razvoj zajedničkih platformi za financijske usluge). Iako još nije potpuno jasno kakav će biti utjecaj fintecha na financijski sektor i na promjenu poslovnih modela banaka, jasno je da se banke već danas moraju strateški pozicionirati te odlučiti hoće li pasivno promatrati dolazak novih pružatelja usluga te im prepustiti dio tržišta ili će postati aktivne sudionice u fintech svijetu – tvrde u HNB-u.

Asseco SEE Hrvatska, koji drži 46 posto bankomata i 40 posto POS-ova u Hrvatskoj, što u prijevodu znači više od 2100 bankomata i više od 40 tisuća POS terminala i blagajni, prema riječima Igora Gržalje, predsjednika Uprave tvrtke, trebao bi spona između banaka i fintech tvrtki. Gržalja vjeruje kako banke trebaju rješenja za digitalizaciju, a startupovi nekoga tko će njihove inovativne koncepte integrirati u složena rješenja te garantirati za njih pred bankama.

U budućnosti će klijenti moći birati među nizom mobilnih aplikacija koje će nuditi banke. Internet će postati osnovni komunikacijski kanal. Usluge će biti putem postati vrlo transparentne i konkurentne te će se njima masovnije koristiti. Mobilne aplikacije postat će asistenti klijentu pri svakoj akciji ili transakciji. Ipak treba reći kako je malo vjerojatno da će jedna tehnologija plaćanja potpuno istisnuti neku postojeću, s obzirom na to da je riječ o komplementarnim metodama i često je u nekim situacijama praktičnije koristiti se jednim ili drugim sredstvom plaćanja – kažu, pak, iz Erste banke. U dogledno vrijeme očekuju velik porast zamjenskih metoda plaćanja koje odmiču od tradicionalnih, što će dovesti do boljega korisničkog iskustva u online i klasičnim prodajnim mjestima.

IT tvrtke mogu pridonijeti modernizaciji poslovanja banaka, ali ujedno i fintech tvrtke mijenjaju poslovne modele u financijskom sektoru i kreiraju nove usluge – vjeruje Emil Perić.

Među brojnim relevantnim svjetskim financijskim stručnjacima učvrstilo se i mišljenje kako bi se vrlo lako moglo dogoditi da na tronu financijskog svijeta uskoro usamljeni ostanu Visa i Mastercard. Otpočetka su djelovali globalno, za razliku od banaka vrlo lako se mogu transformirati u IT tvrtke i nisu vezani uz geografsko područje. Zato će, vjeruju, lakše funkcionirati s fintech startupovima. Tako se primjerice na startup-program MasterCarda prijavilo više od 5000 različitih fintech startupova.

Primjena inovativnih fintech usluga unosi nove rizike povezane s tehnologijom (primjenom rješenja), institucijama i njihovim klijentima. Većina rizika uglavnom proizlazi iz nedostatka razumijevanja pojedinih fintech rješenja, odnosno tehnologija. Poredina rješenja vrlo su složena i nedovoljno transparentna, što stvara niz problema bankama i regulatorima u procjenjivanju rizika i ovladavanju njima. Među veće rizike svakako se ubraja sigurnosni, koji obuhvaća aspekte zaštite osobnih i povjerljivih podataka, kibernetički kriminal te prijevarne radnje usmjerene prema klijentima.

Velič je izazov za regulatorore imati ujednačen regulatorni pristup prema svim institucijama (bankama i fintech tvrtkama koje će postati regulirane institucije) te osigurati primjerenu razinu sigurnosti i pouzdanosti bankovnih i/ili financijskih usluga na razini cijeloga financijskog sustava. Naime, fintech tvrtke do sada uglavnom nisu bile obuhvaćene regulatornim nadzorom, zbog čega je moguća sumnja u pouzdanost i sigurnost njihovih usluga, odnosno postoji rizik da njihovi procesi i usluge nisu sazreli onoliko koliko zahtijeva regulativa i rizik da se zbog tržišnih pritisaka mogu pojaviti usluge i proizvodi koji nisu dovoljno testirani i kvalitetni i/ili sigurni.

Ipak, problema i nepoznanica u vezi s fintechom u ovome trenutku još je mnogo. Dvije teme koja ponajviše zabrinjavaju one manje sklene promjenama u financijskom sektoru su regulativa i sigurnost. Tako i HNB najavljuje da će regulativu u budućnosti proširiti i na fintech institucije, kako bi se smanjili rizici poslovanja. S vremenom neki će regulatorni zahtjevi postati manje relevantni, a, s druge strane, mogla bi se pojaviti potreba uvođenja novih regulatornih zahtjeva koji će umanjiti rizike proizašle iz upotrebe novih tehnologija. No iz HNB-a upozoravaju kako postojanje i upotreba novih tehnologija sudionike na tržištu ne oslobađa obveze da se pridržavaju postojećeg regulatornog okvira koji osigurava funkcioniranje tržišta iz perspektive zaštite potrošača, informacijske sigurnosti i transparentnosti.

Najveći izazov pri implementaciji finteha za kompanije predstavlja uspostavljanje održivog poslovnog modela koji će biti usklađen s važećom regulativom. Dio banaka u svojim je aktivnostima i više nego aktivan, a dio čeka i/ili ignorira signale za uvođenje promjena. Velika opasnost za sve koji se opiru promjenama je gubitak tržišta. Stoga su banke u Hrvatskoj krenule u realizaciju određenih rješenja u svojim sustavima – ističe Marija Božićev, direktorica u Odjelu IT savjetovanja u EY-u Hrvatska.

Općenito regulativa, pa tako i ona koja se tiče zaštite osobnih podataka, svakako je jedan od najvećih izazova za fintech. Jadan dio nije uopće reguliran, a često je riječ o tvrtkama s drugih tržišta, gdje je regulacija drugačija ili čak ne postoji pa je i prilagodba lokalnoj regulaciji često veliki izazov – objašnjavaju nam iz Raiffeisen banke.

Naravno, tehnološki razvoj doveo je do pojave novih tipova platnih usluga, a iz perspektive regulatora HNB-a, posebno će velike biti promjene u pružanju takvih usluga. Primjerice, usluge iniciranja plaćanja i usluge pružanja informacija o računu, kao i novi tipovi pružatelja platnih usluga – pružatelji usluga iniciranja plaćanja i pružatelji usluga davanja informacija o računu, koji su obuhvaćeni novom Direktivom o platnim uslugama na unutarnjem tržištu 2015/2366 (engl. Payment Services Directive 2 – PSD2).

PSD2 ima za cilj osigurati da se sve platne usluge koje se pružaju elektronički provode u sigurnom okružju, upotrebom tehnologije koja osigurava pouzdanu autentifikaciju korisnika platne usluge, te što je moguće više ograničiti rizike i zloupotrebe. Odredbe PSD2 trebaju se transponirati u novi zakon o platnom prometu te će se primijeniti od siječnja 2018. – poručuju iz HNB-a.

Kako bi se europskim fintech kompanijama pomoglo da slobodno djeluju i budu konkurentne u cijeloj Uniji, Europska komisija namjerava svoje djelovanje usmjeriti na tri temeljna načela: tehnološku neutralnost, proporcionalnost kako bi pravila bila primjerena za različite poslovne modele, veličine i aktivnosti reguliranih subjekata te na poboljšanje integriteta kako bi se osigurale transparentnost, privatnost i sigurnost za potrošače.

U HNB-u tvrde i kako će u cilju sprečavanja i smanjivanja štete kibernetičkih incidenta u budućnosti, od svih reguliranih institucija zahtijevati kontinuirano unapređivanje sigurnosti informacijskih sustava, podizanje razine spremnosti na reakciju u smislu primjerenog odgovora na incidente te aktivno djelovanje u cilju zaštite korisnika.

Tko je mogao prije samo desetak godina zamisliti da ćemo mobitelom slikati račun i s dva klika ga odmah platiti, umjesto da čekamo u redu na šalteru. Tehnologija napreduje strelovitom brzinom. Ako se tradicionalni financijski ne prilagode i ne prigrle dio inovacija, sutra ih vjerojatno neće biti na tržištu. Još će prije nestati startupovi čija rješenja ne budu dovoljno inovativna. Suživot moćnih banaka i uspješnih fintech startupova ipak je, još neko vrijeme, najizglednija oklada.