Kako odabrati burzu za svoj IPO

Vlasnici hrvatskih kompanija na temelju mnogih dostupnih informacija i savjetnika mogu odlučiti kapital za inicijalnu javnu ponudu potražiti na nekim od najvećih svjetskih tržišta. Prednost uvrštenja na Zagrebačku burzu prepoznatljivost je kompanije među domaćim investitorima, zakonodavcima i zainteresiranom javnošću, ali neka od poznatih svjetskih burzi nudi prestiž i pristup većini svjetskih investitora.

Iako globalizacija dovodi globalne proizvode lokalnim tržištima, i dalje vrijedi slogan ‘Domaće je domaće’. Ne govoreći u prenesenom značenju, to znači da vlasnici hrvatskih kompanija na temelju mnoštva ‘na klik’ dostupnih informacija i savjetnika mogu odlučiti kapital za inicijalnu javnu ponudu (IPO) potražiti na nekim od najvećih svjetskih tržišta. Sukladno procjeni The Money Projecta (projekt koji se bavi istraživanjem ideja glede koncepta novca) ukupan broj uvrštenih kompanija u svijetu prelazi brojku od 630.000. Najviše tih kompanija uistinu je na 60 najvećih burzi svijeta, čija ukupna tržišna kapitalizacija prelazi 69 bilijuna dolara.

Promatrajući burze kao izvor financiranja poslovanja kompanija, bez obzira na kojoj burzi potencijalna kompanija namjerava napraviti IPO, prednosti uistivanja vrlo su slične: olakšano financiranje poslovanja i rasta, povoljnije zaduživanje i stvaranje povjerenja investitorske javnosti u kompaniju. Iako svaka burza više ili manje nudi navedene prednosti, postoje faktori koji nude prevagu prilikom odabira burze za IPO. Kompanija odabire burzu za svoj IPO na temelju nekoliko faktora, od kojih su najvažniji investitorska baza, troškovi listanja, regulatorni zahtjevi, tehnologija, imidž i targetirana tržišta kompanije. Vrijedi napomenuti da svaka od današnjih burzi mnogo radi na unapređenju svoje konkurentnosti stalnim inoviranjem i novim uslugama kako bi ponajprije privukla svoje tuzemne kompanije, a zatim i inozemne.

Prednosti uvrštenja na uređeno tržište Zagrebačke burze d.d. (ZSE) ili CE Enter, multilateralnu trgovinsku platformu kojom upravlja ZSE, a ne neku inozemnu burzu treba gledati primarno kao prednost za onoga tko se uvrštava, međutim, sekundarno i kao poticaj razvijanju našeg tržišta kapitala. Prednosti uvrštenja za kompaniju prije svega odnose se na veću prepoznatljivost kompanije kod domaćih investitora, kreditora, zakonodavca i ostale zainteresirane javnosti nego što bi bila prepoznata u znatno većim financijskim središtima kao što su London, Frankfurt, New York, Šangaj i sl. Iako listanje na London Stock Exchangeu (LSE), Frankfurt Stock Exchangeu (FSE) ili pak Shanghai Stock Exchangeu (SSE) nudi prestiž i pristup većini svjetskih investitora, potonje podrazumijeva otvaranje ureda, unajmljivanje savjetnika i lokalnih timova za odnose s investitorima, što iziskuje financijska ulaganja. Dodatno, u slučaju najjačeg europskog financijskog tržišta, pitanje je kako će Brexit utjecati na financijski položaj Londona u Europi i Europskoj uniji i položaj nebritanskih kompanija koje kotiraju na London Stock Exchangeu.

Nadalje, menadžeri i vlasnici traže listanje na burzama koje najbolje odgovaraju njihovim poslovnim planovima. Ako srednjoročni poslovni planovi perspektivnih hrvatskih kompanija ne podrazumijevaju veliko širenje na navedena tržišta, tada treba razmisliti o početku listanja na domaćem, matičnom tržištu. Dobra prepoznatljivost na domaćem i regionalnom tržištu nudi odličnu odskočnu dasku za eventualno kasnije dualno listanje (engl. dual listing) ili potpuni prelazak u najveće financijske centre i nastavak strategije internacionalizacije te jače širenje na tržišta na kojima se namjerava napraviti listanje. Troškovi uvrštenja, regulatorni zahtjevi i zahtjevi za objavljivanjem informacija sve manje utječu na odluku o mjestu uvrštenja te više ne predstavljaju konkurentsku prednost prilikom uvrštenja. Glavni pokretač konkurentnosti među burzama tehnološki je napredak. Osim uvrštenja, postoji i održavanje uvrštenja, što predstavlja troškove, regulatorne i ostale zahtjeve nakon uvrštenja. Na području održavanja uvrštenja ne može se stvoriti veća konkurentska prednost budući da su zahtjevi za objavu informacija, troškovi održavanja i dr. vrlo slični od burze do burze.

Osim prednosti za kompaniju, domaća uvrštenja nose pozitivne posljedice i na razvijanje domaćeg tržišta kapitala u vidu ‘produbljivanja tržišta’ (engl. deepening the market) i pružanja mogućnosti diverzifikacije ulaganja naše investitorske javnosti. Budući da velik dio investitorske aktivnosti čini djelovanje četiri dobrovoljnih mirovinskih fondova (izdvajanja prema osnovi drugog mirovinskog stupa), činom novih uvrštenja raste njihova mogućnost diverzifikacije ulaganja i potencijalnih većih mirovina iz drugog mirovinskog stupa. U vezi s novim domaćim i regionalnim projektima, inoviranjem proizvoda i usluga i uvođenjem novosti u privlačenju novih kompanija, i ZSE ‘svoga konja za trku ima’. Akvizicijom Ljubljanske burze potkraj 2015. godine, ZSE postaje kreator regionalne trgovinske platforme koja će na oba tržišta istovremeno podržavati razvoj malih i srednjih poduzeća (engl. SME). Pokrenut je projekt ‘SME Growth Market in Croatian and Slovenia’ usmjeren na spajanje ulagača i SME kompanija i njihovo financiranje putem Zagrebačke burze. Predstavljen je i novi model financiranja startupova Funderbeam SEE (crowdfunding platforma preko koje su već bila dva uvrštenja) te SEE Link (regionalna trgovinska platforma koja se trenutačno sastoji od osam regionalnih burzi, što omogućuje jednostavniji i efikasniji pristup za investitore). Zaključno, na pitanje mjesta listanja kompanije trebaju ponajprije odgovoriti menadžment i vlasnici kompanije spremne za IPO, ovisno o tome što im je važnije (imidž, investitorska baza, regionalna prisutnost ili nešto treće). Iako se ne mogu zanijekati koristi od prisutnosti u najvećim financijskim centrima, ‘Domaće je domaće’ te lokalna i regionalna prisutnost imaju svoje neporecive koristi. Činjenica je da je za inicijalno privlačenje investitora bolja opcija domaće tržište i listanje na domaćem tržištu kapitala uslijed veće prepoznatljivosti kod domaće investitorske javnosti, ali i razvijanja domaćeg tržišta kapitala.