Tijekom samo jednog petka i subote zemlja koja je drugima određivala ritam našla se na začelju, okružena jednako neprijateljima i nekadašnjim partnerima. Cijeli događaj na kraju se sveo i na sudar svih sa SAD-om, a zaključna izjava jasno je dala do znanja da napretka između SAD-a i ostatka svijeta nije bilo, koliko god je to pokušala sakriti.
Njemačko domaćinstvo obilježeno je i posebno žestokim prosvjedima antiglobalista, koji su na trenutke u potpunosti preuzimali kontrolu nad ulicama. S obzirom na to da je Hamburg nekoliko dana praktički bio ratna zona, nisu izostala neugodna pitanja i optužbe usmjerene na kancelarku, koju čekaju izbori u jesen. Predbacuje joj se izbor tradicionalno liberalnoga grada sklonog radikalizmu za mjesto održavanja, usprkos opetovanim preporukama da izabere neko drugo mjesto, a prozvan je bio i gradonačelnik Olaf Scholz zbog neprimjerenog osiguranja. Pokazalo se da je čak 20 tisuća policajaca nedovoljno, zbog čega su na kraju bila potrebna i pojačanja. Saldo tri noći općega kaosa na ulicama je oko 400 uhićenih prosvjednika i 500 ozlijeđenih policajaca.
Dok Trump tako prijeti restriktivnim trgovinskim mjerama i time priziva opći trgovinski rat, Europska unija potpisala je taman oko samita načelnog sporazuma s Japanom i priprema se početi razgovore s Australijom, a ujedno poručuje vrlo jasno da će odgovoriti istom mjerom na svaku američku zabranu. Kako se moglo i pretpostaviti, svijet je u Njemačkoj ovog vikenda izgleda definitivno odlučio tolerirati Trumpa i surađivati mimo njega. U nekom širem spektru stvari, G20 može se smatrati i važnim simboličkim trenutkom u kojem su i Amerika i svijet shvatili da se bez Amerike može i to iznenađujuće lako.
Njemačka kancelarka Angela Merkel samit je ocijenila uspješnim, premda je zajednička izjava logički Frankenstein. Iz gotovo svake rečenice vidi se da je na ono što želi 19 članica zalijepljena ograda koju želi SAD kako bi mogao potpisati izjavu. ‘Međunarodna trgovina i investicije važni su motori rasta, produktivnosti, stvaranja radnih mjesta i razvoja. Tržišta ćemo držati otvorenima imajući…
Dosadašnji uspjesi kohezijske politike nedvosmisleni su, smatraju u Komisiji, ali opseg pravila nerijetko otežava pristup europskim sredstvima. Neovisni stručnjaci predlažu promjene. Skupina na visokoj razini predložila je načine na koje bi se mogao pojednostaviti pristup europskim fondovima, što bi moglo biti posebno interesantno zemljama poput Hrvatske koje imaju problema s njihovim punim iskorištavanjem. Riječ je o skupini sastavljenoj od neovisnih stručnjaka za kohezijsku politiku, osnovanoj 2015. s ciljem utvrđivanja načina za pojednostavnjavanje propisa kohezijske politike, čiji bi prijedlozi mogli biti implementirani u sljedećem višegodišnjem proračunskom razdoblju iza 2020. Kako stoji u priopćenju Komisije, dosadašnji uspjesi kohezijske politike nedvosmisleni su, ali trenutačni opseg pravila nerijetko otežava lokalnim vlastima i poduzećima pristup europskim sredstvima.
Pojednostavnjenje procedura i pravila jedan je od glavnih zahtjeva prema Komisiji u vjerojatno svakoj državi članici, iako nije tajna da najviše problema u povlačenju sredstava imaju one koje ta sredstva najviše trebaju. Prema izvješću, trenutačna arhitektura efikasna je, ali treba reviziju i poboljšanja. Podijeljeno upravljanje trebalo bi zadržati, zaključuje se u izvješću, kako bi se osiguralo uzajamno povjerenje i odgovornost za rast i otvaranje radnih mjesta. S tim u vidu, skupina priznaje da je onih najjednostavnijih pravila ujedno i najmanje te da je stoga potrebno neka ili izbrisati ili osjetno reducirati. Građani očekuju od EU da čini više – ali proračun EU se smanjuje. Kako bismo riješili taj problem, moramo maksimalno iskorištavati svaki euro koji potrošimo. Jednostavnija pravila pridonose boljem iskorištavanju sredstava, rekao je povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger.
