Amerikanci dolaze

Kapital iz SAD-a preko Hrvatske počinje i televizijski osvajati regiju. U laskom američke telekomunikacijske kuće United Group u vlasništvo slovenskog i hrvatskog portfelja CME-a, u kojemu je i Nova TV, nastavljaju jačati američkih ulaganja u Hrvatsku i Jugoslavčnu Europu. Dosadašnji vlasnici televizije N1, koja ima regionalna središta u Hrvatskoj, Srbiji te BiH, tom se 230 milijuna eura vrijednom akvizicijom u Hrvatskoj šire na televizijski program dostupan svima. Kako su tjedniku Lideru potvrdili izvori bliski toj tvrtki, nakon završetka transakcije s CME-om, dosadašnjim vlasnikom Nove TV, slijede nove investicije u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj da bi se doseg mogao proširiti i izvan lokalnih okvira.

United Group također će dati potporu Novoj TV u pripremama za nove izazove koji dolaze od internetskih i mobilnih medijskih platformi, a uočio je i velik potencijal u daljnjem razvoju lokalnoga proizvodnog kapaciteta i širenja dosegu izvan lokalnih tržišta – poručuju Liderovi izvori.

Uz EBRD vlasnik je United Groupa KKR, investicijska tvrtka koja na globalnoj razini upravlja investicijama u telekomunikacije, medije, energetiku, građevine, nekretnine te ‘hedge’ fondove. Od 1976., kad je osnovana s početnim kapitalom od 120 tisuća dolara, do danas narasla je do upravljačkog investicijskog portfelja u više od stotinu tvrtki diljem svijeta čija imovina vrijedi 137,6 milijardi dolara i na godinu upriliči više od 200 milijardi dolara. Među zanimljivijim su tvrtkama iz njezina portfelja UFC, Pioneer DJ, Lyfta, GoDaddy, Toys ‘R’ Us, K Twin Towers iz Seula i Clicktale.

Nova TV zasigurno neće konkurirati europskim televizijskim divovima, ali ohrabruju planovi koje United Group ima za nju, osobito kad se uzme u obzir dosadašnje iskustvo s njegovim europskim ulaganjima u taj sektor. U pravilu, televizijske kuće United Groupa nude strani i domaći TV sadržaj lokalnim operatorima, a u maloprodaji uz jaki miks proizvoda prodaju i širokopojasnu mrežu. Njihovo ulaganje u N1 televiziju, plaćeni informativni kanal koji se većinom financira novcem od naknada za emitiranje TV operatora, već je donio novu kvalitetu u produkciji informativnog programa. Kad je riječ o N1, preveda se da će situacija ostati jednaka dosadašnjoj, odnosno da će odnosi među konkurentima u segmentu 24-satnih informativnih kanala u regiji biti kakvi su i bili i nakon što se dovrši akvizicija Nove TV.

Zasad se ne planira promjena ni menadžmenta ni uredničkoga koncepta kanala – rekao nam je izvor blizak novim vlasnicima Nove TV, usput odbacivši nagađanja da bi se mogle spojiti redakcije dviju televizija.

Cilj za N1, dakle, ostaje isti: proizvodnja visokokvalitetnog informativnog televizijskog sadržaja pod vodstvom nezavisnog uredništva.

United Group odbacio je i komentare da je pravi razlog akvizicije Nove TV potreba za jačom medijskom potporom američkom kapitalu u regiji. Unatoč tome što N1 televizija snažno prati događaje povezane s Agrokorom, u kojem interes ima i američki fond Knighthead Capital Management, istina je da redakcija N1 televizije svoj posao radila profesionalno i kvalitetno. No slučajno ili ne, ekskluzivne informacije iz ‘dobro obaviještenih izvora’ često su kolidirale s američkim interesima u priči o padu najveće hrvatske tvrtke.

Obje televizijske kuće, i N1 i Nova TV, imaju neovisna uredništva informativnog programa te će tako i nastaviti funkcionirati. KKR je vodeći svjetski investitor s dugom povijesti ulaganja u europske tvrtke, uključujući one u medijskom sektoru. Uložio je više od osam milijardi dolara u telekomunikacijske, medijske i digitalne sektore na globalnoj razini te je posebno stručan za poticanje tvrtki u rastu i razvoju, posebno u digitalno doba. To uključuje i njemačku medijsku platformu ProSiebenSat.1. KKR je bio u toj medijskoj kući od 2006. do 2014. i u tom su razdoblju potpuno transformirani njezini digitalni kapaciteti. U samo nekoliko godina od ulaska KKR-a tvrtka je postala glavni igrač na europskome digitalnom tržištu – poručeno je Lideru iz United Groupa.

Liderovi izvori bliski United Groupu tumače da su ciljevi KKR-a, vlasnika United Groupa, svugdje jednaki: uspješno vratiti ulaganje discipliniranim investicijskim pristupom, kvalitetnom kadrovskom politikom te podizanjem vrijednosti tvrtki u koje ulaže. Kapital koji investira u pravilu je njegov, uz kapital ulagača poput mirovinskih i osiguravajućih fondova. Samo u telekomunikacijske, medijske i digitalne sektore uložio je dosad više od osam milijardi dolara, a od 1996. u Europi je u tim sektorima uložio više od 20 milijardi dolara u ukupno 58 tvrtki.

ProSiebenSat.1 ulaganje je kojim se najviše voli pohvaliti jer je ta tvrtka pod njegovim vodstvom do 2014. uspjela kompletno transformirati svoje digitalne kapacitete i u nekoliko godina postati lider na europskome digitalnom tržištu, među ostalim zahvaljujući ulaganju u razvoj vlastite platforme za digitalne poslove i prodaju. ProSiebenSat.1 danas je druga najveća TV kuća u Europi s prihodom od 2,9 milijardi dolara i 150 milijuna gledatelja, a bila je i u Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Rumunjskoj te Mađarskoj.

Američkim investitorima profit je, jasno, glavni cilj. Iako ga KKR stvara discipliniranim ulaganjima i vodeći računa o kvalitetu kadra te nezavisnim pozicijama uredništava u informativnom programu, njihovo ulaganje u Novu TV nastavak je sve većih američkih ulaganja u Hrvatsku koja će se u budućnosti još širiti. Prema posljednjem izvješću Hrvatske narodne banke, izravna ulaganja SAD-a u Hrvatsku stalno padaju od 2013., no unatoč tome u istom razdoblju bilo je važnih investicija koje označavaju da je Hrvatska postala novo područje američkih interesa, a među tim je investicijama svakako i United Groupova akvizicija Nove TV.

Američki utjecaj u Hrvatskoj dobiva dodatni zamah nakon Trumpove potpore Inicijativi triju mora koja uz važnu ulogu Hrvatske okuplja gotovo cijelu tranzicijsku Europu. U njoj su gotovo sve države koja graniče s Rusijom, odnosno sa sferom njezina utjecaja.

Podsjetimo, prije dvije i pol godine mrežu Hypo Alpe-Adria banke u Jugoistočnoj Europi za 250 milijuna eura kupio je konzorcij američkog fonda Advent Internationala i EBRD-a. U međuvremenu su novi vlasnici uložili u promjenu identiteta pa je ‘Hypica’ postala Addiko Bank i tako se odmakla od negativnog nasljeđa te austrijske bankarske kuće na ovome području; tako je, zapravo, dovršeno preuzimanje.

Osim toga, IBM je ove godine u Hrvatskoj otvorio svoj Client Innovation Centre, centar za korisničku podršku u kojemu će u iduće tri godine biti zaposleno petsto ljudi i u koji će biti uveden i IBM Watson, kognitivni softver te tvrtke koji se upotrebljava za mnoge namjene, od korisničke podrške preko marketinga do medicine. Vrijednost investicije IBM drži kao poslovnu tajnu, no o veličini ulaganja svjedoči i to što su za njega lobirali i iz samog vrha državne vlasti. Štoviše, tijekom posjeta SAD-u 2014. tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović bio je i u IBM-ovu sjedištu u kojemu je o tome razgovarao s čelnicima te tvrtke. Zanimljivo je i da je IBM smjestio svoj Client Innovation Centre u bivši Hypo centar, današnju City Plazu.

United Group odbacio je komentare da je pravi razlog akvizicije Nove TV potreba za jačom medijskom potporom američkom kapitalu u regiji. Unatoč tome što N1 televizija snažno prati događaje povezane s Agrokorom, u kojem interes ima i američki fond Knighthead Capital Management, istina je da je redakcija N1 televizije svoj posao obavila profesionalno i kvalitetno. No slučajno ili ne, ekskluzivne informacije iz ‘dobro obaviještenih izvora’ često su kolidirale s američkim interesima u priči o padu najveće hrvatske tvrtke.

Potkraj prošle godine hrvatskim Oružanim snagama dovršena je isporuka 16 borbenih helikoptera OH-58D Kiowa Warrior zahvaljujući potpori američke vlade i Oružanih snaga SAD-a. Riječ je o letjelicama sa standardnim kompletom naoružanja, optičko-elektroničkim senzorima te komunikacijskom i navigacijskom opremom. Odmah se mogu uklopiti u sastav Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i vrijednost im je 1,7 milijardi dolara. Hrvatska će od tog iznosa američkim saveznicima platiti 200 milijuna kuna, i to za trošak prijevoza, PDV te obuku pilota. K tome, kompatibilni su s NATO-ovim standardima.

Bivši ministar obrane Damir Krstičević, koji je u utorak podnio ostavku zbog splitskog požara (a premijer Plenković je nije prihvatio), prošlog je tjedna bio u posjetu SAD-u gdje se sastao i s kolegom iz američke vlade Jamesom Mattisom te posjetio Lockheed Martin u kojemu je razgovarao s mjerodavnima za međunarodnu suradnju.

Donošenje te odluke čeka se već 15-ak godina, vremena više nema. Dobio sam potporu ministra Mattisa za taj projekt. Korak smo bliže kupnji američkih zrakoplova. Odluku o tome donijet ćemo do kraja godine, veselim se toj suradnji – rekao je Krstičević tom prilikom.

Ovog je tjedna iz MORH-a trebao biti službeno odslan formalan zahtjev za ponudu u pet država u kojima se proizvode vojni zrakoplovi za koje su zainteresirane Oružane snage – SAD-u, Švedskoj, Izraelu, Južnoj Koreji te Grčkoj. Premda se zahtjev šalje u pet država, na pravome popisu, u užem izboru, samo su F-16 (iz SAD-a, Izraela i Grčke), švedski Gripen JAS-39 te južnokorejski FA-50. Osim obnove zrakoplovne flote američki interesi najsnajniji su u području LNG-a. Odavno američka vlast i njezini poslovni lobisti zagovaraju gradnju LNG terminala u bilo kojem obliku, a sam projekt ‘off-shore’ terminala u Hrvatskoj star je trideset godina. No vremena se mijenjaju, plutajući LNG terminal na otoku Krku poduprta je sa 102 milijuna eura nepovratnih sredstava iz europskog natječaja ‘CEF Energy 2016-2’. Taj bi novac trebao biti iskorišten za kupnju plutajuće FSRU barže za prihvat brodova i plina, gradnju pristaništa i pomoćnih postrojenja, priključnog plinovoda te koordinaciju projekta.

Zbog strateškog položaja Hrvatska je jaka točka ulaza za LNG. EU je nedavno dao 100 milijuna eura da realizira LNG terminal Krk pa vjerujemo da je napokon došlo vrijeme da se taj projekt i ostvari – istaknula je Julieta Valls Noyes proljetos na predavanju studentima Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Veleposlanica SAD-a ne skriva da američke tvrtke imaju jak interes sudjelovati u takvim i sličnim projektima. To je posve razumljivo jer je SAD odnedavno preuzeo ulogu vodećega proizvođača prirodnog ukapljenog plina na svijetu, a lani ga je u veljači počeo i izvoziti, prvi put od 1957., kad je predsjednik SAD-a bio general iz Drugoga svjetskog rata Dwight D. Eisenhower, zvani Ike.