Cromaris je partner novoga diplomskog studija u Zadru

Predstavljanje vozila CROsolar-01 bilo je uvertira u njegov daljnji razvoj, na čemu će raditi novi naraštaj studenata FERIT-a. Solarni električni automobil rezultat je rada 14 studenata FERIT-a koji su potkraj 2014., pod vodstvom prof. dr. sc. Ljubomira Majdandžića, pokrenuli taj ambiciozni projekt.

Riječ je o inovativnom vozilu za čiju smo konstrukciju rabili najsuvremenije tehnologije i materijale. Teško je manje od 200 kilograma, jedinstvenih tehničkih performansi, a vizualnim identitetom, crveno-bijelim kockicama i nazivom CROsolar, naglašen je nacionalni identitet – rekao je prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić okupljenom mnoštvu tijekom svečanosti u povodu završetka projekta ‘Istraživanje i razvoj solarnog električnog automobila’, a u sklopu kojeg je spomenuto vozilo predstavljeno.

Kad je profesor Majdandžić postao v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša, njegovo mjesto mentora preuzeo je prof. dr. sc. Dražen Slišković.

Glavna je ideja bila konstruirati solarno vozilo na električni pogon koje se koristi električnom energijom iz obnovljivih izvora, od Sunca, putem fotonaponskih čelija koje su integrirane u vozilo – objasnio je Slišković.

CROsolar-01 težak je manje od 200 kilograma, doseg mu je 300 kilometara, a može postići brzinu malo veću od 100 kilometara na sat.

U protekle dvije godine u projekt je utrošeno 250.000 kuna, a planovi za budućnost uključuju vožnje diljem Hrvatske – od Vukovara do Dubrovnika, te sudjelovanje na jednoj od svjetskih utrka solarnih automobila. Problem je u tome što su takve utrke vrlo skupe.

Suradujemo s tvrtkama kao što su DOK-ING, Solvis, HEP, Rudex 2000… Kako bismo solarni električni automobil učinili uistinu funkcionalnim potrebno nam je mnogo više novca nego što sad imamo. Na jesen ćemo se prijaviti i na natječaje za dobivanje sredstava iz fondova EU – ispričao je Slišković. Profesor je posebno veseo što će novi naraštaj studenata moći raditi na vozilu.

Temelji su postavljeni. Studenti će se sada moći više fokusirati na razvoj zasebnih dijelova automobila i pripadajuće tehnologije – zaključuje Slišković. Studenti koji su prvi radili na projektu danas su završili fakultet te sudjeluju na nekim drugim projektima. Sada mladi trebaju nastaviti rad na automobilu i proslaviti ime Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru od ove akademske godine ima novi diplomski studij Održivo upravljanje vodenim ekosustavima. U sklopu njega mladi se stručnjaci mogu educirati o održivosti ribarstva i akvakulture, a očekuje se i online tečaj Osnove dobre prakse u ribarstvu.

Od iduće akademske godine 2017./2018. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru počinje s novim diplomskim studijem Održivo upravljanje vodenim ekosustavima. Nositelj projekta je to sveučilište, a partner diplomskog studija bit će i tačno tvrtka Cromaris. Ovaj studij nastao je unutar projekta ‘Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources’ ili, skraćeno, ‘Blue Smart’. Njime se žele stvoriti nove vještine i znanja u sektoru plavoga gospodarstva te otvoriti novi poslovi za sadašnje i buduće zaposlenike u tom sektoru u Zadarskoj županiji, ali i šire.

Upravo zahtijevajući studiju mladi stručnjaci stječu nova znanja o održivosti ribarstva i akvakulture, o kojima se u svijetu već mnogo govori. Osnivanje diplomskog studija prvi je specifični cilj navedenog projekta, a u budućnosti se očekuje i online tečaj Osnove dobre prakse u ribarstvu, namijenjen svima u plavom sektoru ili onima koji će se ondje tek zaposliti kao dodatna izobrazba i unapređenje znanja o segmentu održivosti. Osim Cromarisa partneri Sveučilištu u Zadru bit će Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA te WWF Adria.

Potkraj prošloga tjedna u Osijeku je otvoren obnovljeni Studentski dom u Ulici Ivana Gora na Kovačića. Na otvorenju su, među ostalima, bili ministrica znanosti, obrazovanja i sportska Blaženka Divjak, čelnik osječkoga Sveučilišta te državni i lokalni dužnosnici. U obnovu zgrade Studentskog doma uloženo je 16,9 milijuna kuna, od čega 13,5 milijuna kuna nepovratnog novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Obnovom postojećega studentskog doma, sagrađenog 1968., broj ležaja smanjio se s 256 na 193, između svakih dviju soba ugrađene su kupaonice umjesto dosadašnjih zajedničkih sanitarnih čvorova po etažama, a četiri jednokrevetne sobe prilagođene su osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. – Ministarstvo nastoji da svi studenti u Hrvatskoj imaju jednake mogućnosti za studiranje. Stoga se obnovom ovog studentskog doma također pridonosi ujednačavanju studentskog standarda – rekla je na otvorenju ministrica Blaženka Divjak.

Osmom naraštaju studenata diplomskoga studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orléansu iz područja bioindustrije prošloga tjedna diplom je uručio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i profesor Daniel Hagège s francuskog Sveučilišta Orléansu, koji je ujedno jedan od koordinatora ovoga studijskoga programa. Na svečanosti je bila i Corinne Meunier, francuska veleposlanica u Hrvatskoj.

Na temelju sporazuma sveučilišta u Zagrebu i Orléansu zagrebačkim studentima omogućeno je pohađanje dijela nastave koju izvodi u Orléansu te obavljanje prakse u francuskim tvrtkama, čime će steći preduvjet za stjecanje francuske diplome.

Prateći preporuke Strategije za razvoj turizma do 2020. i potrebe tržišta za kvalificiranim kadrom, Visoka škola za komunikacijski menadžment ‘Edward Bernays’ predstavila je nove studije turizma. Preddiplomski studij Menadžment i marketing turističke destinacije te diplomski studij Upravljanje doživljajem u turizmu nastali su nakon dugog i temeljitog praćenja potreba turističkog tržišta u Hrvatskoj.

Njihovo su pokretanje poduprle i vodeće hrvatske turističke kompanije poput Jadranka grupe s Malog Lošinja, Adris grupe odnosno Maistre, Valamara, Toplica Sveti Martin na Muri, Importane Resorta, Croatia Airlinesa, Campinga Split te niza županijskih i turističkih zajednica lokalnih uprava. Studiji bi trebali odgovoriti na gorići problem hrvatskog turizma – kronični nedostatak obrazovanoga menadžerskoga kadra u turističkom sektoru, u kojem se očekuje otvaranje čak 20.000 novih radnih mjesta u sljedeće tri godine.