Zapreke koje je država već uklonila

Tržište ključa u očekivanju najavljene sveobuhvatne reforme koja će omogućiti europsku konkurenciju domaćim odvjetnicima, revizorima i mnogim drugim profesionalnim uslugama. Zamislite situaciju da vaš omiljeni film prekida blok reklama, a u njima se pojavljuju lica, na primjer, Čede Prodanovića i Jadranka Sloković s porukom ‘Na meti ste Uskoka, javite nam se s povjerenjem’. Takve promidžbene poruke u Hrvatskoj dosad niste mogli vidjeti, jer se odvjetnici kod nas ne smiju reklamirati, ali to bi se uskoro moglo promijeniti. Reforma tržišta usluga, predstavljena u Nacionalnom programu reformu, dokumentu koji je ovog proljeća prihvatila Vlada Andreja Plenkovića, predviđa velike promjene u radu određenih reguliranih profesija i prenormiranih poslovnih usluga, a jedna od ‘meta’ je i odvjetništvo. Prema zasad poznatim informacijama iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, reforma će toj djelatnosti donijeti ukidanje minimalne fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja te ukidanje ograničenja marketinga odvjetnika. Tako da je izmišljena reklama s početka priče itekako realna.

Da Hrvatska odvjetnička komora nije najsretnija rješenjima koja se pripremaju u ‘kuhinji’ ministrice Martine Dalić, zaključili smo iz duljine odgovora koji je stigao iz te institucije. Nažalost, kad bismo ga u cijelosti objavili, više ne bi stao ni zaključak. Sukus odgovora koji potpisuje Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, jest da je ukidanje minimalne cijene sata rada odvjetnika koja sad iznosi 250 kn podcjenjivanje vrijednosti njihova rada, da je odvjetničko tržište u Hrvatskoj već sad pretrpano i nema mjesta za sve u Hrvatskoj, a kamoli za strane odvjetničke tvrtke, te da sav posao implementacije EU-direktiva, barem dijela koji se može uskladiti s hrvatskim pravom, može odraditi Komora, koja je ionako, upozoravaju, neovisna.

Europska birokracija uopće ne uzima u obzir karakteristike pojedinih tržišta odvjetničkih usluga u manjim državama članicama, ne uvažava ni njihovu pravnu tradiciju, nego nameće anglosakonski način obavljanja odvjetništva, odnosno Komisija pod krinkom ravnopravnosti i pristupa svim tržištima zemalja EU uvijek pogoduje nekim interesima i nekim većim članicama EU – odgovorio je Travaš iz HOK-a.

Dio profesija i usluga kojima sporna reforma predviđa jačanje tržišne konkurencije i donosi određeni gubitak tržišta, nije naročito ljubazno dočekao Liderovo ‘kopanje’ po ovoj temi niti nam je spremno odgovorio na novinarska pitanja. Uvjetovanje odgovora autorizacijom kompletog teksta, preispitivanja tko je naručio i platio tekst koji upravo čitate te epski odgovori duži od 10 stranica, samo su dio onoga što se događalo iza kulisa redaka kojih čitate.

A lista profesija i usluga koje će se prije ili kasnije morati suočiti s nekim promjenama je podugačka. Oni koji se ne spominju, a koji će također biti uključeni u neku vrstu regulacije profesije su i javni bilježnici, koji bi zbog promjena u administrativnim opterećenjima za nove poduzetnike (otvaranje poduzeća online bez potvrde javnog bilježnika) mogli ostati bez velikog dijela prihoda. Njihova komora na naš upit nije odgovorila.

Reforma tržišta usluga i reguliranih profesija proces je uklanjanja neopravdanih i suvišnih regulatornih prepreka i administrativnih opterećenja u nizu djelatnosti i sektora koji se mora provesti do kraja 2018. godine. Provodi se sukladno obvezama iz EU Direktive o uslugama, EU Strategije unutarnjeg tržišta i Europskog programa za ekonomiju suradnje. Također, proces liberalizacije tržišta usluga u okviru Europskog semestra provodi se i širim i cjelovitim procesom poticanja slobode tržišne konkurencije. A osnovni cilj jasan je – pojednostavniti i pojeftiniti poslovanje na tržištu usluga.

Ovo je prva sveobuhvatnija prototržišno orijentirana reforma u Hrvatskoj, što je veliki korak u smjeru deregulacije i liberalizacije tržišta, koja je nužna budući da iskustva drugih zemalja i empirijska literatura pokazuju da zemlje s velikim rigidnostima na tržištu rada te tržištu proizvoda i usluga mogu povećati potencijalni rast provođenjem reformi – poručio je Milan Deskar Škrbić, član Izvršnog odbora Centra za ekonomske analize i javne politike.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja podržava liberalizaciju tržišta usluga jer ona u pravilu pridonosi interesima potrošača te će dati svoj puni doprinos liberalizaciji tržišta usluga, a ta će institucija svim dionicima biti podrška pri usklađivanju buduće regulative za svako pojedino područje s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, napomenuli su u AZTN-u.

Na pretjeranu regulaciju određenih djelatnosti u Hrvatskoj ne buni se samo Europska komisija, kojoj je glavni trn u oku preregularizirano odvjetništvo. Prenormiranost i pretjeranu regulaciju kao problem prečesto ističu i revizorske agencije. Ali nismo mi jedini u Europi koji nismo integrirali tržište usluga i uklonili regulatorne prepreke u profesionalnim djelatnostima. No to ne znači da smijemo kaskati za ostalima, jer slobodno tržište u Hrvatskoj i veća konkurencija na domaćem terenu znači i bolje mogućnosti za izlazak na integrirano tržište EU na cijelom Europskom gospodarskom prostoru.

Kako neslužbeno doznajemo od izvora u Ministarstvu gospodarstva, najveći otpor promjenama na tržištu koje moramo provesti pružaju upravo one djelatnosti kojima je država predala prevelike ovlasti putem komora od posebnog interesa koje su iznad države. A osim odvjetnika i javnih bilježnika, takve komore još imaju i revizori, liječnici i ljekarnici. Europskoj komisiji tako posebno smeta što određene djelatnosti u Hrvatskoj mogu raditi samo članovi komora te činjenica da je članstvo u njima obvezno. A to znači da za konkurenciju iz EU mjesta nema. I zato sad imamo situaciju da pod nadzorom Komisije država želi regulirati cijene u određenim uslugama, tarife i potaknuti konkurenciju na tržištu, ali je praksa.

Popis zapreka konkurenciji na tržištu usluga koje se uklanjaju uključuje ukidanje ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji, deregulaciju minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli, ukidanje vremenskog ograničenja trajanja ovlaštenja revizora, ukidanje obveze da većina članova revizorskog društva mora aktivno znati hrvatski jezik, priznavanje istovrijednog osiguranja revizora od profesionalne odgovornosti iz druge države EU, ukidanje ograničenja marketinga odvjetnika, ukidanje naknade za troškove provođenja kategorizacije smještajnih objekata, smanjenje naknade za općekorisne funkcije šuma, te pojednostavnjenje evidencije radnog vremena.

Reformom tržišta usluga regulirat će se i rad Ubera u Hrvatskoj, najavio je nedavno Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Kako su nam odgovorili u tom ministarstvu, još uvijek se radi na prijedlogu novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, koji se očekuje na jesen. Sagledavani su svi problemi i različita mišljenja o tržištu prijevoza pa tako i nefleksibilnost postojećeg zakona i sustav ograničavajućeg broja dozvola, što će se riješiti novim zakonom, kao i nejednaka praksa u cijenama i uvjetima prijevoza, korištenju prometnom infrastrukturom, kapacitetu i vrstama vozila kojima se obavlja autotaksi prijevoz, opremi vozila i slično – stoji u odgovoru Ministarstva prometa.

Bila reforma sveobuhvatna ili samo zbog zahtjeva EU, hrvatsko tržište usluga svakako će se otvoriti prema stranom konkurenciji. Na užas dosadašnjih ‘careva’ domaćeg tržišta, ali i na zadovoljstvo potrošača, koji mogu očekivati veću kvalitetu i nižu cijenu usluga. Promjene u sustavu tehničkih pregleda, ističe Davorin Pavlović, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske, neće biti dramatične. Očekuje se novi način vođenja i obrade utvrđenih nedostataka na vozilu, a potom i smanjenje učestalosti pregleda. Cilj je dodatno podizanje razine tehničke ispravnosti vozila kao bitnog čimbenika za sigurnost u prometu na cestama.

S druge strane, da se priprema ozbiljna reforma tržišta usluga i reguliranih profesija, sve navedene djelatnosti valjda bi bile upoznate s njezinim obrisima, ali to ovdje nije slučaj. Tvrtke iz zaštitarske djelatnosti, poput Sokol Marića i Klemm Securitya nitko dosad nije kontaktirao niti im predstavio promjene koje bi se mogle dogoditi u zaštitarskoj djelatnosti. Nikakvi detalji nove reforme i liberalizacije tržišta ljekarništva nisu predstavljeni ni Hrvatskoj ljekarničkoj komori, tvrdi Ana Soldo, predsjednica Komore. Da je liberalizacija tržišta privatnog obrazovanja nužna zna i Duro Njavro, dekan ZŠEM-a, ali zasad dalje od načelnih poruka da će se to početi rješavati nije ništa čuo.

Zbog toga i postoji opravdana bojazan da će se ova reforma marketinški iskoristiti kako bi se zamazale oči javnosti dojmom da se nešto radi u svrhu jačanja konkurencije, poticanja poduzetništva, jeftinijih cijena usluga potrošačima i povećanja radnih mjesta, ali zasad neke velike revolucije koja bi donijela opipljive promjene nema. Sve dosad urađeno kozmetičke su mjere, a takvih smo se u posljednjih 25 godina nagledali napretek. Zato i jesmo na dnu ljestvice zemalja EU. No hrvatsko tržište usluga svakako će se otvoriti prema konkurenciji iz EU. Na užas dosadašnjih ‘careva’ domaćeg tržišta, ali i na zadovoljstvo potrošača, koji mogu očekivati veću kvalitetu i nižu cijenu usluga.