Home / Tvrtke i tržišta / Aplikacijama smo ubrzali promet svojih vlakova hrvatskim prugama

Aplikacijama smo ubrzali promet svojih vlakova hrvatskim prugama

Pivo hrvatsko privatno željezničko prijevozničko društvo, PPD Transport, završilo je 2016. godinu, prvu godinu od početka teretnog transporta po Hrvatskoj, s više od 23 milijuna kuna prihoda, a u poslovnim planovima za ovu godinu ima cilj učetverostručiti prošlogodišnje rezultate i osvojiti značajan udio domaćeg tržišta željezničkog teretnog prijevoza. I ti su se planovi pokazali vrlo realnima, što je i povod za razgovor s direktorom tvrtke Oliverom Krilićem, koji je sudjelovao u osnivanju tvrtke Adria Transport. Tvrtka je osnovana godinu dana prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju s namjerom da postane prvi privatni željeznički prijevoznik nakon pridruživanju Europskoj uniji i kada se u Hrvatskoj liberalizira teretni željeznički prijevoz.

Uz mene je od prvog dana u tvrtki i partner iz Slovačke Mario Mata. Početkom 2015. godine Energija naturalis grupa ušla je u većinsku vlasničku strukturu, a naša tvrtka postala PPD Transport. Krajem 2015. godine započeli smo s prijevozima i otada kontinuirano rasli. Prošla godina bila je prva godina ozbiljnijeg prijevoza za PPD Transport i završili smo je s četiri posto tržišnog udjela. Samo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili smo 50 milijuna kuna prihoda i ako se taj trend nastavi, do kraja godine mogli bismo biti na oko 100 milijuna kuna prihoda od transporta i organizacije teretnog željezničkog transporta.

Koje su vam najčešće rute? Trenutačno prevozimo ili organiziramo prijevoz robe kroz desetak europskih zemalja, od Belgije preko Njemačke, Hrvatske i zemalja regije, do Bugarske i Rumunjske. Voziti smijemo samo unutar hrvatskih granica jer za to imamo licenciju, a ako smo organizator prijevoza, onda u transportu sudjeluju naši partneri u drugim zemljama koji voze do krajnje destinacije, ali u našoj organizaciji. U obrnutoj situaciji, mi smo njihovi podizvođači, a u inozemstvu su oni naši. Rijetko kada vlakovi voze unutar granica samo jedne države. Većina naših vlakova prolazi najmanje četiri zemlje i bez zajedničke suradnje i sinergijskog efekta koji postižemo dobrom suradnjom i koordiniranosti, nema napretka ni za koga. Surađujemo s desetak privatnih prijevoznika u Mađarskoj, s oba nacionalna prijevoznika u BiH i u Sloveniji s državnim nacionalnim operaterom te Adria Transportom. Naša je prednost što imamo lokomotive certificirane za sve zemlje Europske unije, pa ako strojovode naših partnera imaju certifikate za vožnju novih lokomotiva Siemens Vectron, prepustimo im cijeli vlak. Takav ugovor imamo sa Slovenskim željeznicama i s jednom austrijskom tvrtkom koja je prijevoznik i u Mađarskoj. Iz tog razloga naše lokomotive danas najviše voze na potezu između Budimpešte i graničnog prijevoznog centra Villa Opicina iznad Trsta.

A koje vrste tereta najčešće prevozite? Najviše vozimo žitarice iz Rumunjske i Mađarske prema Italiji, ali ima i ugljena, željezne rude iz Bosne, željeznih limova, kontejnera, prevozimo čak i gips. U principu vozimo sve. Mjesečno vozimo 200 raznih vlakova, što nas košta 500.000 kuna na mjesec samo za korištenje infrastrukture. Prošle godine prevezli otprilike 250 tisuća tona, ali smo zajedno s organizacijom.

Kako je moguće da su u Hrvatskoj vlakovi koji mogu voziti 160 km/h na prugama na kojima je dopušteno voziti 80-100 km/h imali prosječnu brzinu od 22 km/h?! Mi smo skratili vrijeme svih popratnih radnji. To su prepoznali i strani operateri i sad traže naš softver.

Tko su vam najveći konkurenti? Rail cargo carrier (RCC), tvrtka kć Rail cargo Austrije, Train Hungary, tvrtka kć rumunjskog Grampeta, HŽ Cargo i Slovenske željeznice, koje ne voze velike količine vlakova, te jedan mali austrijski prijevoznik koji vozi samo Ličku prugu. Svi mi imamo svoje niše i svoje klijente i ne tražimo ih među tuđima.

Kakvi su odnosi s konkurencijom? Korektni, ne družimo se previše.

U svjetlu tih korektnih odnosa – netko je zapalio vašu lokomotivu na čuvanom kolodvoru? To je bio pokušaj neke diverzije, mi smo ga tako doživjeli. Nismo pridali tome veliko značenje, brzo smo reagirali pa su oštećenja manja i uspjeli smo ih sanirati. Lokomotiva je popravljena, a optuživati koga bilo bi neobiljno, mi smo to shvatili kao obični vandalizam.

Inače, te Siemensove Vectronice čudo su tehnologije. Točno, one su dvostruko veće snage od lokomotiva drugih prijevoznika, pouzdana su i naprosto kvalitetnije. Imamo unutar same tvrtke ispitni centar za strojovode po planu i programu EU, dobili smo iz Agencije za sigurnost željezničkog prijevoza dozvole za taj centar.

PPD Transport prvi je prijevoznik od rata koji je organizirao prijevoz nekog tereta, točnije gipsa, unskom prugom u BiH. Otvarate i taj zaboravljeni koridor? Da, taj su posao u BiH odradile i Željeznice BiH i Željeznice RS, a mi smo ga preuzeli na granici Volinje i doveli ga do krajnje destinacije u Našicama. To je bio prvi vlak koji je tom Unskom prugom prošao u zadnjih deset godina i sad će biti naša kontinuirana ruta. Za prugu je najbitnije da se pokrene, oživjela je i očekujemo daljnji rast. Što je više pravaca, više je mogućnosti za robu, a to može biti samo dobra vijest za cjelokupno gospodarstvo.

O čemu ovisi povratak robe na domaće pruge i u domaće luke? O prijevozniku i lukama. Mnogo se vremena gubi na pripremi dokumentacije i graničnim procedurama na granicama i u luci. Mi smo to premostili informatizacijom. Za sve procedure imamo centralizirani informatički sustav, pratimo svaki vlak GPS-om, a putem mobilnih i drugih aplikacija komuniciramo s našim osobljem i dostavljamo im sve pripremljene dokumente. Funkcioniramo putem mobitela i ne gubimo vrijeme na papire. Zbog toga smo jeftiniji i brži. Stvarajući novu željeznicu, pokušali smo informatičkim putem unaprijediti protok svih potrebnih informacija kako bi vlak što prije došao na krajnju destinaciju. Kada imate lokomotive koje mogu voziti 160 km/h, kada je na prugama dopušteno voziti 80-100 km/h, nameće se pitanje kako je uopće moguće imati prosječnu brzinu vlaka od 22 km/h? Na taj smo izazov morali odgovoriti. Zaključili smo da se mnogo vremena gubi na nužnoj pripremi niza dokumenata koji moraju pratiti svaki vlak, na organizaciji vučnih lokomotiva, ali i na krivu procjenu dolaska ususret vlakovima iz susjednih država. Odlučili smo sami razvijati svoje aplikacije, prema vlastitom iskustvu o nedostatcima i potrebama i pomoću njih skratiti vrijeme svih popratnih radnji koje se ne tiču same vožnje vlakova. Kada na jednom primjeru vidite da ste nešto unaprijedili, tada više nemate kraja, otvara vam se stotinu novih praktičnih ideja i jednu po jednu implementirate u aplikacije. To su prepoznali i strani privatni operateri i iskazali želju da preuzmu naše sustave i softver, i to nam je veliki kompliment.

Sad kad gledate unatrag, koliko se sva ta procedura razlikuje od one u Hrvatskim željeznicama? Ipak ste vodili HŽ Vuču vlakova i bili član uprave HŽ Holdinga? Doista je sve drugačije, a meni je to iskustvo pomoglo da razvijemo sustav koji ne zapinje gdje ne treba. Sve anomalije u onom sustavu koje su se sporio mijenjale zbog tromosti i veličine sustava ovdje smo u startu riješili, i to brzo jer smo stvarali tvrtku od nule. Sve slabe točke i teške procedure ovdje smo eliminirali, a koliko smo usput uštedjeli, o tom potom. HŽ se još nije restrukturirao, rat je ostavio velike posljedice, presjekao je i tokove roba. Mi, kao što sam već rekao, radimo na povratku te robe, ali veliki je problem infrastrukture. Njoj je potrebna modernizacija i na tome se, koliko znam, uz pomoć EU fondova već i radi. U nekim je segmentima modernizacija počela, u većini će, nadam se, uskoro početi. Prilika koju Hrvatska danas ima da iz strukturnih EU fondova povlači sredstva i ulaže ih u željezničku infrastrukturu golema je. Vjerujem da kolege iz HŽ Infrastrukture dobro i temeljito razvijaju projekte modernizacije te da ćemo za nekoliko godina osjetiti što znači nove lokomotive voziti po novim ili potpuno obnovljenim prugama. Čim se to realizira, moći ćemo biti još efikasniji.

Mislite li da je PPD Transport zbog svega toga trn u oko HŽ-a? Ne, jer nemamo razloga biti. Zasad nismo konkurirali za istu robu, pokušali smo s njima uspostaviti blisku suradnju, ali nismo uspjeli pa smo se okrenuli sami sebi i svojim idejama.

Kako surađujete s Ministarstvom prometa? S Ministarstvom surađujemo na izradi podzakonskih akata i pravilnika, sugeriramo rješavanje problema i poboljšanje usluge. Naš je cilj veći volumen tereta u cijeloj državi za prijevoznike, ne samo za nas.

A suradnja s HAKOM-om? S HAKOM-om dobro surađujemo. Bilo je nekoliko prijava protiv nas od konkurenata, ali svojom smo otvorenošću, bilo kod regulatora bilo kod inspekcija, eliminirali svaku sumnju i nije bilo nikakvih problema.