Da nije situacije s Agrokorom ništa ne bi posebno kvarilo euforiju zbog dugoočekivanih pozitivnih makroekonomskih trendova. Ovako, to je ključni faktor zbog kojeg su razne institucije i banke manje ili više korigirale svoje procjene rasta hrvatskog BDP-a u 2017. godini. Većina ih je snizila svoju procjenu s početka godine, ali ima i onih koje su je povišile. Hrvatskoj narodnoj banci tako su nastavak snažnog rasta izvoza i investicija zasjenili Agrokorov kolaps i očekivani domino-efekt krize pa je povisila svoju procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskoga gospodarstva s 2,8 na tri posto. No više-manje sve se procjene kreću od 2,5 do tri posto, a takav se rast BDP-a očekuje i iduće godine premda većina analitičara smatra da će se pravi efekti krize u Agrokoru vidjeti tek 2018. Tako i optimistični HNB očekuje da će se negativan utjecaj Agrokora na domaće gospodarstvo jače osjetiti u sljedećoj godini kad bi BDP trebao rasti stopom od 2,9 posto.
Razloge za ovogodišnji optimizam u središnjoj banci vide u rastu izvoza na godišnjoj razini za 6,6 posto te povećanju investicija za 6,1 posto, što je stopa neviđena od početka recesije. HNB-ova procjena potencijalnog negativnog učinka krize u Agrokoru na gospodarski rast iznosi 0,3 posto, ali se realizacija tog rizika u ovoj godini ne očekuje, istaknuo je prije nekoliko dana guverner Boris Vujčić. Rast bi mogao biti i brži ako turistički rezultati budu bolji od očekivanih. No ono što veseli guvernera i sve ostale nije samo rast izvoza usluga, mahom kroz turizam, nego upravo rast robnog izvoza.
Odlična turistička sezona, rast robnog izvoza na krilima snažne potražnje u eurozoni, rast investicija (dijelom temeljen na sredstvima iz fondova EU) i porezne reforme s utjecajem na potrošnju i konkurentnost su pozitivni faktori. S druge strane, neizvjesnost oko Agrokora, neprovođenje strukturnih reformi, povećanje kamatnih stopa na međunarodnoj razini, nedostatak radne snage i upitna politička stabilnost za provođenje reformi i privatizacije predstavljaju izazove.
Očekivana rekordna turistička sezona će svakako pridonijeti rastu, kaže Pappo. Poslanje DIV-a i Brodosplita također je usmjereno na izvoz, ali očekuju i jačanje investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, što bi trebalo pridonijeti pojačanoj potražnji za nekim njihovim proizvodima na domaćem tržištu. Glede rasta produktivnosti rada, Oreščanin ističe da je dobro da raste, ali da tu još ima jako mnogo prostora. Prema Eurostatovom službenom mjerenju po običaju smo na začelju EU, sa 70 posto prosječne produktivnosti, a iza nas su samo Latvija, Rumunjska i Bugarska. Dok stopostotne izvoznike, poput AD Plastika, gotovo uopće ne dira rast ili pad domaćeg BDP-a, one koji posluju na domaćem tržištu ohrabruju najave rasta BDP-a.
