Najveći proizvođač žičanih proizvoda i okova za vrata i prozore u regiji karlovačka Reta, u novoj proizvodnoj hali i na novim strojevima, vrijednima ukupno oko 40 milijuna kuna, nastavit će proizvoditi svoje poznate čavle, ogradne sustave i okove, ali i proširiti asortiman nekim novim proizvodima.
Da je početkom milenija poslovala u nekom naprednijem gospodarskom okružju u kojem nije bilo popularno u zamjenu za čavle nuditi ciglu ili cement, karlovačka Reta možda bi i danas ostala samo proizvođač čavala, ograda i okova i nikad se ne bi počela baviti trgovinom. Ovako, na nelikvidnom domaćem tržištu kriza je stvorila priliku, tvrtka se tih godina plasirala na drugo mjesto neslavnog ljestvice poduzeća s najvećim udjelom kompenzacije u ukupnom poslovanju, pa manjak stvarnog novca i višak robe postupno okrenula u svoju korist. Kompenzirane robe na skladištu zateklo se toliko da je tadašnja uprava donijela, pokazalo se kasnije, ispravnu poslovnu odluku o pokretanju trgovine građevinskim materijalom. Malo po malo Reta je počela prodajom ostvarivati sve veće prihode i uz rast trgovine ostala važan proizvođač u svom tržišnom segmentu. Štoviše, brojke pokazuju da je trenutačno najveći proizvođač žičanih proizvoda i okova za vrata i prozore u regiji. Namjerava to i ostati, a kada dodatno učvrsti poziciju na regionalnom tržištu u planu joj je iskorak na ono globalno i to s nekim novim i inovativnim proizvodima koje tek razvija.
Ostvarenju planova pridonijet će investicija u gradnju i opremanje proizvodno-poslovne hale vrijedna oko 40 milijuna kuna. Ulaganje je s oko 12 milijuna kuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a tvornica bi u punom kapacitetu trebala proraditi do kraja godine. – Objekt je sagrađen, strojevi su stigli, velikim su dijelom instalirani i pušteni u rad. Preostala nam je još nabava neke opreme i rješavanje sitnijih stvari. Ta investicija rezultirat će povećanjem prihoda i izvoza, a u planu je i otvaranje 20 novih radnih mjesta – govori nam Marko Kalčić, direktor i suvlasnik Rete, kojeg pitamo i koliko je bilo zahtjevno pripremiti europski projekt i udovoljiti strogim pravilima briselske administracije. – Nije bilo toliko teško pripremiti projekt jer smo imali kvalitetne konzultante koji su nas pri svakom koraku savjetovali i korigirali. Važno je odabrati kvalitetnu tvrtku i onda je sve mnogo jednostavnije. Mnogi pogriješte kada pomisle da mogu kompleksan projekt pripremiti sami odnosno kada ga povjere tvrtki bez dovoljno znanja i iskustva, a na tržištu je danas doista širok spektar konzultanata. Trebalo je osigurati mnogo papira, bilo je među njima dupliranja, neke stvari su možda mogle biti jednostavnije i brže poput, recimo, dobivanja suglasnosti HŽ-a jer je zgrada deset metara udaljena od željezničke pruge. No mislim da sve to skupa nije pretjerano jer ako vam netko nepovratno daje novac za vaš projekt logično je da traži da u detalje obrazložite i svim potrebnim dokumentima potkrijepite vašu ideju. Najveći nam je problem iščekivanje dok dobijemo povrat uloženih sredstava i mislim da je sporost obrade pristigle dokumentacije u našim ministarstvima veliki problem. Do sada smo završili 90 posto investicije, platili smo sve, a sredstva ćemo dobiti potkraj rujna ili u listopadu. Morate nastaviti dalje poslovati i ne možete dobavljačima reći da ćete im platiti kada dobijete sredstva – dočarava Kalčić europska pravila igre te zaključuje kako su ove godine u svibnju imali podignutu zgradu i tek naknadno dobili rješenje da im je projekt odobren.
S lokalnom administracijom nije, međutim, bilo problema. Građevinsku dozvolu dobili su u jednom danu, a iz karlovačke gradske uprave zvali su ih barem jednom na tjedan i raspitivali se imaju li kakvih problema prilikom realizacije investicije te kako im oni u tome mogu pomoći.
U novoj proizvodnjoj hali i na novim strojevima Reta će nastaviti proizvoditi svoje žičane proizvode poput čavala, ogradnih sustava i okova za vrata i prozore, ali i proširiti asortiman nekim novim proizvodima. Kada ova tržišta koja su nam pred vratima dovedemo na takvu razinu da smo zadovoljni plasmanom, a to bi se trebalo dogoditi u iduće dvije godine, sigurno je da postoji odvažnost da probamo izaći na globalno tržište. Za takav iskorak trebat će nam nešto specijaliziranije, nešto inovativnije što ćemo ponuditi, poput recimo čvrstih klinova za kampiranje koje upravo razvijamo. S klasičnim proizvodima vrlo teško možemo u metalu konkurirati Kini, koja ima svoje željezare, a mi u Hrvatskoj danas nakon propasti sisačke i splitske željezare ne možemo kupiti ni kilogram sirovine. Tržište nam još uvijek nije cijela Europa, ali to nam je intencija. Prije ove investicije nismo bili sposobni za takvo što, nismo imali ni uvjete ni kvalitetu.