Smjernice Nijedna vlada do sada nije uspjela dobro procijeniti rast BDP-a

Ako se naknadno utvrdi da će ovogodišnji rast BDP-a biti 3,2 posto, a u idućoj godini 2,8 posto, Plenkovićeva vlada biti prva koja je donijela točnu procjenu u smjernicama ekonomske i fiskalne politike.

Na prošlotjednoj sjednici Vlade RH prihvaćene su smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. Javnosti jamačno jedna od najzanimljivijih stavki dokumenta koji je pripremalo Ministarstvo financija u dogovoru s ostalim resorima jest ona gdje se pokušavaju predvidjeti stope gospodarskog rasta za iduće godine. Tako je vlada premijera Andreja Plenkovića za ovu godinu predvidjela rast BDP-a od 3,2 posto, a u idućoj godini očekuje rast od 2,8 posto.

Ako se naknadno potvrde te procjene, Plenkovićeva vlada biti prva koja je realno procijenila kretanje BDP-a. Nijednoj vladi u zadnjih deset godina to ni približno nije pošlo za rukom. Najbliže točnoj procjeni bila je Vlada Zorana Milanovića, koja je pri donošenju smjernica 2013. godine gotovo pogodila stopu rasta BDP-a za 2016. godinu. Milanovićeva vlada, s obzirom na tadašnju situaciju, dala vrlo optimističnu projekciju. Vjerovali su kako će BDP u 2016. godini rasti 2,5 posto. Najveći doprinos rastu očekivao se zbog najavljenih investicija, određenih izmjena u poreznom sustavu, jačanja porezne discipline te fiskalnih učinaka koje nosi članstvo u EU. Rezultat je bio još bolji. BDP je u 2016. narastao za 2,9 posto u odnosu na godinu prije.

Zanimljivo je kako je ista ta vlada, u istome sastavu, na sjednici godinu dana poslije predvidjela da će u 2016. rast BDP-a biti ipak nešto manji. Tek 1,3 posto. Osim toga pogotka, ostala predviđanja te vlade bila su poslovično preoptimistična.

Ipak, projekcije za koje se poslije ispostavilo kako najmanje korespondiraju s realnim stanjem stvari mogli smo čuti na srpskoj sjednici vlade Ive Sanader godine 2008. Tada je, u vrijeme kada je svijet već tonuo u financijsku krizu, procijenjeno kako će hrvatski BDP sljedeće godine rasti za 4,4 posto, godinu potom šest, a 2011. za čak sedam posto. Vjerovalo se kako će navedeni gospodarski rast rezultirati porastom nominalnog BDP-a po glavi stanovnika s oko 8500 eura u 2007. na oko 12,600 eura u 2011. godini. I ne treba podsjećati da je upravo tih godina BDP padao najviše.

Projekcije Plenkovićeva vlade upozoravaju da su lekcije u međuvremenu naučene ili da u pripremi smjernica u Ministarstvu financija danas rade racionalniji analitičari i prognozeri nego prije.