Spriječiti dodatne troškove

Iako je svako peto bolovanje lažno, zloporaba bolovanja tek je drugi po redu uzrok nepotrebnih izostanaka s posla. Prvi je sporost procedura u javnozdravstvenom sustavu, zbog čega je poslodavcu kudikamo jeftinije da zaposleniku plati preglede kod privatnih liječnika. Ako zaposlenik nije radno nesposoban, vraća se na posao. Ako je bolestan, prije počne njegovo liječenje.

Informatičar u jednoj našoj tvrtki na bolovanju je bio sedamnaest puta u dvije godine. Kod liječnika je otišao prvi put, otvorio bolovanje, dobio doznake i donio ih u firmu dok se za ostale runde bolovanja nije više baktao sa zdravstvenim sustavom, ali je doznake i dalje uredno donosio. Analizom slučaja otkrit će se prvo niz nedosljednosti koje su upozoravale na prijevaru, pa onda i dokazati poslodavčeve sumnje da radnik zloupotrebljava bolovanje te potvrditi da u tom, kao i u skoro svim ostalim našim poduzećima, ne postoji procedura za provjeru ispravnosti dokumentacije vezane uz bolovanja. Dosjetljivi informatičar, utvrdit će se istragom, doznake je falsificirao.

Od svih pregledanih bolovanja zloupotreba je 2016. godine zabilježena u 21 posto slučajeva. Kontrolori HZZO-a proveli su 2016. godine kontrole bolovanja u 3534 ordinacije liječnika obiteljske medicine, pregledali 7157 osiguranika i zaključili 1507 bolovanja. Na zahtjev poslodavca provedene su kontrole u 1854 ordinacije, pregledano je 2366 osiguranika i zaključeno 314 bolovanja, a HZZO je samoinicijativno proveo 1680 kontrola, u kojima je pregledan 4791 osiguranik i zaključeno 1193 bolovanja. Mjere su izrečene za 600 kontroliranih ordinacija (454 opomene, 129 opomena s novčanom kaznom, 10 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, pet opomena s naplatom štete i dvije opomene pred raskid ugovora s novčanom kaznom).

Financijske naknade za bolovanja na teret HZZO-a iznosile su 2016. godine 1,1 milijardu kuna, što je u odnosu na godinu prije povećanje od 10%. Ukupna stopa bolovanja u 2016. godini iznosila je 3,06%, od čega 1,35% na teret poslodavca, a 1,71% na teret HZZO-a (u odnosu na godinu prije stopa je bila veća za 0,03%). Hrvatski su radnici 2016. godine na bolovanjima proveli 14,391.304 dana (497.324 dana više nego 2015.), a ukupan broj dnevno bolesnih iznosio je 45.832 (za 1442 više nego 2015.). Najčešći razlog bolovanja u 2016. godini bile su bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.

Sudska praksa poznaje primjer poslovođe prodavaonice koji je otišao na bolovanje jer je obolio od stresa i imao psihičke probleme. Poslodavac je otkrio da poslovođa na bolovanju radi u vlastitoj prodavaonici i dao mu je otkaz. No sud ga je vratio na posao s obrazloženjem da je takvo postupanje poslovođi pomoglo da ozdravi.

Posao u firmi obavljao i druge poslove u fušu, u slobodno, možda i u radno vrijeme, a kada bi se primaknuo rok za isporuku i on ne bi bio blizu kraja – otvorio bi bolovanje. Taj slučaj iz svoje prakse ispričao nam je Damir Kovačević, direktor zagrebačke tvrtke Mediserv, jedine u regiji koja se specijalizirala za upravljanje apsentizmom, dakle kontrolu izostanaka iz radnog procesa, i posljednjih sedam godina razvija model za smanjenje troškova bolovanja kao daleko najčešćeg oblika odsutnosti radnika s posla.

Osim što imaju problem nepostojanja baznih procedura, tvrtke imaju problem minoriziranja i negiranja problema. Kada im prezentiramo naš model, često dobijemo povratnu informaciju da problem ne postoji ili je toliko minoran da ga se ne treba rješavati. Ispostavi se, međutim, da nije tako i da se nakon provedbe našeg modela znatno smanjuje broj dana bolovanja i pripadajući troškovi. Prvo analizom detektiramo potencijalni problem, nakon toga kreiramo strategiju za svaku tvrtku posebno i krećemo u primjenu alata i procedura. Služeći se bazom u kojoj se nalazi oko 5,5 milijuna zapisa iz cijele Europe o različitim vrstama apsentizma, tražimo nedosljednosti i procjenjujemo slučaj. Služimo se algoritmima, intervjuiranjem radnika, mjerenjem njihovih performansi, specijalnim procedurama u suradnji sa HZZO-om i mnogim drugim alatima – dočarava Kovačević osnove modela nazvanog Absence Insight dostupnog u dvije varijante, u kojima ili obučavaju zaposlenike ili sve odrade sami.

Popularni rad u fušu daleko je najčešći razlog zloporabe bolovanja. Prateći sezone zakonitosti lako se uočava, primjerice, porast bolovanja u vrijeme berbi ili drugih većih poljoprivrednih radova, kao i masovnija obolijevanja u srcu turističke sezone, kada se koja dodatna kuna može okrenuti na sezonskim djelatnostima. Zloporaba bolovanja zamjetna je i u vrijeme spajanja praznika s vikendima, a česti su i slučajevi otvaranja bolovanja kako bi se produljio radni odnos odnosno otkazni rok.

Nataša Novaković, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale u HUP-u, priznaje da mali broj poslodavaca ima sustavan pristup rješavanju problema neopravdanih bolovanja. Problem medicinski neopravdanih bolovanja jedan je od problema za koji nam se poslodavci često obraćaju s upitima kako rješavati takve situacije. Neki poslodavci reagiraju uvođenjem financijske stimulacije za visoku prisutnost radnika na radnome mjestu, što možda nije najbolja mjera jer potencijalno može radnike koji su stvarno bolesni i koji bi trebali otići na bolovanje odvratiti od korištenja bolovanja. To može ugrozavati zdravlje tog pojedinca, a potencijalno i njegovih kolega. Kada poslodavci posumnjaju u opravdanost bolovanja, mogu zatražiti kontrolu putem HZZO-a. Nažalost, takve kontrole često su neučinkovite zbog malog broja raspoloživih kontrolora, a katkad i zbog loše pripreme zahtjeva. No često se dogodi da se nakon pregleda kontrolora radnika ipak brzo zatvara bolovanje – govori Novaković i zaključuje da je najveći broj bolovanja ipak u funkciji poboljšanja zdravlja radnika, što svaki odgovoran poslodavac podržava.

Najčešći motiv zloupotrebe bolovanja obavljanje je dodatnih poslova. Službene procjene o iznosu troškova bolovanja koje su nosili poslodavci ne postoje. Pretpostavlja se da su poslodavci na ime direktnih troškova bolovanja (do 42 dana, koji njima padaju na teret) u 2016. godine isplatili oko dvije milijarde kuna. Pretpostavlja se da su indirektni troškovi (trošak zamjenskog radnika, pad produktivnosti, dodatni trošak administracije i edukacije, probijanje rokova i sl.) iznosili između 1,5 i dvije milijarde kuna. Hrvatska je s 42 dana bolovanja na teret poslodavca jedinstven primjer u EU. Nijedna druga država nije troškovima bolovanja toliko opteretila gospodarstvo.

U HZZO-u se, dakako, ne slažu s tvrdnjom da su im inspekcije nečinovite. Njihovi su kontrolori lani na zahtjev poslodavaca i samoinicijativno pročešljali ukupno 3534 ordinacije i pritom pregledali 7157 pacijenata te zaključili da je u 21 posto tih slučajeva bilo riječ o zloporabi bolovanja. Rekli su nam u HZZO-u da posebnu pozornost usmjeravaju na kontrolu i ocjenu opravdanosti bolovanja te da organiziraju i provode velik broj kontrola kako bi se stopa bolovanja uravnotežila i objektivizirala u odnosu na epidemiološke, morbiditetne i druge karakteristike radno aktivne populacije odnosno kako bi se zaključila neopravdana bolovanja i ona koja neopravdano dugo traju.

Poslodavci su nezadovoljni brzinom, učinkovitošću, ali i činjenicom da HZZO ako otkrije zloporabu zatvara bolovanje i vraća radnika na posao ne dovodeći u pitanje prethodni period u kojem je on bio na bolovanju. Nerijetko se i sami odlučuju za neformalne provjere sumnjivih bolovanja, ponekad i angažirajući privatnog detektiva. Poslodavcu je, međutim, vrlo teško dokazati je li radnik kojega je zatekao u šetnji gradom radno spoban ili ne s obzirom na to da ne postoji legalan način da sazna radnikovu dijagnozu, a možda mu je dijagnostičirana anksioznost, uz pravo na mjesec dana bolovanja i preporuku boravka na svježem zraku. Otkazi ugovora o radu radnicima za koje je poslodavac posumnjao da su zloupotrijebili bolovanje nerijetko stoga rezultiraju tužbama i sudskim procesima.

Imali smo situaciju da je radnica bila na bolovanju i otputovala u inozemstvo. Poslodavac je to otkrio, dao joj otkaz, ona ga je tužila za nezakoniti otkaz i sud je utvrdio kako nije uspjela dokazati da je putovanje bilo zbog zdravstvenih razloga i odbio je tužbu za otkaz. S druge strane imamo primjer gdje je radnik bio poslovod prodaonice, obolio je zbog stresa i imao psihičke poteškoće, ali je istovremeno imao i privatnu prodavaonicu u kojoj je radio neke poslove. Poslodavac je otkrio da za vrijeme bolovanja radnik u vlastitoj prodavaonici dobavljao robu, dobio je otkaz, ali sud ga je vratio na posao jer je smatrao da je takvo postupanje radniku pomoglo da ozdravi, iako je iste ili slične poslove radio i kod poslodavca – prepričava nam neke slučajeve iz sudskih praksi odvjetnik Marko Borsky, koji se bavi radno-pravnim sporovima i naglašava kako poslodavac ni u jednom trenutku ne smije narušiti privatnost radnika i otkriti njegovu dijagnozu.

Kruti radno-pravni okvir koji često rezultira sudskim sporovima jedan je od uzroka nepotrebnih troškova bolovanja, uz nepostojanje procesa upravljanja apsentizmom u tvrtkama i represivne metode kontrole izostanaka. Ako uvedete takav model, tada vam radnici koji stvarno trebaju ići na bolovanje ili ne idu ili se ranije vraćaju. Imamo ekstremno visok udjel ograničenja radne sposobnosti u odnosu na Europsku uniju, a jedan od većih problema predstavlja loše upravljanje bolovanjima, gdje su korporacije pritiskom na radnike stvorile poziciju da su radnici postali ograničeno radno sposobni i kao takvi teret poslodavcu. Primjer, radnik koji ima benignu glavobolju ili bol u leđima zbog prirode posla kojim se bavi nakon nekoliko godina može ostati trajno radno nesposoban ili ograničeno sposoban ako to ne zaliječi – rezonira Damir Kovačević, direktor Mediserva.

Zloupotreba bolovanja drugi je po redu generator nepotrebnih izostanaka s posla. Na prvom je mjestu sporost procedura u javno-zdravstvenom sustavu. Državni prosjek broja dana bolovanja po zaposleniku gotovo je dvostruko veći od prosjeka EU (12,9 prema 7,4). Od 891.109 slučajeva bolovanja u 2015. godini 79,5% su bolovanja koja terete račun poslodavca.

Jedna od njih je pulska Uljanik Grupa, u kojoj su nam rekli da zbog učešća i dugotrajnih izostanaka s bolovanja koji utječu na produktivnost cjelokupnog poslovnog sustava posebnu pažnju posvećuju pitanju smanjenja bolovanja odnosno obnovi radne sposobnosti zaposlenika. Ne žele, međutim, rabiti termin zloporaba, uvjereni da je problem u sustavu zdravstva i nadzoru korištenja bolovanja koji ne omogućava pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje potencijalnih bolesnih stanja i provedbu bolovanja. U Uljaniku su nam rekli i da je višegodišnja suradnja s konzultantima rezultirala boljim nadzorom nad zdravstvenim stanjem radnika, prevencijom od težih zdravstvenih stanja i uspješnom reintegracijom radnika u radni proces nakon dugotrajnih bolovanja te, posljedično, značajnim uštedama na godišnjoj razini.

Indirektne troškove nastale zbog odlaska radnika na opravdano ili neopravdano bolovanje nitko ne računa i tek se grubo pretpostavlja da oni na godišnjoj razini dosežu do dvije milijarde kuna. Tek rijetke tvrtke analiziraju troškove prouzročene bolovanjima i znaju koliko ih svako bolovanje u konačnici stoji.

O konkretnim rezultatima u riječkom komunalnom društvu Čistoća još im je rano govoriti, ali Milan Zagorec, službenik za odnose s javnošću, otkriva razloge angažmana stručnjaka. Već nekoliko godina primjećujemo porast u broju dana bolovanja naših radnika. Osim što nam povećani broj dana bolovanja stvara dodatne troškove za poslovanje, još nam je veći problem nemogućnost pravodobne reakcije u smislu organizacije redovnog poslovanja. Mišljenja smo kako se ne radi isključivo o zloporabama bolovanja, većina njih zaista je medicinski indirirana i opravdana, no uočili smo da postoji trend produljenja trajanja bolovanja po pojedinom slučaju – govori Zagorec o razlozima uvođenja procesa upravljanja izostancima radnika.

Koliko je problem zloporabe bolovanja danas izražen u Hrvatskoj pošti, teško im je generalno utvrditi. Kažu samo kako za sva bolovanja za koja postoji sumnja da nisu opravdana postupaju sukladno predviđenoj proceduri, aktivno analiziraju problematiku i izrađuju novi plan aktivnosti. I oni su s tvrtkom Mediserv surađivali na prevenciji od apsentizma. Suradnja se odnosila na senzibilizaciju rukovodećega kadra o posljedicama traumatskih događaja te posljedicama za zaposlenike koji su direktno ili indirektno bili izloženi traumatskim događajima. Zaposlenici Hrvatske pošte koji rade s novcem svakodnevno su izloženi potencijalnoj opasnosti od prepada ili pljačke. Budući da zaposlenici nakon traumatskog događaja često odlaze na bolovanje, tvrtka Mediserv poučila je naš rukovodeći kadar o različitim načinima nošenja s traumatskim događajima i njegovim različitim djelovanjima na čovjeka. Također su educirani o metodama pomoći zaposlenicima prilikom vraćanja na rad nakon takvog događaja.

Službene procjene troškova bolovanja na teret poslodavaca, a samim time ni procjene troškova zloporaba bolovanja, ne postoje. No uzme li se u obzir podatak da je za bolovanja dulja od 42 dana HZZO radnicima lani isplatio 1,1 milijardu kuna, u HUP-u pretpostavljaju da su poslodavci na ime direktnih troškova bolovanja do 42 dana radnicima isplatili do dvije milijarde kuna. Indirektna troškova nastale zbog odlaska radnika na opravdano ili neopravdano bolovanje ne računa pak nitko i tek se grubo pretpostavlja da bi i oni na godišnjoj razini mogli dosegnuti dvije milijarde kuna. Tek će rijetke tvrtke makar i približno analizirati troškove prouzročene bolovanjem i znati odgovore na pitanja koliko im je zbog odlaska radnika na bolovanja pala produktivnost, koliko je koštala redistribucija poslova, dakle angažiranje zamjenskog radnika s procesom selekcije, edukacije, nadzora i administriranja te koliki su troškovi nastali zbog eventualnog probijanja rokova. Trošak izostanka radnika drugi je najveći trošak u svakoj tvrtki, odmah nakon troška plaća, no najčešće je inkorporiran u trošak rada i kao takav uglavnom nevidljiv, a prema nekim inozemnim istraživanjima, čak 34 posto bruto mase plaća otpada na rad koji se nikada ne obavi.