SUDOVANJE

Ratko Gnijdić priznaje dug te sudske i ovršne troškove za pričuvu. No njegove tvrdnje o visini duga i one odvjetničkog društva Škrobot i partneri razlikuju se za više od deset tisuća kuna.

Obratila mi se Gordana Hajnić tvrdnjom da njezinu suprugu Ratku Gnijdiću odvjetničko društvo Škrobot i partneri nastrojili naplatiti nepostojeći dug. Riječ je o dugu za pričuvu tvrtki upravitelju njegove zgrade Stambeni servis – poslovni centar te za sudske i ovršne postupke.

Ratko Gnijdić ostao je dužan pričuvu tvrtki Stambeni servis – poslovni centar, zbog čega je bilo nekoliko ovršnih i sudskih postupaka, a u kojima on nije negirao dug. Sud je lani u rujnu odredio ovrhu njegova stana od 200-tinjak četvornih metara zbog duga od 7905,56 kuna i troškova postupka od 1852,50 kuna te radi naplate prethodno ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 3857,69 kuna. Ukupno je taj dug iznosio sa zateznim kamatama 16.317,13 kuna.

Bez nagodbe Gnijdić je glavnicu od 7905,56 kuna podmirio još krajem prošle godine na račun tvrtke upravitelja, a preostali troškovi ostali su neplaćeni. Na poziv odvjetničkog društva pristao je da se dug otplati u ratama, čime bi se izbjegla procjena vrijednosti stana radi ovrhe, koju bi također Gnijdić morao platiti, a riječ je o dodatnih 4500 kuna. No dok je on bio uvjeren kako se misli na preostali dio duga od 8411,57 kuna, u odvjetničkom društvu su mu napravili prijedlog nagodbe za otplatu 19.115,69 kuna.

Iako, kako tvrdi Gnijdić, nije potpisao sporazum o nagodbi s tom brojkom, pristao je uplatiti prvu ratu od 800 kuna kako bi se odgodilo procjenjivanje početkom travnja ove godine. No, tvrdi, odvjetnici nisu obavijestili suca o odgodi (vjerojatno zato što nije potpisao sporazum o nagodbi), ali je Gnijdić na kraju ipak uspio dogovoriti sa sucem da se procjena odgoditi dok se odvjetničko društvo ne očituje je li nagodba potpisana. Škrobot i partneri su se očitovali da Gnijdić ne želi potpisati nagodbu te preporučili da se procijeni vrijednost njegova stana. Gnijdić je u međuvremenu uplatio još jednu ratu (ukupno 1600 kuna) nadajući se da će se ipak potpisati (po njemu) pravedna nagodba, no odvjetnici mu u svibnju šalju isti prijedlog sporazuma umanjen za dvije plaćene rate. I to odbija potpisati, pri čemu mu ne obrazlažu zašto smatraju da je njegov dug na ime svih postupaka veći od 19 tisuća kuna, iako je, ponovimo, već otplatio glavnicu od gotovo osam tisuća kuna.

Šutnja je zlato. Pitali smo odvjetničko društvo na temelju čega tvrde da im je Gnijdić dužan toliko novca. Također smo pitali i Stambeni servis – poslovni centar je li Gnijdić uplatio glavnicu te ako smatraju da dug nije podmiren, koliko on iznosi. Međutim, ni od odvjetnika ni od tvrtke nismo dobili odgovor. U dokumentaciji koju mi je dostavio Gnijdić vide se uplatnice na ime tih dugova, pa je čak i naknadno dostavio uplatnice kojima je izmirio preostali dug sudskih, ovršnih i odvjetničkih troškova. Zatražio je od upravitelja zgrade da se napokon povuče zahtjev za prisilnom naplatom te da se izda brisovno očitovanje kako njegov stan više ne bi bio terećen za spomenuti dug. Šteta je što se Škrobot i partneri nisu izjasnili, kao ni tvrtka upravitelj, no iz presuda koje smo dobili teško se može pronaći da je Gnijdićev dug iznosio više od 19 tisuća kuna nakon što je uplatio glavnicu. Ipak, priči nije kraj jer je bez obzira na uplatnice za sredinu rujna opet zakazana procjena vrijednosti njegovog stana. Gnijdić kaže, ako se tako nastavi, tužit će upravitelja i odvjetničko društvo.

Ratko Gnijdić podnio je prijavu protiv odvjetničkog društva Škrobot i partneri Hrvatskoj odvjetničkoj komori jer smatra da mu to odvjetničko društvo svojim postupcima može nanijeti štetu gubitkom stana. No iz HOK-a su mu odgovorili da nisu ‘utvrdili postojanje dokaza iz kojih bi proizlazila osnovana sumnja na učin teže, a ni lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva’. Zato je Gnijdićeva prijava odbačena. Osim toga, iz HOK-a su mu napomenuli da je prema Zakonu o odvjetništvu i Statutu HOK-a disciplinska odgovornost individualna te se stoga disciplinski postupak može provoditi samo protiv odvjetnika kao fizičkih osoba, ali ne i protiv odvjetničkog društva. Gnijdić je upućen da se za svoja prava bori podizanjem tužbe protiv onih za koje smatra da su mu nanijeli štetu.