Home / Biznis i politika / Umjetna inteligencija znači pomoć ljudima, a ne zamjenu ljudi strojevima

Umjetna inteligencija znači pomoć ljudima, a ne zamjenu ljudi strojevima

Kako digitalna transformacija izgleda danas iz IBM-ove perspektive? Što su glavne teme i izazovi? Kako to izgleda na nekim stvarnim primjerima? Korisnici shvaćaju da se moraju transformirati i usvajati nove tehnologije. Zašto? Poboljšati iskustvo svojih korisnika te dobiti uvide koje dosad nisu mogli nova je poslovna mantra. Velik je utjecaj podataka na današnje poslovanje, ali izvući korisne i konkretne uvide iz njih pravi je izazov. Vrlo je važno kako povezati podatke unutar i izvan organizacije, a to je moguće jedino upotrebom najnovijih tehnologija. Disruptori sutrašnjice bit će organizacije koje mogu konvergirati digitalno poslovanje s novom razinom digitalne inteligencije. U IBM-u to zovemo kognitivnim poslovanjem. Dobar primjer iz Hrvatske je Hrvatski Telekom, koji je odabrao IBM za modernizaciju i upravljanje CRM procesom. Novi CRM sustav poboljšat će korisničko iskustvo bržim i jednostavnijim procesima za bolje predviđanje potreba korisnika i rješavanja njihovih zahtjeva.

Koliko je kompliciran i bolan proces transformacije iz tradicionalne u ‘data driven’ kompaniju? Što je u tom procesu najvažnije i gdje se najlakše poskliznuti? Razgovarajući s brojnim IBM-ovim klijentima zadnjih godina, primijetio sam da neki rano prihvaćaju kognitivno računarstvo, drugi upravo započinju to putovanje, a treći su u fazi da ih zanima kako uopće u to krenuti. U svim slučajevima, putovanje u kognitivno započinje kritičkim promatranjem svog biznisa. Ključni koraci na tom putu su: kreiranje kognitivne strategije, upotreba analitike, premještanje poslovanja u oblak, izgradnja kognitivne infrastrukture i uspostava sigurnosne politike. Proces transformacije u ‘data driven’ kompaniju kompleksan je ili jednostavan onoliko koliko kompanija ima dobru podatkovnu strategiju. To znači dobro razumjeti ne samo svoje nego bilo koje podatke koji su relevantni za vas kao organizaciju. Nakon toga morate biti sigurni da ste pronašli algoritam koji omogućuje da ti podaci govore, a to podrazumijeva upotrebu kognitivne tehnologije. Ti elementi odnose se na sve vrste organizacija, neovisno o njihovoj veličini.

IBM se u strateškom smislu kladi na kognitivno računarstvo, kakva su vam očekivanja? Što sve taj trend donosi korisnicima? IBM se kao kompanija mnogo puta transformirao. Vidjeli smo da trend kognitivnog računarstva neupitno dolazi na krilima sve veće količine podataka koji nas okružuju. Mnogo smo uložili u područje kognitivnog i umjetne inteligencije. Dva su ključna razloga za kognitivnu eru – uloga tehnologije mijenja se od nekog tko omogućava određene aktivnosti i procese do savjetnika i drugo, upotrebljavamo strojeve za povećanje ljudske inteligencije omogućujući nove razine uvida, efikasnosti i kreativnosti. Za IBM, umjetna inteligencija znači pomoć ljudskoj inteligenciji i mogućnostima, a ne zamjenu ljudi strojevima. Watson je simbol kognitivne ere, to je otvorena kognitivna platforma. Primjerice, sustav poput IBM Watsona može proći kroz 22 milijuna dokumenata u deset minuta i savjetovati liječnike o personaliziranom tretmanu pacijenta. U Japanu je Watson spasio ženu oboljelu od leukemije postavivši dijagnostiku o iznimno rijetkom obliku leukemije i dajući savjet o odgovarajućem tretmanu. Blizu nama u ovoj regiji, u Slovačkoj mreža bolnica Svet zdravia upotrebljava IBM Watson u onkologiji za pomoć pri odabiru tretmana liječenja karcinoma. Dakle, u IBM-u se kladimo na kognitivno jer danas plaćamo veliku cijenu za neznanje, bilo da je riječ o neznanju o tome što se događa s pacijentima, koji dio populacije želi kupiti neki proizvod, kako pronaći kritične prirodne resurse itd. S tehnologijom kao što je Watson možemo odrediti koji je trošak tog neznanja. Osim toga, vjerujemo da kognitivna rješenja imaju direktni pozitivan utjecaj na društvo stvaranjem novih poslovnih mogućnosti.

Koji su planovi s Watsonom u budućnosti? Gdje se danas najviše upotrebljava? Ne postoji nijedna industrija i područje u kojem se ne može primjenjivati kognitivna tehnologija. Do kraja ove godine milijardu ljudi na neki će način biti u kontaktu s Watsonom, uključujući 200 milijuna potrošača u brojnim industrijama i 200 milijuna pacijenata. Trenutačno je najveća primjena Watsona u zdravstvu, zatim u industriji osiguranja i financija, transporta, automobilskoj industriji, meteorologiji, maloprodaji, pravu i obrazovanju. Primjerice, u maloprodaji IBM Watson može razumjeti potrebe kupaca i povezati ih s proizvodima i uslugama koje žele na najbolji mogući način. IBM svake godine ulaže milijardu dolara u istraživanje i razvoj, a velik dio tog iznosa zadnjih godina odnosi se na kognitivne tehnologije. IDC predviđa da će do 2018. 75 posto svih potrošača biti u kontaktu s uslugama zasnovanim na kognitivnom računarstvu na dnevnoj bazi. Do 2020. predviđa se da će potrošnja na kognitivna rješenja premašiti 40 milijardi dolara. U regiji Jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, vidimo mogućnost primjene kognitivne platforme Watson osobito u zdravstvu, obrazovanju, maloprodaji i telekomunikacijama. Ono što može Watson ni izbliza ne može nijedan čovjek, ali to ne znači da će u konačnici zamijeniti čovjeka, on mu je samo odličan savjetnik.

Kako u IBM-u vidite buduće trendove u IT-u i digitalnoj ekonomiji? Što nas čeka u budućnosti? Umjetna inteligencija postaje mainstream i kognitivne tehnologije u potpunosti redefiniraju sve industrije. Vjerujem da za pet do deset godina nitko neće ni primjećivati da iza svega stoji kognitivna tehnologija, koja će imati velikog utjecaja na naše živote i činiti ih praktičnijim, lakšim i ugodnijim. Doživljavat će se kao posve normalna i uobičajena stvar, a bit će svuda oko nas, od ureda, liječnika, restorana itd. IBM Research posvećen je daljnjem razvoju umjetne inteligencije i kognitivnih tehnologija. U 2016. godini IBM-ovi istraživači su u tom području patentirali više od 1100 izuma koji pomažu strojevima da uče, razmišljaju i efikasno procesiraju različite tipove podataka dok se nalaze u interakciji s ljudima. Jedan od primjera je planiranje najbolje rute putovanja na temelju kognitivnog stanja vozača.

IBM Watson SEE Summit nova je regionalna konferencija, koja se ove godine prvi put održava u Hrvatskoj. Što će biti glavna tema i kakva su očekivanja? Prvi ovakav regionalni događaj održali smo prošle godine u Budimpešti, a ove godine dolazimo u Opatiju i mijenjamo ime u Watson SEE Summit. To je naš najvažniji događaj u regiji Jugoistočne Europe te očekujemo mnogo visokopozicioniranih menadžera, industrijskih inovatora i ‘trend makeda’, ukupno više od 400 ljudi. Prošle godine podijelili smo svoju viziju kognitivnog računarstva u Jugoistočnoj Europi. Nakon evolucije u zadnjih 12 mjeseci možemo reći da je kognitivno računarstvo realnost, što će ovogodišnji Watson SEE Summit i pokazati. Konferencija će ponuditi konkretno ideje, nove koncepte i inspiraciju kako iskorištiti kognitivnu tehnologiju za ostvarivanje poslovnih benefita. Među korisnicima koji će predstaviti svoje projekte na konferenciji će biti Hrvatski Telekom, Atlantic Grupa, Petrol, Telenor Banka, Telekom Slovenije itd. U ovom dijelu Europe napravljeno je mnogo inovativnih projekata. Na konferenciji će nastupiti i Bruce Schneier, IBM-ov svjetski stručnjak za područje sigurnosti kojeg je Economist nazvao ‘security guruom’, te Alex Rutter, direktor iz The Weather Company. On će podijeliti priču koja stoji iza jedne od najvećih svjetskih IoT podatkovnih platformi te o tome kako se najveći svjetski brendovi oslanjaju na The Weather Company kada je riječ o podacima i odgovoru na utjecaj vremenskih prilika na njihovo poslovanje. Mislim da je i ta priča vrlo zanimljiva za ovu regiju.