U prvoj polovici godine izvoz na tržišta izvan EU, osobito u SAD i susjedne zemlje, rastao je stopom od 24 posto, a rast hrvatskog izvoza na tržišta Europske unije iznosio je devet posto.
Slabije od prosjeka, po stopi od devet posto, u prvom je polugodištu zabilježen rast izvoza na tržišta EU. Naprotiv, izvoz u države nečlanice EU rastao je stopom od 24 posto, najviše u SAD te u Ceftu.
U aktuelnom ‘trgovinskom ratu’ između Hrvatske i četiri članice Cefte, Hrvatska bi mogla izvući ‘kraći kraj’ ne postigne li se dogovor koji će odvratiti Srbiju, BiH, Makedoniju i Crnu Goru od uvođenja protumjera na novi hrvatski Pravilnik o inspekcijom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima. Riječ je, naime, o tržištima na koja Hrvatska mnogo više izvozi nego što s njih uvozi, odnosno na kojima ostvaruje sufit. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih pet mjeseci ove godine govore da je ukupan hrvatski izvoz na tržišta Cefte u tom razdoblju iznosio 932 milijuna eura, 24 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz s tih tržišta rastao je po stopi od 21,5 posto i iznosio je 538 milijuna eura.
Većina hrvatskog izvoza u Ceftu odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, gdje su naši izvoznici u pet mjeseci prodali robe u vrijednosti od 518 milijuna eura, a na drugom je mjestu Srbija, na čije je tržište naš izvoz iznosio 264 milijuna eura, 33 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz iz BiH za to je vrijeme iznosio 283 milijuna eura (rast 30 posto), a iz Srbije 219 milijuna eura (rast 18 posto). Prije nekih mjeseci dana iz Srbije je lansirana informacija da se u međusobnoj vanjskoj trgovini između Srbije i Hrvatske dogodio sufit na strani Srbije, ali takva se informacija povremeno ponavlja unatrag nekoliko godina i svaki put bude demantiranа podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku.
