JEFF BEZOS

Čovjek koji se sve dublje uvlači pod kožu svjetske ekonomije s osobnim bogatstvom od oko 92 milijarde dolara nakratko je s vrha top-liste multimilijardera svrgnuo Billa Gatesa. Slavlje je kratko trajalo jer su Amazonovi rezultati za drugi kvartal podbacili i najniža očekivanja analitičara. Unatoč tome internetska svaštara prede: vrijednost Amazonove dionice skočila je za 40-ak posto od početka godine do kraja srpnja.

Iako i dalje najviše pozornosti zbog svoje dobronamjernosti privlači svemoćni Google, Amazon mu sva kako počinje konkurirati prema količini zabrinutosti onih kojih se dotiče svojim poslovanjem. Životno djelo Jeffa Bezosa, koji je potkraj prošlog mjeseca nakratko bio najbogatiji čovjek na svijetu, na sličan se način poput hobotnice počelo uvlačiti u sve više pora ljudske svakodnevice neprekidnim širenjem opsega svog djelovanja i razaranjem tradicionalnih djelatnosti. Bezos je preko Billa Gatesa, koji usprkos dubokoj mirovin i činjenici da njegov Microsoft u principu nije imao ozbiljnu inovaciju još od prvih Windowsa dominira listom najbogatijih dugi niz godina. Prema procjenama, Bezos ima oko 92 milijarde dolara osobnog bogatstva izgrađenog na internetskoj trgovini, koja na godinu ostvaruje 136 milijardi dolara prometa i doseže tržišnu vrijednost od oko pola bilijuna dolara. No to nije bilo dovoljno da se zadrži na prvom mjestu, ubrzo je pao na treće, iza Gatesa i Amancija Ortege, vlasnika Zare, zbog kretanja dionica na kojima se ta bogatstva temelje.

Zahvaljujući kratkotrajnom skoku vrijednosti Amazonove dionice od 1,46 posto, čovjek koji se uvlači sve dublje pod kožu svjetske ekonomije izbačen je na čelnu poziciju liste s obzirom na to da posjeduje oko 16 posto sve prisutnijeg internetskog diva. Taj je udio u četvrtak 27. srpnja vrijedio oko 86 milijardi dolara, čemu treba pribrojiti oko tri milijarde dolara vrijedan udio u njegovoj drugoj tvrtki Blue Origin (poput Elona Muska i on je fasciniran svemirskim putovanjem, pa je osnovao tvrtku za svemirska putovanja) te 2,5 milijardi dolara druge imovine. Sve u svemu, procijenjenih 92,3 milijarde dolara bilo je dovoljno za preskakanje Gatesovih 90,8 milijardi, ali su kratkom trajanju slavlja pridonijeli rezultati Amazona za drugi kvartal, koji su podbacili i najniža očekivanja analitičara. Neovisno o rezultatima, internetska svaštara prede, vrijednost dionice skočila je oko 40 posto od početka godine do kraja prošlog mjeseca, odnosno za 24,5 milijardi dolara.

Brzi pad ne znači nužno da budućnost ne donosi daleko čvršće prvo mjesto imajući u vidu sve dublje širenje Amazonovih pipaka u razne sfere ekonomije, zbog čega nekoć relativno benigni posao trgovine preko interneta zabrinjava sve više ljudi. Nedavno preuzimanje popularnog distributera zdrave organske hrane Whole Foodsa za 13,7 milijardi dolara već je izazvalo neželjenu pozornost u Washingtonu zbog moguće monopolne pozicije. Kako je javio Bloomberg, neki zakonodavci, poput kongresmena Davida Cicillinea, pozivaju na pozornije razmatranje posljedica te akvizicije na radna mjesta i potrošače, a menadžer hedge fonda Doug Kass uzeo je kratku poziciju (klađenje na pad vrijednosti dionice) na Amazon uvjeran da bi sve veći interes države mogao imati negativne efekte na rast kompanije. Jednako su sumnjivci i u Goldman Sachsu, koji je u lipnju načelno upozorio na ulaganje u tehnološke dionice zbog moguće precijenjenosti i sudara s regulatorima. Drugi te primjedbe odbacuju, podsjećajući da Amazon zasad nema opasnu koncentraciju ni na jednom svom tržištu i da cijene drži niskima, ali da kompanija svojom veličinom možda polako obeshrabruje inoviranje kod svojih konkurenata.

Vjerojatno najveći razlog zabrinutosti je sve popularnija percepcija da Amazon polako uništava tradicionalni maloprodajni sektor, o čemu se u posljednje vrijeme vodi žutra rasprava u Americi. Amazonova akvizicija Whole Foodsa povlači važna pitanja o tržišnom natjecanju, poput onih o efektu te transakcije na budućnost maloprodajnih trgovina, negativnom utjecaju platforme na inovaciju, kao i efikasnosti antitrustovskih zakona na ekonomsku utakmicu, izbor i niske cijene za američke obitelji, napisao je u svom pismu šefu Odbora za pravosuđe Cicilline. Njegova razmišljanja uvelike odražavaju širi strah koji je Amazon svojom ekspanzijom počeo poticati, umnogome sličan bojazni kakvu izaziva Uber.

Odluka o kupnji fizičkog maloprodajnog lanca iznimno je važna za Amazon, ne samo zato što je riječ o najvećoj akviziciji kompanije dosad, već i zato što ukazuje na širenje interesa s isključivo digitalne na tradicionalnu trgovinu. Maloprodaja je jedan od ključnih elemenata svake moderne ekonomije, s obzirom na to da je riječ o još uvijek glavnom distribucijskom kanalu za većinu robe i kao takva je vrlo osjetljivo pitanje za državu. U očima sve glasnijih protivnika Amazona ta kompanija od početaka ugrožava maloprodajni biznis i u tom smislu stalno poboljšava svoju distribucijsku mrežu koja zabilazi fizičke trgovine, a sada je i izravno počela ulaziti u tu djelatnost kupnjom tih istih trgovina. Primjerice, australski maloprodajni sektor sa strepnjom prati otvaranje prvoga kompanijinog skladišta pored Melbournea i jačanje prisutnosti Amazona na tržištu koje već bilježi sve slabije rezultate u maloprodaji. Nije samo osnovna djelatnost problem za sve skeptične prema naglom širenju Amazona.

Ključna uloga koju je na izdavačkom tržištu razvio popularizacijom elektroničkih knjiga pokrenula je lavinu kritika i sukoba s drugim izdavačima i autorima koji nisu do danas jenjali (Amazon je pokrenut kao online knjižara, ali se ubrzo proširio na sve od igle do lokomotive). Onda je otvorena nova bitka s pokretanjem videostreaminga unutar usluge Amazon Prime (Prime Video), čime se sudario s Netflixom i cijelom medijskom industrijom, koja se često ne snalazi najbolje s promjenama internetskog doba. S obzirom na gotovo neiscrpan izvor novca i već postojeću korisničku bazu Amazon je u kratkom roku počeo producirati vlastiti visokokvalitetan dramski sadržaj (osvojio i prvog Oscara početkom ove godine) i dodatno pojačao vojsku svojih protivnika čije uhodane biznise ugrožava. Amazon Web Services jedan je od ključnih igrača u području računarstva u oblaku gdje nudi usluge pojedincima i kompanijama u načelu jeftinije i pristupačnije od konkurencije, a relevantan je igrač i u području umjetne inteligencije.

Za mnoge je Amazon Prime možda najinteresantniji iskorak kompanije s obzirom na to koliko je daleko od osnovnog poslovanja i koliko je kasnila s ulaskom na to tržište u odnosu na čvrsto uspostavljenu konkurenciju. Riječ je o premium usluzi pokrenutoj 2005. kada se odnosila na dostavu unutar dva dana za posebnu pretplatu, da bi naknadno bila proširena na videosadržaj. Očekivanja su sada da će Amazon vrlo brzo preskočiti Netflix, kojem je to osnovna djelatnost, prema ulaganju u vlastiti sadržaj, a na koji će samo ove godine potrošiti oko šest milijardi dolara, što je i jedan od razloga za smanjenu dobit. Ta neobična kombinacija pretplatničkog paketa u kojem se nalaze pogodnosti kupovanja i pretplata na ekskluzivan videosadržaj pokazuje se punim pogotkom jer podaci pokazuju da korisnici te usluge kupuju više proizvoda povrh pretplate koju plaćaju (ne koriste se samo videoulugom, već i kupuju preko Amazona). ‘Osvajanje Zlatnoga globusa pomogne nam prodati više cipela’, sažeo je tu vezu Bezos. Nije stoga čudno da inače štedljiva kompanija pošeže duboko u džepove u tom segmentu, plaćanjem deset milijuna dolara za distribuciju nedavnog filmskog hita ‘Manchester by the Sea’ i 50 milijuna dolara za deset utakmica američkog nogometa, pet puta više nego je Twitter platio svojedobno za ista ta prava.

Koliko se Amazon rastegnuo u proteklih nekoliko godina i kakvu prijetnju predstavlja cijelom nizu tradicionalnih poslovnih grana, možda najbolje ilustrira podatak Reutersa prema kojem se Amazon spominjalo otprilike u svakoj desetoj prezentaciji financijskih rezultata oko 700 američkih kompanija, više nego dvostruko više u odnosu na spominjanje Googlea ili roditeljske kompanije Alphabeta i više nego trostruko više nego Applea. Nekoć najviše briga maloprodaje, Amazon se u zadnje vrijeme toliko nadvio nad američku ekonomiju da i oni koji nisu dosad uopće razmišljali o njemu, strahuju od sljedećeg poteza, nastavlja Reuters. ‘Sam spomen imena tjera strah u kosti, čak i kada je samo glasina da će možda ući u vaš posao’, komentirao je za Reuters Alan Lancz, predsjednik konzultantske tvrtke Alan B. Lancz & Associates. ‘Biti u svim tim različitim sektorima i različitim područjima, ne sjećam se nečeg takvog.’ Skromna knjižara iz garaže tako je u relativno kratkom roku postala levijatan čija veličina, dubina džepova, raznovrsnost i spremnost na rušenje cijena izazivaju paniku cijelih ekonomija, pa zato nije teško pretpostaviti da će se Bezos uskoro mnogo dulje zadržati na prvom mjestu liste najbogatijih.

Jeffa Bezosa majka je rodila kao tinejdžerica i odgojila s kubanskim imigrantom (Bezosom) koji mu nije bio loši otac. Njegov pravi otac radio je kao izvođač u cirkusu i nije bio dobrodošao u njihovu životu, a donedavno nije imao pojma koliko je njegov sin postao uspješan i poznat. Nakon diplome iz računarstva Bezos je odbio ponude Intela i Bell Labsa odlučivši se za startup Fitel, nakon kojega je prešao u hedge fond D.E. Shaw, gdje je u samo četiri godine stigao do mjesta višeg potpredsjednika. Amazon je pokrenuo 1994., naravno, u garaži, kao internetsku knjižaru, a zanimljivo je da, za razliku od mnogih drugih tehnoloških instant-uspjeha, dobit nije zabilježio prvih šest godina. Bezos je od početka predvidio polagan rast kompanije, što je bio neobičajen pristup koji je odbijao nestrpljive investitore. Usprkos nepovjerenju tržišta, Amazon je među rijetkima preživio pucanje balona 2001. i počeo rapidno rasti u međuvremenu.