Kriza u Agrokoru malim je trgovcima otvorila izravan put do dobavljača, pa tako i konkurentnim ulaznim cijenama. Promet u malim trgovinama, osobito onima u blizini Konzuma, posljednjih je mjeseci skočio i do 20 posto.
Nakon 15 godina sustavnog gušenja malih trgovaca pod stiskom velikih koji su ih pregazili, ne samo svojom veličinom i tehnologijom, već i kopiranjem modela ‘malih kvartovskih dućana’ (prije svega Konzum i Spar), mali obrtnici ponovno su dobili svoje mjesto pod suncem. Otkako je smrknulo Agrokoru, a kriza u Koncernu pojavila odnose s dobavljačima i posljedično ispraznila police u Konzumovim trgovinama, malim trgovcima u neposrednom susjedstvu Konzumovih dućana promet je porastao. I veliki dobavljači, ‘opečeni’ neplaćanjem i višemjesečnim odgodama plaćanja, u godini Agrokorove krize počinju primjećivati male trgovce.
Jedan od njih je i Roman Šušković, vlasnik male trgovine u Gračanima, zagrebačkoga kvarta u kojemu je prije otprilike tri godine otvoren Super Konzum, po mrsivši račune maloj konkurenciji. No ‘tko bi gori, eto je doli, a tko je doli, gori ustaje’ pa Šušković posljednjih mjeseci bilježi povećanje prometa od 10 do 15 posto. Ne usudi se tvrditi zbog čega mu se povećao broj kupaca – zbog ispražnjenih Konzumovih polica i manjka pojedinih artikala ili zbog revolta poslovnog politikom Ivice Todorića koja je uzdrmala poslovno carstvo pa i javnost, ali nakon tri godine pada, promet mu opet raste. Primijetio je i da se pojedini artikli, poput nekih vrsta piva kojih u Konzumu nema u dovoljnim količinama, prodaju bolje, ali i zaključuje da je kupcima danas uglavnom postalo svejedno koji brend kupuju, gledaju samo nižu cijenu.
Osim polica Konzumovih trgovina, kriza je ispraznila i skladišta Velpra, Agrokorove veleprodaje koja je robom, osim kanal HoReCa, opskrbljivala i male trgovce, zbog čega su bili prinuđeni okrenuti se velikim proizvođačima i distributerima.
– Do ove krize veliki proizvođači i distributeri nisu bili zainteresirani poslovati s nama malima nego smo svu njihovu robu nabavljali u veleprodajama, uglavnom u Velpru, Metrou i nekim manjim veleprodajama. Kada je izbila kriza, morali smo ih direktno kontaktirati jer njihove robe nije bilo u Velpru, a i danas to malo ‘škripi’. Neki se artikli pojavili, pa ga dva dana nema i zna proći i po mjesec dana dok ga opet ne nabave, valjda dok im ne odobre, dok ne plate neko staro dugovanje. Počeli smo nabavljati robu od velikih dobavljača kao što su Podravka, Kraš i Franck, koji dugi niz godina nisu imali interes raditi s nama. A uvjeti su slični onima koje smo imali u veleprodaji – priča nam Šušković, jedan od dvjestotinjak trgovaca učlanjenih u Savez udrug malih trgovaca u kojemu, doduše, nemaju konkretne brojke koje bi potkrijepile predodžbu da je kriza u Agrokoru pozitivno utjecala na poslovanje kvartovskih dućana, ali njihov predsjednik Robert Fućak tvrdi da su mali trgovci u krizi ‘prodisali’.
Promet je, kaže, porastao onim trgovinama kojima je najbliži konkurent bio Konzum, nekima čak i dvadeset posto, a teško mu je procijeniti hoće li efekt prelijevanja kupaca biti dugotrajan i hoće li kupci ostati vjerni malim trgovinama. Ono što zna jest da je kriza u Agrokoru malim trgovcima otvorila put do velikih dobavljača. – I dalje intenzivno pregovaramo s Velprom. Želimo raditi s njim, on je jedan od naših najvažnijih dobavljača, ali činjenica je da smo bili prisiljeni potpisivati direktna ugovore s proizvođačima i distributerima koji nas godinama nisu prepoznavali, opravdavajući se većim logističkim troškovima i orijentacijom na distributivne lance. Sjećam se da mi je jedan danas pokojni direktor jedne velike proizvođačke tvrtke prije petnaestak godina rekao da možda ne razumijem jer sam mlad, ali da ću shvatiti kako je njihov interes da njihovu robu kupujemo preko distributivnih lanaca. Svjesno su nas gurali u to, ali okolnosti na tržištu su se promijenile – govori Fućak. Iako ne postoje službeni podaci koliki je udio malih trgovina u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske obrtničke komore iz srpnja, u Hrvatskoj je registrirano 9897 obrtnika trgovaca, što je ukupno 12,8 posto od ukupnog broja obrtnika u Hrvatskoj. Kao jedinih šansu za preživljavanje mnogi su vidjeli međusobno udruživanje i objedinjavanje nekih funkcija kao što su logistika i nabava. S druge strane, mnogo je malih obrtnika odlučilo preimenovati svoj biznis u Plus markete, koji su se opskrbljavali kod Velpra i dobivali dobre akcije i rabate. Unatoč vizualnoj povezanosti s Konzumom, zanimljivo je da je, za razliku od od nekih većih tvrtki i dobavljača, vrlo malo njih svoju opskrbu naslanjalo isključivo na Velpro, uglavnom su imali više izvora nabave.
