Sve je počelo poprilično bezazleno. Kako bi im narudžba sa stranog internetskog dućana bila jeftinija i dostupnija, Maja Bedić iz Bedekovčine odlučila je podijeliti narudžbu i poštarinu s prijateljicom. I tako joj je sinula ideja – bude li nas još više, cijena dostave u Hrvatsku bit će još niža. I tako je krenulo. Na jednom internetskom portalu Maja je oglasila svoj naum i skupio se određeni broj žena koje su pripremile zajedničku narudžbu, a konačni je račun za sve bio povoljniji. Riječ po riječ i glas se o grupnom naručivanju pročuo. S portala Bedić se preselila na svoju stranicu na Facebooku, koja danas ima čak 7000 članova. Proširila je i ponudu stranih internetskih dućana s kojih naručuje i dalje plasira robu po cijeloj Hrvatskoj. Posao nastao iz hobija omogućio joj je i određenu zaradu, ali to nije bilo dugotrajno.
No sve je transakcije po mom računu cijelo vrijeme nadzirala i država, odnosno Porezna uprava, pa sam dobila kaznu zbog obavljanja neregistrirane djelatnosti. Sve to, ali i obujam posla, ponukalo me da registriram svoj obrt, tako da sam sad svoj hobi koji je izrastao na Facebooku pretvorila u zakoniti biznis, a kaznu sam platila i lekciju naučila – ispričala je Bedić za Lider.
Maja Bedić nije jedina u Hrvatskoj koja obavlja neku vrstu prodaje, u njezinu slučaju posredništva u prodaji, putem društvene mreže Facebook. Da je ta društvena mreža idealan kanal za prodaju kojekakvih rukotvorina, proizvoda kućne radnosti, vlastite obuće ili odjeće ili naprosto rabljenih stvari – korisnici u Hrvatskoj shvatili su relativno brzo. S porastom popularnosti te društvene mreže, rastao je i broj onih koji su uspijevali popuniti kućni budžet preko Fejsa. Da je taj kanal odličan komunikacijski alat koji dopire do raznolike publike shvatili su brojni znani i neznani brendovi, to više doista ne treba ponavljati, ali da može biti i odličan start za nepoznate brendove to su hrvatski poduzetnici otkrili tek nedavno.
Porezna uprava može zatražiti sve podatke o poslovanju fizičkih i pravnih osoba u Hrvatskoj, od domaćih i stranih platformi, i upotrijebiti ih pri provođenju poreznih postupaka kod osoba koje obavljaju poslovnu aktivnost putem društvenih mreža ili web-stranica. Bolje da odmah registrirate djelatnost nego da čekate da vas država ulovi.
Koliko je u Hrvatskoj registriranih ili neregistriranih pravnih subjekata ili pojedinaca koji nešto prodaju na toj platformi, nitko ne zna. Koliko je prodaje klijent prema klijentu (C2C) ili biznis prema klijentu (B2C) i u kojim iznosima, nepoznato je. Iz press-sluzbe Facebooka odgovaraju da nemaju ni podatke o ukupnom broju pravnih subjekata registriranih u Hrvatskoj na Facebooku – još. No, kažu, rade na tome, jer za druge zemlje itekako prate sve ekonomske trendove i bilo gospodarstva, pa tako i prodajne kanale na Fejsu.
Konkretno odgovore, očekivano, nemaju ni hrvatske institucije. U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta odgovaraju da se u Hrvatskoj registrirana djelatnost trgovine provodi temeljem Zakona o trgovini, Zakona o elektroničkoj trgovini, a da propisi u slučaju prodaje na daljinu poznaju isključivo trgovinu putem internetskog dućana, ne propisujući pritom ‘prodaju putem društvenih mreža koja po svojoj naravi i namjeni služi međusobnom povezivanju i umrežavanju korisnika te promociji, a ne kao platforma za prodaju’. Ministarstvo očito ne zna za aplikaciju Facebook Shop, koja u nekoliko jednostavnih koraka omogućuje jednostavnu prodaju putem društvene mreže.
Legalna prodaja putem Facebooka sve je prisutnija i u Hrvatskoj, mada još uvijek prednjači ona u sivoj zoni, a shvatili su to i u Poreznoj upravi odnosno u Ministarstvu financija pa tako na naš upit odgovaraju da ‘prate podatke o poslovnosti pravnih i fizičkih osoba pa i podatke vezane uz poslovnu aktivnost osoba preko društvenih mreža. Ovisno o procjeni rizika Porezna uprava može zatražiti dodatne obavijesti o činjenicama koje su bitne za oporezivanje i sukladno tome poduzimati aktivnosti u cilju sprečavanja poreznih utaje i neprijavljivanja oporezivih primitaka.’
Da se nešto mijenja za Lider je potvrdila i Ana Keglević Horvat, konzultantica za društvene mreže u tvrtki Lude ribe. Ona tvrdi da korisnici u Hrvatskoj olako otvore stranicu na Facebooku, započnu neku sitnu trgovinu i tek kasnije shvate da imaju neke obveze, a ne samo prava, ali se vode onom starom ‘ma neće baš mene’. Hobisti i neregistrirani poduzetnici nerijetko ne zadovoljavaju ni zakonske okvire za obavljanje poslovanja uopće, a kamoli online poslovanja, pa su za njih i njihove poslove sve više zainteresirani inspektorji nadležnih državnih institucija.
No dok država shvati da je Facebook mnogo više od običnoga komunikacijskog kanala, poslovne mogućnosti koje društvena mreža s više od dvije milijarde korisnika nudi iz mjeseca u mjesec sve su veće. Toliko veće da su pojedini hrvatski poduzetnici izašli u regiju. Jelena Grgić svoje kozmetičke proizvode već godinama plasira putem svoje stranice na Facebooku Pia Allegra. Ljubav prema prirodnoj kozmetici naslijedila je od majke, koja je farmaceut i koja je uvijek nešto ‘kuhala’. Nakon poroda i suočavanja s respiratornim problemima svog djeteta, izradila je kremu Balm by Jela, koja je toliko čudotvorna da su se i neki farmaceuti čudili, a sve je počelo tako da ju je darivala.
