‘Lex Agrokor’ štiti dobre tvrtke iz sustava koje bi s jamstvima za kredite koja su veća od imovine prema Stečajnom zakonu otišle u stečaj. No ako povjerenik Ramljak do ljeta 2018. ne postigne nagodbu o namirenju vjerovnika, aktivirat će se loš Stečajni zakon, koji u međuvremenu nije promijenjen, a zbog kojeg je i izmišljen ‘lex Agrokor’.
Razmišlja li Vlada o usklađivanju Stečajnog zakona sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja? Ili u njoj misle da će postupak izvanredne uprave nad Agrokorom sasvim sigurno završiti nagodbom? Ili će, kao i inače, o tome razmišljati tek kad bude kasno pa će novi zakon biti donesen hitnim postupkom bez javne rasprave? Službeno stajalište Vlade i povjerenika Ramljaka još uvijek je da će svi vjerovnici biti potpuno podmiren i da nitko neće biti oštećen. Nitko osim njih ne misli da neće biti otpisa, pri čemu se procjene otpisa kreću od 30 do 70 posto vrijednosti potraživanja za pojedine skupine vjerovnika. Pritom većina analitičara, uključujući i mene, smatra da će se dogoditi nagodba, koju će prihvatiti vjerovnici u skladu s odredbama Zakona. Bitan aspekt vjerovanja u uspjeh nagodbe je procjena da će u vjerovničko vijeće biti izabrani predstavnici vjerovnika koji će već i sami imati, ili vrlo čvrsto kontrolirati, više od pola Agrokorovih obveza te će samim tim i svaka nagodba o kojoj se dogovore biti lako prihvaćena.
Nedavni potezi Sberbanka ipak daju naslutiti da bi s prihvaćanjem nagodbe moglo biti problema. Ako nagodba ne bude prihvaćena 15 mjeseci od dana otvaranja postupka, odnosno početkom ljeta 2018., ili ako izvanredni povjerenik niti ne predloži nagodbu, postupak izvanredne uprave pretvara se u stečajni postupak. A jedan je od glavnih argumenta za donošenje ‘lex Agrokor’ bio da je današnji Stečajni zakon loš. U međuvremenu nije mijenjan. Mislim da je jedina stvarna dobra stvar u ‘lex Agrokoru’ da se primjenjuje na cijelu grupu odnosno na sva povezana i ovisna društva u kojima Agrokor drži najmanje 25 posto udjela. Iako se takvo pravno uređenje kod donošenja Zakona osporavalo, u trenutku kada je objavljeno da su Ledo, Jamnica, Zvijezda i ostala povezana društva jamci za ogromne obveze matičnog društva, a vjerojatno i za dio obveza ostalih društava iz grupe, postalo je jasno da je ta odredba ključna za uspjeh nagodbe. Što se, naime, događa u postupcima koji se provode prema sadašnjem Stečajnom zakonu? Recimo da Agrokor duguje 19 milijardi kuna za koje jamče Ledo, Jamnica i Zvijezda te da je nad Agrokorom pokrenut postupak predstечаjne nagodbe. Banke bi prijavile svoja potraživanja, ali bi Ledo, Jamnica i Zvijezda morali prijaviti svoja jamstva kao potencijalna potraživanja. Povezana društva na taj način stječu znatan utjecaj na prihvaćanje plana restrukturiranja, a u isto se vrijeme svim ostalim vjerovnicima utjecaj smanjuje te mogu biti prisiljeni na nagodbu na koju inače ne bi pristali.
