Obrazovanje i karijere

Premda potencijalni studenti pri izboru željenog fakulteta gledaju niz faktora kako bi odlučili gdje je najbolje započeti ili nastaviti visoko obrazovanje, mogućnost i kvaliteta zapošljavanja nakon završetka studija vjerojatno je ključni kriterij koji sve druge pretvara u patuljke. Divno je znati da je riječ o, primjerice, najuglednijoj znanstvenoj instituciji na svijetu prema ovom ili onom rangiranju, da ima mnogo međunarodnih studenata, gomilu nagrada i priznanja, poznate profesore, sjajne programe, fantastične uvjete za znanstvena istraživanja i slično, no na kraju dana vrhunsko obrazovanje stoji novca i za taj novac mora dati nešto opipljivije od mnogo kvalitetnog znanja i toplih iskustava.

To ‘nešto’ jamstvo je zapošljavanja, naravno, nekoga koje nudi ozbiljnu karijeru. Prema najnovijem istraživanju QS World University Rankings, najbolje je ulaganje u tom smislu Sveučilište Stanford, koje je prema kriteriju zapošljivosti studenata na prvome mjestu u svijetu. Kriterij je sastavljen od pet pokazatelja koji daju ukupnu sliku razine zapošljivosti studenata: ugleda poslodavca (30 posto težine u ocjeni), uspjeha diplomaca (20 posto), partnerstva s poslodavcima (25 posto), povezanosti studenata i poslodavaca (15 posto) i stope zapošljavanja diplomaca (deset posto). Taj mnogima toliko važan parametar uveden je relativno nedavno, prije dvije godine.

Drukčiji ukupni rang U ukupnom rangu sveučilišta div iz Silicijske doline na drugom je mjestu, iza uvjerljivog pobjednika te liste MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) koji se već šest godina ne skida s vrha, no pobjeđuje prema kriteriju koji se tako visoko nadvija nad svima ostalima. Stanford je i prošle godine izbacivao diplomande s najvećom zapošljivšću i ubraja se u pet najboljih sveučilišta na svijetu u svim promatranim kategorijama studijskih programa (umjetnost i humanističke znanosti, inženjerstvo i tehnologija, životne znanosti i medicina, društvene znanosti i menadžment te prirodne znanosti). Prvoplasirani i već neko vrijeme nedodirljivi MIT s manje od 12 tisuća studenata među sveučilištima je srednje veličine, s vrlo visokim istraživačkim intenzitetom (broj radova u odnosu na veličinu sveučilišta), širokim fokusom prema broju predmeta, drugim mjestom po zapošljivosti diplomana i prvim mjestom na svijetu u arhitekturi.

U prvih pet za sljedeću godinu plasirali su se još Harvard (interesantno, nema rang zapošljivosti jer nije u prvim dvjesto), Caltech (34. mjesto prema zapošljivosti) i Cambridge (peto mjesto prema zapošljivosti). Ako se kao isključivi kriterij uzme zapošljivost, iza Stanforda i MIT-a slijede kineski Tsinghua University, The University of Sidney, Cambridge, École polytechnique, Columbia, Oxford, Berkeley i Princeton.

Stanford je i miljenik rang-liste najboljih programa MBA za poduzetništvo uglednoga britanskog dnevnika Financial Times već tri godine zaredom, ali i gotovo svakoga relevantnog rejtinga na svijetu, s tim da je ljuti rival MIT u ovom slučaju na drugome mjestu (The Sloan School of Management). Osnovni kriterij ovdje je također zapošljivost.

Više od trećine polaznika Stanfordova programa MBA (36 posto, točnije) pokrenulo je svoju tvrtku tijekom studiranja ili u tri godine nakon završetka. FT-ovo globalno rangiranje najboljih programa MBA izgleda malo drukčije od rang-liste najboljih sveučilišta, pa je tako na prvome mjestu francusko-singapurski INSEAD koji slijede Stanford, Wharton, Harvard te Cambridge. Ako se za najvažniji kriterij opet uzme zapošljivost (postotak recentnih diplomanada koji su našli posao ili prihvatili ponudu za posao u tri mjeseca od završetka studiranja), rezultati su znatno drugačiji i naginju snažno u korist sveučilišta iz zemalja u razvoju. Na prvom su mjestu prema tom kriteriju Nanyang Business School, Indian Institute of Management Calcutta, Shanghai Jiao Tong: Antai, Sveučilište Temple u Philadelphiji (Fox School of Business) i Sveučilište u Washingtonu (Foster School of Business).

Kad se u razmatranje uzme prosječna godišnja plaća (prema paritetu kupovne moći, tri godine nakon završetka studiranja), na prvo mjesto izbija opet Stanford (195.322 dolara), ali ga, pomalo iznenađujuće, prati Indian Institute of Management Ahmedabad (181.863 dolara), i to ispred Whartona (181.634 dolara), Harvard Business Schoola (178.113 dolara) i Columbia Business Schoola (172.624 dolara).

Prema drugoj sveobuhvatnoj rang-listi, Times Higher Education, najbolje je sveučilište na svijetu Oxford, slijede Caltech, vječni Stanford, iza njega Cambridge, a MIT je u ovom slučaju ‘tek’ na petome mjestu. U prvih deset još su, predvidljivo, Harvard, Princeton, Imperial College London, ETH Zürich i Berkeley/Sveučilište u Chicagu (dijele deseto mjesto). Zagrebačko sveučilište tu je iza 800. mjesta (196. mjesto na popisu ekonomija u razvoju i BRICS-a), prema pet osnovnih kriterija: poučavanju (30 posto), istraživanju (30 posto), citiranju znanstvenih radova (30 posto), prijenosu znanja (2,5 posto) i međunarodnoj perspektivi (7,5 posto).

Centar za rangiranje svjetskih sveučilišta iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (CWUR) najboljim sveučilištem na svijetu smatra Harvard, a sveprisutni Stanford na drugom je mjestu, ispred jednako neizbježnih MIT-a, Cambridgea i Oxforda. Kao što se moglo očekivati, na QS-ovoj rang-listi uvjerljivo dominiraju anglo-američka sveučilišta, pa se u prvih deset najboljih prema ukupnom rangu našlo samo jedno sveučilište koje nije u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu, ETH Zürich Swiss Federal Institute of Technology. Od hrvatskih visokoškolskih ustanova na nju je ušlo Sveučilište u Zagrebu, koje je u načelnom rangu od 601. do 650. Prema QS-u, riječ je o ustanovi u najvišem rangu prema veličini (više od 30 tisuća studenata, najstarijem i najvećem sveučilištu u jugoistočnoj Europi (osnovano 1669.) čiji je istraživački intenzitet ocijenjen kao vrlo visok, a obuhvat predmeta okarakteriziran kao vrlo širok.

U kategoriji sveučilišta iz europskih zemalja u razvoju i središnje Azije Sveučilište u Zagrebu na 37. je mjestu; najbolje je u poljoprivredi i šumarstvu, gdje zauzima od 101. do 150. mjesta. Iz regije su na toj listi čak dva sveučilišta iz Slovenije, ljubljansko i mariborsko (od 651. do 650. mjesta odnosno od 801. do 1000. mjesta), te Sveučilište u Beogradu, rangirano između 801. i 1000. mjesta.

Šest je načelnih područja prema kojima se ocjenjuju sveučilišta: akademski ugled (40 posto ocjene; utemeljen na anketiranju mišljenja relevantnih stručnjaka), ugled među poslodavcima (10 posto ocjene; anketa na koju poslodavci odgovaraju), omjer broja studenata i fakultetskog osoblja (20 posto ocjene; omjer upućuje na kvalitetu poučavanja prema dostupnosti profesora studentima i vremenu koje za njih mogu izdvojiti), citiranje po fakultetu (20 posto ocjene; broj citiranih radova fakulteta) te omjer međunarodnog osoblja prema matičnom i međunarodnim studenata prema matičnim (pet posto ocjene svaki; sugerira snagu brenda sveučilišta i njegovu otvorenost).

Postoji i izdvojena skupina kriterija koji utječu na dobivanje QS-ova rejtinga od pet zvjezdica izvrsnosti, sastavljenih od osam kategorija (istraživanje, poučavanje, internacionalnost, zaposljivost, infrastruktura, inovacija i uključivost). Zanimljivo je da svih deset najboljih svjetskih sveučilišta nema automatski i pet zvjezdica, odnosno da ih imaju i sveučilišta s mnogo slabijim rejtingom. Iznenađenja baš i nema, uvijek istih desetak sveučilišta vrti se po svim relevantnim i manjem relevantnim rang-listama najboljih, izmjenjujući mjesta od godine do godine. Letimičnim pogledom stječe se dojam da Stanford i MIT uvelike dominiraju raznim ljestvicama, ovisno o kriteriju i području studiranja, a u glavnim se ulogama uvijek pojavljuju i Harvard, Cambridge, Oxford i Princeton kao prva kategorija sveučilišne izvrsnosti. Iz Europe trenutačno jedino švicarski ETH donekle konkurira u vrhu tog izrazito anglo-američkoga svijeta ljestvica, a poslovna škola INSEAD redovito dobro stoji s programima MBA.