U konceptu Unije s više brzina Hrvatska je u vanjskom krugu. Nije u eurozoni. A u Schengen bi mogla ako postane njemačko tijesto za miješenje novoga zapadnog Balkana kao predvorja EU.
I kakve će to posljedice imati za Hrvatsku? Hrvatska se vanjska politika, kao, lomi između dvaju koncepata – njemačkog o Uniji u više brzina i američkoga, koji podrazumijeva snažnu novu Europu u sklopu Inicijative triju mora. Razdjelnica je tih dvaju koncepata energetika (ruski ili američki plin?), a motiv koji je pokreće, dakako, novac. Premijer je navodno uz Merkel, Predsjednica uz Trumpa. Ali što Hrvatska može dobiti u nekoj od te dvije opcije? Što razlikuje izbor između njemačke i američke Europe?
U njemačkom konceptu EU s više brzina Hrvatska je u svakom slučaju u vanjskom krugu. Niti je u Schengenu niti je u eurozoni. A neće to u tom konceptu ni postati ako se ne odrekne sebe. Odnosno možda bi i mogla postati dio šengenske zone ako udovolji teritorijalnim ambicijama Slovenije, zatim BiH, onda Srbije i ako postane njemačko tijesto za miješenje nekoga novog zapadnog Balkana kao predvorja EU. A taj koncept, da je ta opcija bila ostvariva, ne bi Velika Britanija, koja ju je izmislišla, velikodušno prepustila Njemačkoj.