K a industriju fondova rizičnoga kapitala (engl. venture capital industry) kažu da se sastoji dijelom od investitora, a dijelom od futurologa jer VC fondovi ulažu u zanimljive startupove pretvarajući svoja ulaganja u udjele, nadajući se da će im ti udjeli za koju godinu zahvaljujući idejama i radu tvrtke vrijediti znatno više od prvotnog ulaganja. Samo je u Velikoj Britaniji iznos koji su VC fondovi ulili u tvrtke od 2011. do 2016. skočio s 453 milijuna funta na 1961 milijun funta. Osim industrije fondova rizičnoga kapitala postoji i ‘private Equity’ (PE) industrija. Ona je u malo većem zamahu; naravno, govorimo o svjetskim podacima i kretanjima. Prema nekim istraživanjima provedenima na svjetskoj razini, prošla je godina za PE fondove bila odlična iako možda malo dvosmjerna: ukupni volumen porastao je za 5,1 posto, a vrijednost uloženoga pala je za 5,3 posto. Ukupno su PE fondovi u 2016. uložili gotovo 200 milijardi eura. Istraživanja pokazuju da je prošlogodišnji rezultat prvi takav od 2013., odnosno da se povećao broj transakcija i istodobno je pala njihova vrijednost. Ipak, mora se imati na umu da je 2015. bila izvrsna godina, točnije, premašila je pretkrizne rekorde.
Za razliku od prijašnjih godina 2016. počela je oprezno: volatilnost na burzovnim i kreditnim tržištima bila je prevelika, pogotovo uzme li se u obzir Brexit. Dodaju li se tomu i izbori za američkoga predsjednika, sve je jasno. A što je s Hrvatskom? Kako ovdje ulažu fondovi rizičnog kapitala? Hrvatska je prema svemu specifična, pa tako i prema toj vrsti financijske industrije. Država je za vlade Jadranke Kosor pokrenula projekt fondova za gospodarsku suradnju kojima je bio cilj ulagati u kompanije u problemima i startupove koji bi pokrenuli gospodarstvo. Radilo se prema svjetski poznatome izraelskom modelu (Izrael je pionir u takvim projektima). No i u tome je bilo dosta trzavica. Bilo je problema s naknadama; vlada Zorana Milanovića sreza je naknade upraviteljima FGS-ova, jedno je društvo izgubilo licenciju. Nedavno je Nexus PE došao pod reflektore javnosti zbog zajmova koje je davao Agrokoru. Može se raspravljati o tome je li trebao davati pozajmice Agrokoru (o tome ipak odlučuju druge instancije), no činjenica je da je (za sada) izgubio novac, odnosno ne može ga naplatiti zbog ‘lex Agrokora’. Posljedica je toga ulazak u Nexus dvaju strateških partnera – Damira Mihanovića i Henrikra Fogha Rasmussen. Čeka se Hanfin blagoslov.
