Nafta i lijekovi

Zbog jačanja domaće valute izvoznici u ovoj godini izgubili pola milijarde kuna.

Tijekom prvog ovogodišnjeg polugodišta kuna je u odnosu na euro ojačala 1,3 posto. Za toliko je manji i prihod hrvatskih izvoznika kad se njihova realizacija u stranim valutama pretvori u kune.

Tako je i u srpnju unatoč demotivirajućim kretanjima na tečajnoj listi nastavljen snažan rast izvoza iz prve polovine godine; rast je, izražen u eurima, iznosio 16,1 posto, a u kunama je u prvih šest mjeseci bio 14,5 posto. Ta razlika u postocima upućuje na to da su izvoznici u prvoj polovini godine zbog nastavka jačanja kune izgubili gotovo pola milijarde kuna prihoda.

Kako primjećuju analitičari Hrvatske gospodarske komore, najveći utjecaj na rast izvoza u prvoj polovini godine imala je naftna industrija, koja je znatno povećala i proizvodnju i izvoz. Proizvodnja joj je porasla za 20,2 posto, a vrijednost izvoza za čak 74,3 posto. Vrijednosti izvoza pomoglo je i to što je prosječna cijena srove naftne tipa Brent na globalnom tržištu u prvih šest mjeseci povećana za 28 posto, što je potaknulo i rast cijena izvezenih naftnih derivata. Otvorena su nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, Italiju i BiH. Vrlo dobre izvozne rezultate bilježe i farmaceutska industrija, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u kojoj najveći dio otpada na brodogradnju, te proizvodnja metala.

Velika uvozna ovisnost hrvatske industrije uz oživljenu domaću potražnju istodobno potiče rast uvoza, koji u ovoj godini također raste prema dvoznamenkastim stopama. Kao i kad je riječ o izvozu, prema rastu vrijednosti u uvozu prednjače (sirova) nafta i naftni derivati. Među uvoznim su robom koja najbrže raste i motorna vozila, čija je vrijednost uvoza u prvih šest mjeseci iznosila 860 milijuna eura (15-postotni rast). Budući da je rast izvoza popraćen visokim rastom uvoza, ponovno raste deficit u robnoj razmjeni. Pokrivenost uvoza izvozom na polovini godine bila je 61,9 posto.

HKZP je lani imao ukupni prihod od 757 milijuna kuna, od čega je u izvozu ostvareno 690 milijuna jer su korisnici njegovih usluga većinom strane aviotvrte.

Liderovu Klubu izvoznika pridružila se Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP), trgovačko društvo koje pruža usluge u zračnoj plovidbi civilnim i vojnim korisnicima. Sedamsto trideset zaposlenih u Velikoj Gorici i u sedam podružnica osigurava uslugu za 580.000 zrakoplova na godinu. Usluge za prelete zrakoplova financiraju se iz rutnih naknada, i to na deset hrvatskih aerodroma iz terminalnih naknada, u skladu s uredbom EU 391/2013.

– HKZP je među najvećim izvoznicima u državi. U 2016. ostvareni su prihodi od 757 milijuna kuna, a izvoz je vrijedio 690 milijuna jer su korisnici naših usluga većinom strane aviotvrte. Od našega rada u sklopu prireza, poreza, doprinosa i sličnog više od 200 milijuna kuna na godinu na kraju završi u državnom ili lokalnom proračunu. Bilanca Društva od 2012. do 2016. porasla je za 22 posto, a ukupni prihodi za 27 posto, pa se može reći da se izvoz naših usluga povećao za gotovo 150 milijuna kuna na godinu – izdvojio je direktor HKZP-a Dragan Bilač.

HKZP aktivno sudjeluje u međunarodnim aktivnostima i član je mnogih udruga, npr. CO-OPANS-a, A6, SESAR DM-a, SESAR JU-a, i pozicionira se među najuglednije europske kontrole zračnog prometa. Posebno je važna udruga CO-OPANS u kojoj s partnerima iz Austrije, Švedske, Danske i Irske HKZP stalno modernizira glavni tehnički sustav ‘Top Sky’ koji omogućuje povećanje kapaciteta i sigurnosti, što je prepoznala i Europska komisija dodijelivši COOPANS-u prestižnu nagradu ‘SES Award 2016’.

– U Hrvatskoj ima tvrtki koje dobro posluju i mnogo izvoze. Treba više promicati izvoz i poticati izvoznike da budu još bolji da bi se poboljšalo hrvatsko gospodarstvo – poručio je Dragan Bilač.