Home / Tvrtke i tržišta / Naplata potraživanja TVRTKE I SEKTORI S BRŽOM NAPLATOM MOGU OSTVARITI VEĆI PROFIT

Naplata potraživanja TVRTKE I SEKTORI S BRŽOM NAPLATOM MOGU OSTVARITI VEĆI PROFIT

Tvrtke u Hrvatskoj uspjele su ove godine naplatiti manje potraživanja nego lani, nešto kraći su im bili rokovi plaćanja, a naplata potraživanja nakon dospjeća trajala je nešto kraće nego prošle godine. Tvrtke su ove godine uspjele naplatiti 76 posto potraživanja, plaćalo se u roku od 35 dana, a naplata potraživanja nakon dospjeća trajala je dodatnih 20 dana. Pokazali su to rezultati istraživanja o navikama i rokovima plaćanja predstavljenog na Liderovom okruglu stolu Upravljanje potraživanjima – pokretač rasta tvrtki, održanom u utorak u zagrebačkom Plaza Event Centru, u partnerstvu s tvrtkom EOS Matrix, jednom od vodećih za upravljanje potraživanjima. U EOS-ovom istraživanju koje se u Hrvatskoj provodi petu godinu zaredom, u Europi desetu, ove godine sudjelovalo 3200 tvrtki iz 16 zemalja. U Hrvatskoj ga je provela tvrtka EOS Matrix, a direktorica Barbara Cerinski ustvrdila da su trendovi naplate potraživanja u Europi pozitivni, da svake godine sve više dužnika podmiruje svoje obveze u dospjeću te da Hrvatska zadnjih par godina stagnira. Čuli smo da listu zemalja s kratkim rokovima i dobrim navikama plaćanja predvodi Njemačka, u kojoj se plaća u roku od 24 dana i uspijeva naplatiti 83 posto potraživanja, a na čelu zemalja s dugim rokovima i lošim navikama plaćanja je Grčka, u kojoj su rokovi plaćanja 47 dana, a udio pravovremenih plaćanja 74 posto.

Što se rokova dospjeća tiče, naše su tvrtke u europskom prosjeku, a ove godine ne zaostaju mnogo ni prema ukupnom broju pravodobno plaćenih računa. Prema broju dana potrebnih za naplatu potraživanja nakon dospjeća naše tvrtke nisu najgore u Europi, ali su pri dnu – istaknula je Barbara Cerinski predstavljajući EOS-ovo istraživanje, koje je uz ostalo pokazalo da bi negativni efekt neplaćanja tvrtke najčešće kompenzirale podizanjem cijena proizvoda i usluga te zaustavljanjem zapošljavanja odnosno smanjenjem broja zaposlenih. Istraživanje je pokazalo i da tvrtke najčešće ne plaćaju jer ni njima ne plaćaju i zato što su insolventne te da gotovo trećina ne plaća namjerno, a jedno od češćih opravdaja je pogreška u fakturiranju. Govoreći o važnosti i utjecaju naplate potraživanja na gospodarstvo, istraživanje se referirao Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke i rekao uz ostalo kako niz primjera iz teorije i prakse pokazuje da naplata potraživanja može biti pokretač gospodarstva: – Kada gledate razvijenije ekonomije, vidite da je rast novčane mase visoko koreliran s rastom proizvodnje i rastom ukupne ekonomske aktivnosti. Kada je ukupna likvidnost veća, vladaju ‘jednakiji’ uvjeti poslovanja, a kada tvrtke imaju bolje novčane tokove spremnije mogu ispunjavati svoje obveze i lakše financirati investicije. Sektori u kojima se brže naplaćuju potraživanja imaju brži obrtaj robe i usluga te mogu ostvariti veću profitabilnost.

Panel-diskusija o upravljanju potraživanjima iznjedrila je zaključak da se potraživanja u Hrvatskoj danas upravlja na višoj razini nego prijašnjih godina te da je mnogo manje slučajeva u kojima dužnici jednostavno ne žele plaćati svoje dospjele obveze. Tvrtke su, složili su se panelisti, postale svjesnije svojih obveza, manji je otpor u procesima naplate, a prošlosti su ostale i situacije poput one kada se jedan dužnik izvlačio da je na skijanju i da će platiti kada bude mogao. – Najgore je iza nas, ali mnogo toga smo naučili. Bilo je naših klijenata koji nam nisu plaćali, čije su tvrtke bankrotirale, a istodobno su njihovi vlasnici iz tog posla izašli kao vrlo bogati ljudi. To je vrlo razočaravajuće. Pratimo aktivnosti svakog svojeg dužnika, a jedan od koraka koje smo napravili kako bismo izbjegli probleme s naplatom potraživanja jest da smo uveli popust za avansno plaćanje i plaćanje u kratkom roku – podijelio je s okupljenima Velimir Vlavić, direktor Cemexa. Kako u HT-u upravljaju potraživanjima otkrila je Blaženka Klobas, direktorica njegova odjela za financijske odnose s kupcima. – Proces naplate ne počinje u onom trenutku kada je faktura izdana nego i prije dok procjenjujemo kakve su navike plaćanja toga kupca. Nedavno smo pokrenuli sustav pametne naplate u kojem analiziramo navike plaćanja naših kupaca. Veliki dio naših kupaca su dobri platiše, ali ima i onih s kojima imamo problema i kada iscrpimo sve mogućnosti angažiramo agencije za naplatu potraživanja – rekla je Klobas i zaključila da je naplata potraživanja proces kojim se svaka tvrtka treba kontinuirano baviti.

Problema s naplatom potraživanja imaju i banke, rekao je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka. – Vrlo je važno smanjivati udio loših kredita. U građevinskom sektoru nije se vratilo 63 posto kredita, a u cijelom korporativnom sektoru raspolazimo podatkom od 34 posto nenaplaćivih kredita. I onda se pitamo zašto su kamate visoke. Evo vam jedan odgovor – poentirao je Adrović i zaključio kako otpisom potraživanja šaljemo krivu poruku poduzetnicima da se neplaćanje tolerira i da ćemo im možda i ubuduće otpisivati potraživanja. U panel-diskusiji sudjelovala je i Sanja Petrinčić Turković, direktorica Direkcije za bonitetnu regulativu Hrvatske narodne banke, i izjavila da su banke manje sklone novim kreditnim aktivnostima zbog nenaplaćenih potraživanja te da mnogo resursa koje bi mogle upotrijebiti za podršku optimalnim i održivim projektima u gospodarstvu troše za naplatu loših plasmana. Održane su i dvije radionice. Na prvoj je Hrvoje Bogdan, partner i direktor Adizes Southeast Europe Branch office Croatia, okupljenima objašnjavao kako komunicirati s teškim klijentima, a o rastu poslovanja uz efikasno upravljanje kreditnim rizikom govorio Ante Livić, voditelj odjela prodaje Hrvatskoga kreditnog osiguranja, koje je ujedno bilo i sponzor okruglog stola.