Menadžeri danas moraju uzimati u obzir sadašnje i buduće prilike i prijetnje, posebice kad financijsku uspješnost analiziraju s drugim nefinancijskim pokretačima razvoja. Glavni je zaokret modela Beyond Budgeting da se planiranje i kontrola ‘top-down’ (odozgo prema dolje) zamijeni pristupom ‘bottom-up’ (odozdo prema gore).
Potkraj 20. stoljeća tradicionalni načini budžetiranja zamjenjuju se novim, alternativnim konceptima prilagođenim promjenjenim prilikama na tržištu. Jedan od tih novih koncepata jest Beyond Budgeting, model s uvedenim mjerenjem performansi učinaka. Potonji znači odmak od fiksno definiranih ciljeva poslovanja te je adaptivni koncept planiranja čijom implementacijom poduzeće brže reagira na sadašnje i buduće prilike i prijetnje promjenama u budžetu poduzeća. Razvojni koncept alternativnog načina budžetiranja datira iz 1998. kad se tridesetak pretežito europskih organizacija ujedinilo u Beyond Budgeting Round Table (BBRT) da započne istraživački projekt definiranja novog načina procesa budžetiranja.
Cilj koji se želi postići primjenom novih menadžerskih tehnika i instrumenta je stvaranje agilnije i zaposleniku orijentirane organizacije. Glavni je zaokret modela BB taj da se planiranje i kontrola pristupom ‘top-down’ mora zamijeniti pristupom ‘bottom-up’.
U suvremenim uvjetima poslovanja menadžeri su prisiljeni uzeti u obzir sadašnje i buduće prilike i prijetnje, posebice u slučaju kada mješovite prognoze financijske uspješnosti analiziraju zajedno s drugim nefinancijskim pokretačima razvoja. U biti, BB model pridodaje menadžersku odgovornost gdje moć i odgovornost idu ruku pod ruku.
Samim prihvaćanjem novoga koncepta budžetiranja poduzeće može realizirati niz prednosti kao što su definiranje ciljeva putem benchmark analize (za razliku od internog dogovorenih fiksnih ciljeva) te stvaranje i njezovanje izvedbene klime zasnovane na temelju natječeljskog uspjeha. Također, stvara se motivirano osoblje zbog izazova, odgovornosti i jasnih vrijednosti kao smjernica. Prednost je i što su ključni indikatori i omjeri definirani umjesto detaljnih ‘line by line’ proračuna, što omogućuje rasterećenje od definiranih ciljeva i brže iskorištavanje novih mogućnosti na tržištu i okolini poduzeća kao i uspostavu kupcu orijentiranih timova koji su odgovorni za profitabilno i holistički usmjereni poslovanje te transparentnost i otvorenost informacijskog sustava kroz organizaciju koji bi trebao osigurati brze, pravovremene i točne podatke i informacije kojima bi se olakšala kontrola na svim razinama.
