Home / Mediji i publikacije / Digitalna ekonomija

Digitalna ekonomija

Podaci su za gospodarstvo 21. stoljeća ono što je nafta bila u 20. stoljeću. Paul Krugman je 1998. predvidio da do 2005. utjecaj interneta na ekonomiju neće biti veći od faks-uređaja. I jako pogriješio. Rast interneta nije usporio zato što je riječ o platformi za platforme – gdje s porastom načina pohranе podataka i premještanja s jedne lokacije na drugu raste broj industrija koje se susreću s digitalnom disrupcijom.

Ako mnoge tvrtke i pojedinci doživljavaju internet kao ‘staru priču’, istina je da je većina trenutačnih popularnih fraza ništa više nego otkrivanje potencijala za izvlačenje vrijednosti iz interneta. Čak je i danas jedan od najvećih izazova s kojima se suočava svako poduzeće razumjeti i odgovoriti na izazove interneta. Ne želimo napraviti pogrešku koju je Paul Krugman napravio 1998. godine (zbog koje jako žali) kada je predvidio da će ‘do 2005. godine postati jasno da utjecaj interneta na ekonomiju neće biti veći od faks-uređaja’.

Naprotiv, internet je revolucija koja neće završiti. Nastavljam otkrivati nove mogućnosti i prilike koje su gotovo bez presedana u ljudskoj povijesti. Moj tim provodi studiju razmjera internetskog ekosustava svake četiri godine od 2008. godine, a koja nam pokazuje koliko je važan i prožimajući pomak u Sjedinjenim Državama, ali vjerojatno i cijelom svijetu, od industrijskog do informacijskog doba. Između 2008. i 2012. godine veličina interneta se u odnosu na ukupnu američku ekonomiju udvostručila. U razdoblju od 2012. do 2016. čak se i malo više nego udvostručila.

Drugim riječima, trend digitalne ekonomije raste ubrzanim stopama i pokazuje rast karakterističan za fazu lansiranja industrije. Razlog tome leži u činjenici da je gospodarstvo SAD-a sve više informacijsko, koje pokreću podaci, a gdje je prometni sustav internet. Bivši predsjednik Harvarda Larry Summers izjavio je: ‘Podaci bi mogli biti za gospodarstvo 21. stoljeća ono što je nafta bila u 20. stoljeću, iznimno vrijedno sredstvo neophodno za ekonomski sustav.’ Ako se kompanija ne pita kako ta sila utječe na vlastitu industriju, bit će iznenađena kao glazbena industrija, novinska industrija, taksiji i hoteli posljednjih godina.

Zašto rast interneta nije usporio kao u slučaju faks uređaja? Zato što je riječ o platformi za platforme – gdje s porastom načina pohranе podataka i premještanja s jedne lokacije na drugu raste broj industrija koje se susreću s digitalnom disrupcijom. Neki od ključnih nalaza našeg istraživanja u 2016. godini su:

  1. Rast zaposlenja nije ograničen samo na tehnološke kompanije. U Sjedinjenim Državama Silicijska dolina čini samo četiri posto poslova izravno pripisanih internetskom ekosustavu. Dodatnih 10 posto nalazi se u New Yorku na Manhattanu, u okrugu Virginia’s Arlington, Bostonovom putu 128 i Washingtonu u Seattleu/Tacomu. No velika većina radnih mjesta, 86 posto, leži izvan središta koncentracije interneta. Pronašli smo poduzetničke potvrde raspršene diljem svake države i okruga, uz pomoć računalnog oblaka, usluge trgovačkih platformi kao što je Amazon, brokera kao što je Craigslist, medija za oglašavanje kao što je YouTube i digitalnih izdavača koji mogu akumulirati male proračune za oglašavanje, male generatore financija poput Kickstartera, facilitatore plaćanja kao što je Square te društvene mreže, generatore preporuka i tražilice koje pomažu malim prodavačima da pronađu kupce iako im nedostaju sredstva za izgradnju široko priznatih brenda. Središta koncentracije interneta su vitalni motori, ali zapošljavaju samo 14 posto ljudi koji žive od interneta.

  2. Snažan utjecaj na potrošačke navike i mogućnosti zapošljavanja. Promjene se mogu uočiti u posljednjih osam godina, ali su mnogo vidljive u posljednje četiri. Slojevi interneta na kojima se ostvaruje interakcija potrošača su upravo ti na kojima su američka kućanstva osjetila posljednji i najjači transformacijski učinak interneta. Sve to skupa uvelike je utjecalo na rekreaciju, trgovinu i mogućnosti zapošljavanja. Online video je jedno takvo područje. To je bio najvažniji pokretač novog internetskog prometa između studije 2012. i ovog izvješća, jer je ‘Over-the-Top’ televizija počela ulaziti u mainstream. Taj mehanizam za isporuku videozapisa – za razliku od tradicionalnog emitiranja i emitiranja kabelske televizije – oslanja se na otvoreni internet, koji omogućava lokalni davatelj internetskih usluga i dopušta neovisnu kontrolu nad gledanjem videozapisa.

E-trgovina je također rasla brzo, ali iz veće baze. E-trgovina samostalno okuplja 976.000 američkih radnih mjesta, gotovo četvrtinu ukupne izravne baze zapošljavanja internetskog ekosustava. Sadrži nekoliko vrlo velikih i tehnički sofisticiranih poduzeća, kao što su Amazon i Apple, koja samostalno čine 26 posto ukupne zaposlenosti e-trgovine. No još važniji su pojedinačni trgovci i e-trgovine koji prodaju na eBayu, Etsyu, Craigslistu i Amazonu. Kolektivno čine 29 posto zaposlenosti. Ta rastuća i uspješna zajednica zaposlenika ilustrira ekonomsku priliku koju stvara internet, ne samo mobiliziranjem pojedinaca, već izgradnjom softverskih struktura na koje se oslanjaju za trgovanje, plaćanje i ispunjenje.

On-demand platforme su treće novo područje rasta. Te platforme povezuju radnike s poslodavcima u nizu industrija. Ljudi koji voze kao pružatelji usluga prijevoza i radnici koji rade honorarno u takozvanoj ‘gig-economy’, na agregatnoj razini čine 147.000 ljudi s punim radnim vremenom sa sigurnim naznakama iznimnog rasta.

  1. Promjena svakodnevice i načina poslovanja. Internet je stvorio ukupno 734.000 novih radnih mjesta. Segment internetskoga gospodarstva, s najvećim porastom radnih mjesta od posljednjeg istraživanja u 2012., bio je segment koji je izravno isporučio proizvode i usluge potrošačima. Kao podloga na kojoj se tvrtke suočavaju licem u lice s potražnjom potrošača, upravo je to izvor ekonomskog rasta i potrošačke vrijednost. Osim toga, mnoge male tvrtke i samozaposlene osobe uspjevaju stvarati zahvaljujući internetu. Velike tvrtke ekosustava činile su samo 56 posto od ukupno 4,097.000 radnih mjesta. Srednje i male tvrtke te mnogi samozaposleni pojedinci činili su ostatak.

  2. Potrošači besplatno dobivaju mnoge prednosti interneta. Nedovoljno prepoznat izvor velike vrijednosti za potrošače bila je infrastruktura koja podržava usluge s kojima se potrošači suočavaju. Potrošači su mogli iskoristiti prednosti interneta po nižoj cijeni – a često i za usluge poput Yelpa, Facebooka, Twittera i mnogih drugih, besplatno – jer su poduzetnici gradili infrastrukturu za izgradnju tržišta kako bi ih učinili profitabilnim bez velikih pretplatničkih naknada. Na primjer, digitalne agencije za oglašavanje, burze za oglašavanje i kompanije koje nude mjerenja i analize te podržavaju sadržajne stranice, kao i prodavači koji se žele oglašavati na internetu, svi su rasli nastavno na rastuću potražnju za analizom i interpretacijom ogromnih količina podataka koje generiraju potrošači besplatnih i low-cost usluga. Kako se važnost podataka povećava, sve više i više usluga pruža se besplatno zbog uključivanja i unapređenja razumijevanja potrošača.

  3. Izgradnja i razvoj infrastrukture stvaraju radna mjesta i prilike. Razvoj infrastrukture, kao što to obično biva, bio je i još uvijek je važan izvor novih radnih mjesta. Posebno jedan infrastrukturni sektor, sektor konzaltinga u informacijskim tehnologijama (IT), činio je 12 posto svih poslova u ekosustavu. Taj sektor sačinjava tvrtke veličine globalnih divova kao što su Accenture i Cognizant pa sve do manjih specijaliziranih tvrtki i samozaposlenih osoba.

Na kraju, s razvojem infrastrukture, ona postaje sve dostupnija manjim tvrtkama. Budući da se informacijska tehnologija razvija iz korporativnog softvera postavljenog na hardveru tvrtke u usluge temeljene na oblaku, male tvrtke imaju prilike pristupiti IT resursima nedavno dostupnim isključivo globalnim divovima. Budući da internet reducira ovisnost o veličini, poduzetnici s dobrim idejama, ali ograničenim resursima postaju snaga za disruptivne inovacije u američkom i svjetskom gospodarstvu.

IZMEĐU 2008. I 2012. udvostručila se veličina interneta u odnosu na ukupnu američku ekonomiju. Od 2012. do 2016. čak se i malo više nego udvostručila. To pokazuje da trend digitalne ekonomije raste ubrzanim stopama, što je rast karakterističan za fazu lansiranja industrije. Razlog je u tome što je gospodarstvo SAD-a sve više informacijsko, pokreću ga podaci.