Najveći američki lanac igračaka bori se za život

Pomor socijaldemokratskih stranaka na izborima u europskim državama traje nekoliko posljednjih godina, ali nikako da nauče lekciju. Njihovi ih klasični glasači smatraju izdajicama, a novi, mladi, biraju stranke s jasnije definiranim programima – lijeve ili desne.

Odavno je postalo jasno da parlamentarni izbori u najmoćnijoj europskoj državi neće toliko odlučivati o izvršnoj vlasti koliko o razini usporna ekstremne desnice. Prvo mjesto kršćanskih demokrata aktualne njemačke kancelarke Angele Merkel praktički je već godinu i pol cementirano, sumnja se javila tek na trenutak, kada je Martin Schulz preuzeo koaličkih SPD i naglo skočio u anketama. No do izbora u nedjelju taj je zamah bio zaboravljen, a CDU je potvrdio čvrstu dominaciju njemačkom politikom s 33 posto osvojenih glasova. Socijaldemokrati nisu uspjeli napraviti ni ovaj put iskorak koji se godinama čeka smjestivši se na razočaravajućih 20,5 posto glasova, ali zato ekstremna desnica okupljena u Alternativi za Njemačku može biti vrlo zadovoljna trećim mjestom i 12,6 posto dobivenih glasova (94 mandata). Pokazalo se tako da je jedan od rijetkih hrbrijih političkih istupa Merkel, prihvat oko milijun migranata prije dvije godine, koliko god uve- like fingiran, dvojak i nevoljak, imao svoju političku težinu.

Stavljeno u kontekst mnulih izbornih ciklusa, obje stožerne stranke prošle su vrlo loše (CDU je ostao bez 65 mandata, SPD bez 40) i prosule svoje glasove manjim strankama poput liberalnog FDP-a (10,7 posto), Ljevice (9,2 posto) i Zelenih (8,9 posto). Iako je uvjerljivo pobijedila, Merkel će ovaj put nešto teže do svog četvrtog mandata na čelu najveće ekonomije Europske unije s obzirom na to da je SPD nakon duge i plodne suradnje shvatio da će teško do boljeg rezultata ako nastavi biti dio vladajuće koalicije. Time je prostor za Merkel drastično sužen jer AfD ne dolazi u obzir, pa će partnere za formiranje vlade morati tražiti među Zelenima i liberalima. Raspored snaga i deklarirani afiniteti ostavili su tu kombinaciju kao jedinu moguću, pored nepopularnog ‘plana B’, manjinske vlade. Poznajući njemačku praktičnost, za očekivati je postizanje dogovora između tih stranaka, posebice u svjetlu dobrog rezultata AfD-a koji će ostale stranke svakako željeti izolirati i isključiti iz bilo kakve ozbiljne rasprave.

Rezultat je fenomenalan i za liberale, koji u prošlom sazivu Bundestaga nisu imali nijednog zastupnika, a sada će ih imati 80. Jednako tako, Zeleni su dobili četiri nova zastupnika (67), a Ljevica pet (69). SPD je bio posebno darežljiv i svoje glasove podijelio Ljevici, Zelenima i liberalima, još jednom potvrdivši koliko su koalicije na vlasti oštetile njegovu bazu, a CDU je bio najveći donator AfD-u. Zanimljivo je pritom da je najveće dobitke AfD ostvario u istočnoj Njemačkoj, gdje je imigracija najniža.

Konsenzus analitičara imenovao je SPD najvećim gubitnikom izbora, što potvrđuju i najgori rezultati od Drugog svjetskog rata.

U nizu razloga za stečaj ističe se preopterećenost dugom stvorenim kad su Toys ‘R’ Us 2005. preuzela tri privatna fonda kreditom za koji jamči imovina lanca igračaka. Nakon 12 godina goleme isplate kamata i žestoka konkurencija bacili su kompaniju na koljena.

Često se čini da su roditelji idealne žrtve trgovaca jer teško mogu reći ‘ne’ svojoj djeci i da zato s igračkama teško možeš promašiti. No najveći američki lanac trgovina dječjim igračkama, globalno proslavljen ponajviše zahvaljujući američkoj filmskoj i glazbenoj industriji, proglasio je prošli tjedan stečaj i pokazao da ni s djecom stvar nije zajamčena.

Toys ‘R’ Us pridružio se tako rastućoj vojsci tradicionalnih lanaca koji posruču pod pritiskom sve raširenije e-trgovine i promjene navika kupaca. Doduše, priča tog lanca uvelike je definirana lošim upravljačkim odlukama, ali u neka sretnija vremena za maloprodaju to možda ne bi značilo i bankrot kompanije. Zasad brend koji svoju globalnu prepoznatljivost najviše duguje dobrom product placementu, ne ide u povijest i drži glavu iznad vode. Kompanija prema podacima za prošlu godinu raspolaze sa oko sedam milijardi dolara imovine i prema tome je drugi najveći stečaj maloprodaje u Americi iza Kmarta (više od 14 milijardi dolara imovine). Osigurane su tri milijarde dolara hitnog financiranja (zaštićenog od potraživanja vjerovnika) u svrhu održavanja nekih 1600 trgovina sa 64 tisuće zaposlenih otvorenima, dok se riješi problemić od više od pet milijardi dolara duga zbog kojeg se i dogodio takav razvoj događaja, ali je veliko pitanje može li Toys ‘R’ Us izdržati dugoročno pritisak interneta s jedne strane, i velikih, neusporedivo moćnijih svaštara poput Walmarta, s druge. U kompaniji su uvjereni da može, stoviše, sada se osjećaju slobodniji no ikad. ‘Danas počinje nova era’, rekao je šef David Brandon. ‘Financijska ograničenja koja su nas dosad zadržavala bit će riješena na dugoročan i efikasan način’, dodao je samouvjereno.

Brojke nisu obećavajuće, od 2015. naovamo bilježi se gubitak uz tek pokoju iznimku. Sljedeće godine dolazi 400 milijuna dolara duga na naplatu (2019. čak 1,7 milijardi), a posljednji rezultati ne nude baš nadu. Prodaja pada tri kvartala zaredom, a gubitak u kvartalu koji je završio u lipnju iznosio je 164 milijuna dolara (38 milijuna dolara više od istog razdoblja lani) uz prihode od 2,2 milijarde dolara (113 milijuna dolara manje nego u istom razdoblju lani). Tome treba dodati da se završila poznata nepoželjna spiralna u kojoj dobavljači više ne isporučuju robu jer su oprezni u pogledu naplate svojih potraživanja. Proglašenje stečaja tu je skepsu i ograničavanje isporuka samo pojačalo, a šlag na tortu je vrijeme, odnosno objava stečaja upravo prije početka blagdanske sezone, zlatnog rudnika za trgovce igračkama (Toys ‘R’ Us u tom razdoblju ostvari oko 40 posto svojih godišnjih prihoda teških oko 11 milijardi dolara). Povrh svega dvije agencije za kreditni rejting, Fitch i S&P Global srušile su rejting kompanije i upozorile na nedrživost trenutačne strukture kapitala. S tim u vidu, mnogima je teško dijeliti šefov entuzijazam, premda odluka banaka da ostanu uz kompaniju s novim sindiciranim kreditom ostavlja prostor za optimizam.

Koliko je situacija općenito nezahvalna dokazuje i slučaj giganta Lega, koji je do jučer bilježio izvrsne rezultate, da bi sada objavio prvi pad prodaje u posljednjih 13 godina.

Jednako tako, drugi je div Mattel morao dovesti novog šefa kako bi oživio poslovanje, ali situacija u distributeru Toys ‘R’ Us uvjerljivo je najgora i proizlazi iz dugotrajno lošeg stanja. Posebno se štetnim pokazalo gomilanje duga netom prije izbijanja financijske krize 2008., od čega se kompanija očito nije uspjela oporaviti. Trendovi u prodaji igračaka nisu izolirani, američka mala trgovina u cijelini se u zadnje vrijeme izrazito muči s opstankom. Konkurencija je velika, kupovna moć manja, a navike kupovanja drastično su izmijenjene, ne samo u pogledu kanala, već i ukusa. Prema Financial Timesu, čak su 24 maloprodajna lanca zatražila stečaj u Americi tijekom ove godine, uspoređeno s 18 cijele prošle godine. Zanimljivo je i da ulazak fondova privatnoga kapitala 2005. (KKR, Vornado Realty Trust i Bain Capital) za 6,6 milijardi dolara nije doveo do osjetno efikasnijeg upravljanja imajući u vidu nemilosrdnost privatnih fondova koji obično kompanije kupuju jeftino, restructuriraju i prodaju skupo. U 12 godina vlasništva, tri poznata ulagača nisu uspjela preokrenuti financijske rezultate, naprotiv, situacija se pogoršala, a jasno je i zašto. Trojac je dao tek 1,4 milijarde dolara u gotovini i ostalo posudio uz kompanijinu imovinu (budući novčani tok) kao jamstvo (koncept se naziva leveraged buyout). Nova digitalna trgovina trebala je utjecati na poboljšanje tijekom druge polovice godine, međutim, rezultati su zasad izostali, a dugovi ne prestaju gušiti čak i osnovno poslovanje. Činjenica da su se u Toys ‘R’ Us godi- na bavili postavljanjem internetske trgovine, predstavili je tek ljetos i na to potrošili 100 milijuna dolara da bi rezultati bili nezadovoljavajući, dosta govori o sporosti u vođenju kompanije, ali i manjku financijskog prostora za investicije. Plan je sada do 2022. uložiti oko milijardu dolara u trgovine, kako bi se pokušalo vratiti kupce, a novac će otići u dodavanje prostora za održavanje evenata, povećanje broja zaposlenih i plaća usmjerena na predstavljanja proizvoda u trgovinama te kombiniranje glavnih trgovina s Babies ‘R’ Us trgovinama specijaliziranim za bebe, piše Reuters.

Djelomično se neuspjeh može pripisati menadžmentu, ali to je samo dio slagalice, širi uvjeti poslovanja sve su nepovoljniji i mnogo veći lanci sve teže drže tempo. Naravno da je jedno od ključnih imena i u ovoj tužnoj priči svemoći Amazon, koji prodaje više igračaka od Toys ‘R’ Us i polako redefinira američku maloprodaju na užas tradicionalnih lanaca. Brandon je stoga odlučio ne ulaziti u cjenvovni rat s konkurencijom, već iskoristiti prednosti ‘trgovina od cigle’ kako bi zadržao maržu (drugu odluku zbog dobavljača i nije mogao donijeti jer su oni jedino što ga trenutačno drži). Navike kupaca rasule su se tako da redom zaobilaze Toys ‘R’ Us, pa se videoigre i robotičke igračke kupuju na internetu, akcijske figure u većim trgovačkim lancima, a hobističke igre u manjim, specijaliziranim trgovinama. Potreba za ciljanim odlaskom u Toys ‘R’ Us jednostavno se izgubila s vremenom i to je jedan od ključnih problema lanca, zato i fokusira napore prema vraćanju ljudi u svoje prostore. Financial Times glavninu krivnje svaljuje na privatne vlasnike koji su kompaniju de facto preuzeli njezinim vlastitim sredstvima. To je značilo da godišnje servisiranje dugoročnog duga od 5,2 milijarde dolara proizašlog iz preuzimanja iznosi teško izdrživih 400 milijuna dolara.

Tri kupca u stečajnom će postupku vjerojatno izgubiti svoje udjele, a KKR i Vornado već su otpisali svoju investiciju, iako se vratilo ponešto u stotinama milijuna naknada za konzultantske usluge. U tom kontekstu, izjava Brandona ima smisla, ono što je želio reći jest da sada mogu pokušati voditi lanac na drugačiji način, ne isključivo kao bankomat za isplatu duga. U posljednjem pokušaju izbjegavanja stečaja, Toys ‘R’ Us pokušao je izvesti sale and leaseback (prodati svoje nekretnine i onda ih uzeti na leasing od novog vlasnika, popularna mjera za brzo generiranje gotovine), ali nije uspjelo. Stečaj ima potporu vlasnika, kao i banaka, što znači da nade ima, ali okolnosti u kojima kompanija posluje i nisu pretjerano naklonjene. Toys ‘R’ Us mogao bi preživjeti usprkos svemu najviše zahvaljujući svojim dobavljačima, koji svakako žele održati od Amazona i ostalih velikih lanaca nezavistan kanal distribucije igračaka, objašnjava Chicago Tribune. Taj lanac jedino je preostalo mjesto gdje dobavljači mogu prodavati svoju robu po punoj cijeni tijekom cijele godine, pa je interes za njegov opstanak jasan. Jednako tako, operativna dobit čak i raste (22 posto prošle godine na 460 milijuna dolara), što znači da osnovno poslovanje ima potencijal, ali samo ako se uspije smanjiti golemi dug.