KRONIKA

Na trodnevnoj energetskoj konferenciji upozoreno je da ministarstva nisu dovoljno ekipirana, da država ne prati dobro europsku regulativu, da se povlači malo sredstava za obnovljive izvore te da nemamo energetsku politiku.

Redstva za projekte energetske obnove i projekte energetske učinkovitosti postoje u europskim fondovima, komercijalnim bankama te europskim razvojnim bankama premda katkad nisu toliko istaknuta kao ona namijenjena obnovljivim izvorima energije. Međutim, iako se stječu uvjeti da ta vrsta projekata postane prepoznatljiva kao isplativa i korisna zajednicama i njihovim stanovnicima, ima i drugih problema koji otežavaju njihov razvoj, poput nedostatka pravih izvora ‘equity’-sredstava ulagača, izostanka konkretnih državnih poticaja, čestog mijenjanja nacionalnoga zakonodavstva, okrenutosti velikih tvrtki prema stranim proizvođačima opreme i softvera te nedostatka administrativnih kapaciteta – i u izradi europske i nacionalne regulative i u stvaranju preduvjeta za efikasnu uporabu dostupnih sredstava.

Sve to iznijeli su sudionici četvrte konferencije ‘Croenergy’ koju organizira REGEA – Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske. Tema ove trodnevne konferencije, održane u REGEA-inu sjedištu, energetski obnovljenoj zagorskom dvorcu Bračak, bila je upravo pokretanje i osiguranje financiranja projekata energetske obnove i energetske učinkovitosti. Usprkos upozoravanju na probleme i nedostatke, ozračje konferencije bilo je pozitivno, za što su zaslužni i dobri domaćini.

Želimo diskutirati i promišljati kako bi znanje akumulirano u energetskim agencijama, županijama, gradovima preneseno na kolege koji dolaze iz regije i ostatka Hrvatske. Ideja nam je pokazati da se može raditi kako rade najbolji u Europi, a poruka je da se u Hrvatskoj može raditi dobro, promišljati i biti uspješan. Treba znati i htjeti, što nam je u zajedničkom interesu – rekao je REGEA-in ravnatelj Julije Domac na otvorenom konferenciji.

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Grada Zagreba i članica Upravnog vijeća REGEA-e Mirka Jozić upozorila je na konkretnu važnost energetske obnove zgrada jer se u zgradarstvu, istaknula je, troši mnogo energije, što mnogi zanemaruju. Čak 40 posto od ukupne potrošnje energije (36 posto od ukupne emisije CO₂) EU otpada na privatne i javne zgrade, a njihovom obnovom energetske potrebe na razini EU mogle bi se smanjiti za više od 17 posto. Napomenula je i da treba ravnomjerno razvijati regije.

Trebamo ravnomjerno razvijati regiju. Posebno smo ponosni na Bračak, no pomalo smo ljubomorni što nije u Zagrebu. Administrativne granice ne mogu biti granice našeg djelovanja i drago mi je da se u tome pomiču i političke zapreke premda nas politika često koči u projektima. Energetska agencija REGEA pokazala je da politika nije problem i da može djelovati bez obzira na to tko je na vlasti – ustvrdila je Mirka Jozić.

Predstavnici županija, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, pohvalili su se uspjesima svojih županija u energetskoj obnovi i projektima energetske učinkovitosti, ali i upozorili na neke probleme. Kolar je primijetio da je upravo REGEA-ino sjedište, dvorac Bračak, primjer kako se s tehnologijom 21. stoljeća može obnoviti kulturno dobro iz 19. stoljeća te je podsjetio na uspješnost te županije u energetskoj obnovi škola. Nakon toga je istaknuo konkretan problem kojim je državna administracija otežala provedbu lokalnog projekta.

Da nismo s REGEA-om krenuli u projekte, nisam siguran kako bismo danas uopće funkcionirali, posebno kad je riječ o školama. Politika je tu da stvara preduvjete da se projekti mogu ostvariti, a u projektu ‘New Light’ prema dobrome starom hrvatskom običaju na zadnjoj stepenici naidete na probleme u Ministarstvu, zato mjeru 4c4 vjerojatno nećemo moći primijeniti za taj projekt. Moramo naučiti dugoročno planirati. Struka, politika i privatni sektor već moraju razmišljati s kojim će projektima ići od 2020. do 2030. – istaknuo je Kolar.

Hrvoje Frankić objasnio je da je ‘New Light’, projekt obnove javne rasvjete u regiji, vrijedan 20 milijuna eura te da će uštedjeti mnogo novca godišnjim računima jedinica lokalne samouprave koje ga budu uvele, do 1,1 milijun eura. Zagrebačka županija vlastitim primjerom dokazuje da županija može mnogo postići planiranim pristupom. Od 2012. do 2016. vrijednost investicija u energetsku obnovu škola bila je 19,3 milijuna kuna, ove godine obnovit će se dvije škole s osam milijuna kuna, oko pet milijuna uštedjeli smo ujedinjenom nabavkom za električnu energiju i prirodni plin. U projekt električne mobilnosti uložili smo 1,5 milijuna kuna i danas je četvrtina punionica u Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Prvi smo u državi prema broju registriranih električnih vozila. Sve to dokaz je da se mijenja svijest građana o uporabi energije – rekao je Frankić.

Kad je riječ o uspješnom povlačenju sredstava iz fondova EU namijenjenih energetici, nezavisni energetski stručnjaci upozorili su na to da Hrvatskoj nedostaju kvalitetna energetska strategija i administrativni kapaciteti. Donošenje nove europske regulative, novi paket mjera za konkurentni prelazak na čistu energiju, dodatno otežava sadašnju situaciju. Koja institucija u Hrvatskoj ima kapacitet provesti ozbiljnu analizu tisuću stranica nove legislative? A riječ je samo o prijedlogu na koji se trebaju dati još primjedbe i komentari članica, odnosno njihovih predstavnika. Tek smo na početku procesa kojim se želi izraditi nova regulativa od 2020. do 2030. To je takva džungla odredbi i mogu samo ponavljati da je nužno zaštititi fer pristup tržištu malim proizvođačima i stvoriti preduvjete da im prokrčimo put do europskih fondova. To je moja agenda – rekao je Toni Vidan, hrvatski član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EGSO), upozorivši pritom da stare i jake članice imaju prešutni sporazum s velikim tvrtkama kojima ne odgovara razvoj malih proizvođača.

REGEA-in ravnatelj Julije Domac složio se s Vidanom. I ne samo to, doslovno je napomenuo da je administrativni kapacitet u energetici toliko loš da to zabrinjava. Kapacitet je nikakav. Nemamo kapaciteta, nemamo znanja, ministarstva nisu dovoljno ekipirana, država ne prati dobro europsku regulativu, da se povlači malo sredstava za obnovljive izvore te da nemamo energetsku politiku.

Novac nije prva želja novog startupa, ako je suditi prema izlaganju Danijela Krznara iz startupa IND4T na Coffe Chatu o mogućnostima za startupove u sklopu REGEA-ine konferencije ‘Croenergy 2017’. Naime, upitan od moderatora Saše Cvjetoevića da nabroji želje koje bi mu trenutačno pomogle u razvoju tvrtke, Krznar, koji razvija softver za praćenje i predviđanje potrošnje električne energije, uopće nije spominjao novac.

Javne električne punionice trebaju softver koji će ih nadzirati i spremni smo surađivati s tvrtkama, pa i pod uvjetom da nešto odradimo i besplatno. Treba nam pristup infrastrukturi da možemo dobiti ‘proof of concept’ za svoj softver. Druga želja bila bi da se naše tvrtke više okrenu domaćim proizvođačima opreme i softvera i da prepoznaju da su manje tvrtke pokretači razvoja – istaknuo je Krznar.

Osim Krznara na Coffee Chatu REGEA-ine konferencije ‘Croenergy 2017’ sudjelovali su Ivica Mudrinić iz HUB385, Vedran Didara iz HAMAG BICRO-a te Aco Momčilović iz Rimac Automobila. Osim navoda da novac nije ključan za tvrtkin razvoj, moglo se čuti još interesantnih savjeta za nove poduzetnike.

Svima preporučujem da nađu kupca. Ako nađete kupca, sve drugo ćete riješiti. Boljka je etabliranih tvrtki što su začahurene, bombardira ih kontinuirano bezbroj inicijativa i štite se da se ne promijene. Njihovi tehnološki odjeli ne žele promjene i zato velike tvrtke po prirodi stvari moraju izdvojiti razvoj iz sustava jer je potreban mentalni sklop posve drukčiji od onoga koji živi u sustavu. Pitanje koje bih postavio Rimcu jest zašto to radite, jer ako ne znate, prije ili poslije ćete se ispuhati. To je stvarno pitanje. Kod Applea je odgovor da je cilj svega što radi promijeniti sadašnje stanje. Kod većine tvrtki nije jasno zašto rade to što rade – rekao je Mudrinić, ocijenivši pritom da je u nedostatku nacionalnog liderstva Predsjednice i premijera Mate Rimac uspio u ekonomiji pokazati da je nešto u Hrvatskoj moguće napraviti od nule.

Aco Momčilović iz Rimac Automobila pohvalio se kako ta tvrtka, premda je u nepune tri godine narasla do 250 ljudi i prešla u kategoriju srednjih tvrtki, još njeguje dobre strane startup-pristupa. Primjerice, prosjek je starosti zaposlenika Rimac Automobila 31 godina, a iako su tvrtka s 90 posto zaposlenika iz Hrvatske, imaju zaposlene iz 14 različitih država. Momčilović je najavio i da će razvoj novog automobila financirati s pomoću europskih sredstava.

Prijavljujemo se na natječaje razvojnih fondova EU i planiramo to i dalje raditi. Razvoj novog automobila bit će dijelom financiran iz europskih sredstava namijenjenih tome. Jako bi nam dobro došli ti dodatni resursi jer smo u branši u kojoj konkurenti dobivaju velike direktne poticaje od države i jasno je da nam je svaki izvor financiranja dobrodošao – napomenuo je Momčilović.

Fondovi EU neizmjerno se velika prilika za hrvatsko poduzetništvo i ekonomiju. Četiri su godine prošle i zaključak je da je vodstvo države zamijenilo sredstvo i cilj. EU nije cilj, EU je sredstvo – prokomentirao je Mudrinić. Stručnjak za međunarodnu suradnju iz HAMAG BICRO-a Vedran Didara izložio je neke od mogućnosti koje poduzetnici imaju pri toj instituciji. Među ostalim, izdvojio je POC program kojim se može testirati postoji li ‘proof of concept’ poduzetničke ideje, minijamove i mikrozajmove od tisuću do 50.000 eura uz kamatu od pola do 1,5 posto te program Eureka fokusiran na međunarodnu istraživačku suradnju.

Na kraju, Mudrinić je okupljenima poručio da se počnu baviti politikom, jer u protivnom politika će se baviti njima.

Zadržali smo najgore od samoupravnog socijalizma i najgore od kapitalizma i taj amalgam moramo mijenjati. Uključite se u političke strukture, osnujte nove stranke i mijenjajte stvari – zaključio je Mudrinić.