HoReCa Kava, čaj i topli napici

Vrijeme prehlađa potakne potrošače da rituale ispijanja omiljene kave i drugih toplih napitaka dopune čajankama, no svjetski trend bombastične potražnje za čajevima nikako da zaživi u Hrvatskoj. To ne znači da u našoj zemlji žive ljudi koji ne vole čaj. Naprotiv, prema istraživanju agencije Hendal koju je prije dvije godine naručio Franck, u Hrvatskoj ga pije 90 posto građana starijih od 15 godina. Iako je istraživanje staro dvije godine, možemo biti sigurni da su ti podaci i danas relevantni. Pozitivan učinak na zdravlje i pomoć u liječenju prehlađe, gripe ili viroze glavni su razlozi konzumiranja čaja, ali mnogo građana pije ga i zbog ugodna okusa te smirujućeg učinka. Omiljeni su okusi u Hrvata šipak i kamila. Kako navode u Hendalovu istraživanju koje nam je ustupio Franck, tipičan je konzument čaja osoba koja vodi brigu o zdravlju i zdravoj prehrani te najčešće uživa u njemu u mirnoj okolini, uz razgovor i druženje s obitelji i prijateljima. Četvrtinu građana riječ ‘čaj’ najprije asociira na zdravlje, a 12 posto povezuje ga s toplinom. Najviše se pije u sjevernoj Hrvatskoj, malo manje u Slavoniji, Lici, na Kordunu i Banovini te u Dalmaciji. Podjednako ga vole sve dobne skupine, a nema ni veće razlike između žena i muškaraca. I dok se kava najčešće konzumira u društvu, konzumenti čaja češće ga ispijaju sami (46 posto), ali mnogo je i onih koji ga piju u krugu obitelji (43 posto). Za 11 posto građana čaj je napitak koji se pije u društvu.

Ujutro i navečer Omiljeno je doba dana za konzumaciju čaja jutro (36 posto), gotovo 30 posto ljubitelja pije ga navečer, a engleski ‘five o’clock’ nije toliko čest kod nas jer samo 13 posto građana pije čaj popodne. Kad je riječ o vrstama, biljni su malo popularniji od voćnih (44 posto vs. 38 posto), a pravi čajevi (zeleni, žuti, indijski) izbor su manje od petine potrošača. Kamilica je omiljeni izbor polovine konzumenata biljnih čajeva, metvicu najradije bira trećina konzumenata (33 posto), a šipak kao prvi izbor navodi 28 posto. Među ostalim okusima prednjače kopriva, lipa, kadulja i bazga. Voćni čajevi imaju prednost nad ‘pravim’ čajevima, a omiljeni okusi mješavina su šumskog voća i ponovno šipak, koji bi kao voćni čaj izabralo 37 posto. Naime, istraživanje je pokazalo da dio konzumenata čaja šipak percipira kao biljni čaj, a dio ga smatra voćnim. Nadalje, jabuku preferira 17 posto ljubitelja čaja, i to najčešće u kombinaciji s cimetom. Osobe koje vole čaj najviše se povezuje s vođenjem brige o zdravlju i zdravoj prehrani (63 posto), zatim sa smirenosću i samotnjačkim stilom života (21 posto), deset posto čajoljubaca smatra se aktivnim i društvenim osobama, a šest posto hedonistima koji uživaju u životu.

Hendalovo istraživanje poklapa se s iskustvima vlasnika tvrtke proizvođača čaja Pampa Tea Krešimira Krznarića. On veli da su kod nas popularni biljni i voćni čajevi u kombinacijama ili bez dodatka, kao monopripravci, a u Europi i šire zeleni i crni u kombinacijama s biljem i voćem ili bez dodataka. Ipak, dodaje, u novije vrijeme na zapadne europske tržišta sve se više pojavljuju različite vrste mješavina čajeva, kombinacije zelenih i crnih čajeva s dodatkom ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja te suhog voća. Također se bilježi veća potražnja za kamilicom i metvicom te različitim mješavinama s drugim biljem.

Naše tržište najviše traži biljne čajeve. Vjeruje se da čaj od kamilice, lipe, bazge, stolnika, koprive, nevena i šipka imaju najbolja ljekovita svojstva, primjerice protiv gripe, prehlade, problema sa želucem, mokraćnim kanalima, bubrezima, jetrom, za smirenje, jačanje imunosti, detoksikaciju i slično. Međutim, posljednjih godina mlađa populacija, ali i stariji, sve više prihvaća mješavine biljnih čajeva i voli ih piti. Zato je naša mješavina domaćeg čaja Podravski čaj ili Adria tea popularna u svim dobnim skupinama. Zanimljivo je da je potrošnja jednaka ljeti, kad se pije kao ledeni čaj, i zimi, kad se konzumira kao topli napitak.

Rast potražnje i potrošnje čaja, prema Krznarićevim riječima, ujesen i zimi poraste od 20 do 30 posto. Taj se trend, kaže on, mijenja jer ljudi cijelu godinu piju funkcionalne biljne čajeve ako im treba, tj. ako im pomažu. Razlika je, dodaje, samo u tome što ga ljeti najprije pripreme kao topli čaj pa ohlade u hladnjaku i onda ga piju tijekom dana. U Francku potvrđuju njegove riječi o porastu potražnje čaja u hladnijim danima u odnosu na ljetne mjesec, no ističu i do čak 300 posto rasta, što nije kontradiktorno jer prodaja ovisi i o veličini tvrtke i snazi brenda. U Francku ističu da je razlog rasta potražnje u hladnijim mjesecima taj što su istraživanja tržišta pokazala da se čaj i dalje najčešće pije tijekom bolesti. Kao što je rekao i Krznarić, ovaj se trend i na našim prostorima mijenja iz godine u godinu. Sve više ljudi, navode u Francku, posježe za šalicom čaja iz užitka, a usput radi i u korist svoga zdravlja. Nema sumnje da je čaj ukusan, bio hladan ili vruć, i da je ljekovit. Trebat će mnogo vremena da istisne kavu, koja je također užitak za mnoge građane. Ipak, treba poručiti čitateljima da je bolje popiti dvije kave na dan, a treći put posegnuti za čajem, nego cijeli dan ispijati samo kave.

Koji to čajevi slove kao najkorisniji za zdravlje i imunost? Naša sugovornica iz Francka kaže da je na to pitanje teško odgovoriti, pogotovo nabrojiti ih poimence, jer svi se oni sastoje od cvjetova, listova, stabljika, korijena, kore, plodova, od kojih svaki sadržava hranjive i aktivne tvari. Pravilnim doziranjem i primjenom svi ti čajevi mogu blagotvorno djelovati na organizam. Korisne sastojke koje tijelo apsorbira i upotrebljava za svoju obnovu i dobrobit u različitim su oblicima kemijskih spojeva. Ovisno o sastavu, čajevi se rabe za ublažavanje upalnih procesa, želučanih tegoba, utječu na živčani sustav, izlučivanje štetnih tvari iz organizma, upotrebljavaju se protiv nesanice, za okrepu i buđenje organizma stimulacijom psihičkih i fizičkih funkcija. Osim koristi od čajnog pripravka koji se u organizam unosi oralno, on može poslužiti i za vanjsku upotrebu, protuupalno, protiv raznih kožnih problema i poremećaja.