Od farme do jelovnika

PROIZVOĐAČI HRANE I RIBARI OBJERUČKE SU PRIHVATILI PROJEKTE KOJE SU POKRENULE DOMAĆE LOKALNE AKCIJSKE GRUPE. SUDIONICI KANALA HORECA TEK IH POČINJU PRIHVATAVATI, SVJESNI DA IM REGIONALNA OZNAKA KVALITETE MOŽE POMOĆI U POSLOVANJU.

Jezik od ličkoga goveda buše na salatu s mariniranim povrćem i jajima, hamburger od buše s ličkom pancetom u domaćem pecivu i s domaćim umakom na bazi svježeg sira ličke base, pečeni lički krumpir u kori s basom i medvjeđim lukom, janjetina u marinadi od ličke šljivovice na roštilju poslužena s mahunama u krušnim mrvicama, corn cheese škripavac, prženi sir u panadi na štapiću. Slašne zalogaje suvremeno interpretirane ličke kuhinje spravljali su prosljetos Gastronomadi i u restoranu Lička kuća na Plitvičkim jezerima poslužili ukupno 13 sljedova. U okviru projekta Gastro Lika koji cilja brendirati Liku i podvelebitsko primorje kao poželjnu turističku gastrodestinaciju i uvrstiti to područje na svjetsku kartu gurmanskih užitaka kuhalu su kako bi pokazali da se lička gastronomija ne mora nužno svesti samo na janjetinu s ražnja. Kuhat će opet ove jeseni.

– Želimo educirati lokalne ugostitelje. Počeli smo s Ličkom kućom i šest restorana koji će biti nositelji gastronomskih ponuda, a smisao je da educiramo njihove kuhare kako mogu uz tradicionalna pripremati i suvremena jela s lokalnim namirnicama. Uvijek na početku ima malo skepse, ali na kraju su jako dobro to prihvatili jer su shvatili da ima dugoročni učinak – kaže nam Tomislav Kovačević, voditelj Lokalne akcijske grupe (LAG) Lika, koja gastroprojekt u suradnji s Gastronomadima provodi kao dio šireg petogodišnjeg projekta integralnog gospodarskog razvitka Like i podvelebitskog primorja nazvanog Integra Lika 2020 s ciljem stvaranja i brendiranja europski prepoznatljive, poželjne i ekološki prihvatljive destinacije sa samoodrživim gospodarstvom.

Razvili su u LAG-u Lika i regionalnu oznaku kvalitete koju su nazvali Lika Quality i odabrali prvih 39 proizvođa koji je u iduće dvije godine imaju pravo nositi.

– Idući korak je raspisati još jedan natječaj da povećamo broj proizvoda, a onda bismo iduće sezone počeli certificirati restorane koji će u ponudi imati jela s oznakom Lika Quality. Za sada je zainteresirano njih šest, ali mislim da će ih nakon kampanje koja će ići na zimu biti više. Još nismo definirali točne kriterije, ali u stalnoj ponudi trebat će imati određeni broj jela s oznakom Lika Quality. Želimo stvoriti logičan sustav, povezati proizvođače i restorane – približava nam voditelj LAG-a kako njegova lokalna akcijska grupa sudjeluje u promicanju ličkih autohtonih proizvoda i potiče na sudjelovanje ugostitelje.

Kratke lance opskrbe stvara LAG Lika i projektom Ličke seljačke tržnice.

– Prodajom domaćih proizvoda i prigodnom manifestacijom običaja i načina proizvodnje Lička seljačka tržnica već je postala turistički brend. Idemo od mjesta do mjesta, posebno ljeti, a namjera nam je i formirati stalnu tržnicu na Plitvičkim jezerima jer je tamo cjelogodišnji turizam – otkriva Kovačević te napominje da su skloplili sporazum s Nacionalnim parkom Plitvička jezera koji će na sajmovima ubuduće predstavljati cijelu destinaciju te u suradnji s turističkim agencijama razvili projekt ‘Stay 3 days in Lika’, koji bi trebao barem na tri dana zadržati turiste u otkrivanju ličkih posebnosti.

Turista ljeti na manjka u Tribunju, Vodicama, Skradinu, Pirovcu, Betini, Tisnom i Murteru, a ovoga ljeta dobili su i putokaz koji vodi do ugostiteljskih objekata s ponudom proizvoda lokalnih ribara. Projekt ‘Preporučili ribari’ osmišlila je i provodi Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) Galeb iz Tribunja, a projekt je do sada prepoznalo 12 ugostiteljskih objekata koji uz oboritu bijelu ribu nude i delicije od sitne plave ribe srdela i inčuna. Prema dojavama s terena turisti već dolaze i pitaju za oznaku kvalitete ‘Preporučili ribari’.

– Osim internetske stranice izradili smo brošure i vizitke te ih distribuirali po turističkim zajednicama, agencijama, čarterima, marinama. Daljnji plan je izrada zajedničkog menija te povećanje broja ugostiteljskih objekta s oznakom kvalitete – navodi Ante Sladoljev, stručni suradnik LAGUR-a Galeb o pilot-projektu koji bi trebao podići vidljivost i ojačati tržišnu poziciju ugostiteljskim objektima u kojima se može pojesti domaća riba.

Projekt bi trebao pomoći u etabliranju tog područja kao turističke destinacije s bogatom gastronomskom ponudom zasnovanom na proizvodima ribarstva, a mi pitamo postoje li tamo možda restorani koji ne serviraju domaću ribu.

– Smatramo da nije problem što više restorana ne nudi domaće plođove mora, već što velik dio tih restorana prodaje ribu iz uvoza ili iz uzgoja kao domaću divlju ribu ili je ona nabavljena od ribara koji.

DOBRO je brend trajnih mesnih proizvoda koje proizvodi Žito grupa, vođeća poljoprivredna i prehrambena industrija u Slavoniji. Asortiman čine pršut, buđola, pečenica, slanina, rolana panceta i trajne salame s plemenitim pljesnima. Svi proizvodi izrađeni su od svježeg mesa svinja sa slavonskih farmi, blaga su okusa s niskim udjelom soli, bez umjetnih bojila, pojačavača okusa, soje, glutena, alergena te bez procesa dimljenja. Visoka kvaliteta proizvoda osigurava se domaćom sirovinom i vrhunskom tehnologijom koja omogućuje praćenje sljedivosti svih procesa proizvodnje – od žitarica i uljarica koje se rabe u proizvodnji stočne hrane, svinjogojskih farmi tvrtke Žito pa do proizvodnih pogona opremljenih najmodernijom tehnologijom. Cijeli proces proizvodnje prema načelu od polja do stola teče u krugu od 90 km od proizvodnih pogona, a sljedivost je moguće provjeriti očitanjem QR koda koji se nalazi na pakiranju svakog proizvoda.

Kako autohtone proizvode promoviraju u pojedinim članicama Europske unije imat će priliku vidjeti odabrani proizvođači s područja LAG-a Bura sa sjedištem u Maslenici u Zadarskoj županiji, koji s partnerima iz Finske, Cipra, Estonije, Portugala i Španjolske sudjeluje u transnacionalnom projektu ‘Ruralni okusi’. Ideja je da na lokalni sajam hrane i autohtonih proizvoda u svakoj od partnerskih zemalja svaki LAG dovede lokalne poljoprivredne proizvođača koji će predstaviti svoje proizvode, a cilj je promicanje i povezivanje lokalnih proizvođača te prijenos znanja i širenje tržišta. Od projektnih partnera već su dobili pregršt ideja kako unaprijediti promociju naših autohtonih proizvoda koji ne nalaze put do međunarodnog tržišta upravo zbog nedostatka adekvatne promocije, kaže nam voditeljica projekta Ana Škara, stručna suradnica za međunarodnu suradnju u LAG-u Bura. Kao primjer dobre prakse navodi Španjolsku i LAG Comarca de Lacara, koji su organizirali proizvodne lance koji opskrbljuju svoje trgovine u kojima se prodaju isključivo proizvodi s područja LAG-a.

Ističe i vrlo uspješan projekt iz Estonije iz NGO Hiiumaa Cooperation Networka pod nazivom ‘Hiiumaa Cafeteria Days’, koji se temelji na organizaciji sajmov na kojima se prodaje hrana napravljena od autohtonih lokalnih proizvoda, a koji se u deset godina proširio na cijelu Estoniju.