Piše Ivana Tarnaj

Ne tako davno gazirana su pića bila sastavni dio svakoga zdravog obiteljskog ručka, a ona najpoznatija postala su dijelom pop-kulture, nezaobilazna poput Djeda Božićnjaka u vrijeme kada se slavi rođenje Isusa Krista. Zaokružiti obiteljsku bajku, ispričanu kroz iče i piće, značilo je upravo najmlađima ponuditi času punu mjehurića, nakon koje okus karamele ponijeva gorko iskustvo prisilnog objedovanja zdravog povrća što su ga pripremili mama ili baka. Danas, osim što muškarci češće kuhaju, češće se čitaju i etikete, na kojima točno piše što sadržava časa pojedinog omiljenoga gaziranog soka.

Zahvaljujući internetu i svemoćnom Googleu, nije potrebno poznatiti susjeda kemičara ili susjedu nutricionistu pa da saznate što znači aspartam. Pod oznakom E951 nalazi se taj umjetni zaslađivač koji je postao omražen dodatak brojnih dijetalnih napitaka. Naime, uklanjanje šećera iz gaziranih pića bio je prvi povijesni korak promjene poznatih brendova pića prema zdravijim napicima, čije prekomjerno konzumiranje neće imati loše posljedice na zdravlje. Stoga je industrija pića izbacila dijete napitke, koristeći se umjetnim sladilima, poput aspartama, a kako bi smanjila broj kalorija što ih u organizam unosimo pijući slatka pića. No rodila se kontroverzija koja i danas zabrinjava brojne proizvođače, prema kojoj pojedina umjetna sladila utječu na kardiovaskularne bolesti, razvoj diabetesa tipa 2, štete metabolizmu… Ne iznenađuje stoga što je upravo Coca-Cola 2005. kreirala Diet Coke, napitak koji je zaslađen sukralozom (ime brenda je Splenda). Aspartam i saharin zbog iznimne nepopularnosti među konzumentima tako se postupno uklanjaju iz napitaka, a na njihovo mjesto dolaze ksilitol, stevija pa i spomenuta kontroverzna splenda.

Ljudi današnjice uglavnom znaju što je za njih zdravo. Mjehurića se ne žele odreći, a primjer koliko se navike potrošača mijenjaju jest i jedan nealkoholni proizvod vinarije Puklavec Family Wines iz Slovenije. – Uz postojeća vina, svake godine nastojimo uvesti nešto novo. Posljednjih nekoliko godina, upravo u ovo vrijeme, u našoj vinariji u plastičnu ambalažu punimo bijeli mošt. Ove godine odlučili smo puniti i crveni jer se bijeli, koji plasiramo u supermarket, doslovce razgrabi. U samo tri tjedna prodamo više od 60 tisuća boca ovog, zapravo, soka od grožđa – kaže Sonja Erčulj, voditeljica marketinga vinarije Puklavec Family. Taj zapravo tradicionalni funkcionalni napitak tako je ponovno pronašao put do ljudi. Funkcionalni napici, što mošt svakako jest, prije svega hidratiziraju tijelo, a onda dostavljaju i najbolje od svojih sastojaka. No bez obzira na to koji vas brend pića privlačio, pravila su jasna. Uvijek treba čitati što piše na etiketi, izbjegavati aditive i umjetna sladila te barem povremeno pozitivno šokirati organizam barem jednim ‘alternativnim’ napitkom, koji s višom razinom informiranja o napicima već postaju zdravi standard.

Ukupni prihodi u pekarstvu u pet godina porasli su za 12,6 posto, s tim da je udio izvoza u ukupnim prihodima porastao s 0,6 posto na 1,8 posto udjela. Prvi po vrijednosti izvoza je lider u ovoj industriji – Mlinar, koji je počeo izvoziti 2014. i do 2016. gotovo udvostručio izvoz – s 14,3 na 27,2 milijuna kuna. Drugi najveći pekarski izvoznik je New Bakery iz Donje Lomnice. Najveća europska tvornica baklava, u stranom vlasništvu, izvezla je lani gotovo 11 milijuna kuna, što je 96 posto prihoda.

Uz rast izvoza od 228 posto, kod poduzetnika u pekarskoj industriji rastao je i uvoz, i to 44 posto, ali unatoč tomu uvoz je i dalje veći od izvoza u cijelom promatranom razdoblju, što je rezultiralo negativnim trgovinskim saldom koji je bio najveći 2012. (32,9 milijuna kuna), a najmanji 2015. (515 tisuća kuna).

Tijekom svih pet godina poduzetnici u djelatnost proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača poslovali su pozitivno te ostvarili dobit, najveću 2015. i 2014., a samo malo manju 2016. godine kada je iznosila 155,5 milijuna kuna, što je 471 posto više u odnosu na 2012.

Na navedene rezultate poduzetnika ove skupine djelatnosti najveći utjecaj ima Mlinar s 58,5 milijuna kuna iskazane dobiti u 2016. godini, a slijede ga još dva poduzetnika iz Zagreba, Pan pek, s 30,1 milijun dobiti i Pekara Dubravica s 20 milijuna dobiti. Najveći je gubitak ostvarilo društvo u mješovitom vlasništvu Prehrambeno-industrijski kombinat iz Rijeke, u iznosu od 8,9 milijuna kuna. Na rezultate u 2012. najviše su utjecali Centar Škojo iz Osijeka s ostvarenih 20,2 milijuna kuna dobiti te Pekara Cvek iz Donjeg Kraljevca s gubitkom od 13,5 milijuna kuna (brisana je iz Sudskog registra 2015.).

Da zaposlenima u proizvodnji svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača život nije uvijek sladak, pokazuje visina prosječne mjesečne neto plaće, koja je u 2012. iznosila 3339 kuna, a u 2016. godini bila je malo veća, 5,4 posto, i iznosila je 3520 kuna. To je znatno niže u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih na razini Hrvatske u 2012. (4769 kuna) i 2016. godini (5140 kuna), unatoč tomu što su u toj industriji teški uvjeti rada (rad u tri smjene, nedjeljom, blagdanima i praznicima…). Na razini cijele prerađivačke industrije prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih također je veća, kako od one u razredu pekarske djelatnosti tako i na razini svih poduzetnika Hrvatske, i u 2016. iznosila je 5173 kune.