Piše Ivana Tarnaj

Najviše usluga čišćenja u Hrvatskoj još se nudi na crnom tržištu. Čak 95 posto, tvrde statistike. Većina građana ove zemlje smatra da je najnormalnije platiti na ruke čistačici da im očisti dom ili pak platiti ‘dežurnom’ susjedu da uredi stambeno stubište. Ljudi preferiraju imati tetu kojoj vjeruju, a koja im u kući/stanu radi doslovno sve: od pranja prozora, usisavanja, glačanja do pospremanja, slaganja odjeće… Daju joj i ključ, pouzdaju se da dođe kad god im zatreba, a osjećaj sigurnosti daje im to što imaju i nekoga tko poznaje njihove životne navike. Preporuke rodbine i prijatelja u ovom su sektoru za Hrvate oduvijek bile jedino jamstvo da će pustiti čistača u svoje odaje. Treba znati da je i za većinu radnika koji se bave uslugama čišćenja to jedini način zarade. Zbog svega toga agencije za čišćenje u Hrvatskoj nikad nisu uistinu uspjele zavladati sektorom. Ne posluju tako samo privatne osobe. Nerijetko i oni iz kanala HoReCa odlučuju čistačima i čistačicama plaćati na crno. Ipak, hrvatske tvrtke najčešće upotrebljavaju opciju ‘outsourcinga’. Istraživanje koje su provele tvrtke Cronata i BNB sklad na uzorku od šezdeset hrvatskih poduzeća pokazuju da se od svih usluga koje ‘outsourcing’ pruža tvrtke najviše koriste vanjskim uslugama čišćenja i održavanja (61,7 posto).

Dok čekamo da roboti zamijene radnike na crno (prema prognozama autoriteta iz svijeta tehnologije, čistačima, blagajnicama i blagajnicima u supermarketima te baštelcima umjetna inteligencija prva će preoteti posao), u Hrvatskoj su se za tržište usluga čišćenja počeli zanimati i poduzetnici koji funkcioniraju prema načelu Ubera. Hrvatsko-slovenski servis Beeping.hr koncipiran je poput Ubera za čišćenje. Riječ je o digitalnoj platformi koja spaja osobe kojima treba čišćenje s onima koje se time bave.

• Industrija čišćenja stara je industrija koja nikako nije prilagođena trendovima 21. stoljeća. Tržište se u više od 95 posto sastoji od rada na crno. Potraga za provjerom, kvalitetnom, standardiziranom uslugom jest projekt koji najčešće završava tako da sami počistite svoj prostor. Tu tvrdnju potvrđuje i podatak da više od 85 posto Beepingovih korisnika nikad prije nije imalo iskustva s pomoći u čišćenju. Za sada smo sa svojom uslugom u Zagrebu i široj županiji, i to manje od četiri mjeseca. Prvi rezultati potražnje i druge metrike poslovanja pokazuju da su očekivanja nadmašena. Fokus na lokalizaciju i specifičnosti tržišta izrazito je važan – kaže Jan Dobrilović, suosnivač Beepinga.

Servis ‘beeperima’, odnosno čistačima, osigurava početnu opremu, edukaciju i osiguranje, a klijentima tehničku podršku i pomoć kako bi lakše mogli organizirati aktivnosti u slobodno vrijeme. Da bi se osoba mogla baviti čišćenjem putem spomenute aplikacije, kaže Dobrilović, mora imati sreden formalnopravni status i iskustvo s čišćenjem.

• U Beepingu postoje tri vrste suradnje: sa samozaposlenim osobama, studentima na studentski ugovor ili pak honorarno, na ugovor o djelu. Važno je da svaka suradnja ima pravnu podlogu. Potičemo one koji rade za nas, a nemaju svoj obrt, da ga otvore. U početku smo im mentorii i upućujemo ih odgovarajućim organizacijama. Nakon toga postaju samostalni i sami mogu odlučiti žele li surađivati isključivo s nama ili pak naći vlastite klijente – dodao je Dobrilović.

Najveći im izazov nije naći dovoljno korisnika usluge, nego zadovoljavajući broj kvalitetnih, iskusnih čistača sa srednjim formalnopravnim statusom. Manjak nekvalificiranih radnika problem je i u tom sektoru. Spomenuta aplikacija zasad može biti korisna prije svega vlasnicima srednjih i malih hotela i restorana. Veliki lanci hotela uglavnom zapošljavaju čistačice isključivo na svojim natječajima. Unatoč velikom rastu u Beepingu još nemaju uvjete ni logistiku za širenje u ostatak Hrvatske. Ipak, ima potencijala. Zašto si nakon nekih preinaka i veliki lanci ne bi olakšali posao i zapošljavali s pomoću sličnih aplikacija/servisa koji će se tek pojaviti?

Svakako treba spomenuti da je prošetos u sklopu projekta ‘Zagreb, inovativni grad’, koji je nastao netom prije izbora i osmišljen je da potakne dvosmjernu komunikaciju s građanima poduzetnicima i gradskom upravom, predložen razvoj aplikacije za usluge čišćenja po uzoru na Uber. Iza ideje za aplikaciju zagrebačke inovacije stajao je dr. sc. Miroslav Madarić koji je iznio i jedan od prvih prijedloga za pokretanje aplikacije za usluge čišćenja.

Osim nastojanja da se sastavi registar svih osoba koje se bave uslugom čišćenja stanova, kuća i sličnoga, nije precizirano kako bi takva aplikacija funkcionirala. Nekoliko mjeseci poslije čini se da je sve ipak bila samo predizborna kampanja. Ideja o aplikaciji za čišćenje namijenjenoj zagrebačkim ugostiteljima i poduzetnicima isparila je…